Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Bosna i Hercegovina

26. Maja 2017.
 

Historijski čas povodom 75 godina Zeničke rezolucije

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Kulturni centar „Karneol“ u Zenici je, četvrtak, 25. maja 2017.godine, u Muzeju grada Zenica, organizovao historijski čas u povodu obilježavanja 75.godina Zeničke rezolucije

Piše: Said Šteta

Nema dana a da nam Evropa ne šalje lekcije o pravima čovjeka, ne libeći se da nam darvinovski pokazuje korake, kako to trebamo hodati. Ta ista Evropa je, kao i neke njene netom primljene članice, kroz historiju počinila zločin u razmjerama kakvu druge civilizacije ne bilježe. Zato je neobično važno podsjećati na ono, što je jedinstveno u svijetu, da su Bošnjaci,ovdje u Bosni i Hercegovini,  kao narod čija je sigurnost kroz historiju bila redovito na ispitu, stali u zaštitu prvo Jevreja, donošenjem bošnjačke rezolucije o njihovoj zaštiti 1941. godine, a potom u zaštitu Roma, donošenjem Zeničke rezolucije. Kako se o ovom planetarno važnom dokumentu zna malo, a piše skoro pa nimalo, kulturni centar „Karneol“ u Zenici je, četvrtak, 25. maja 2017.godine, u Muzeju grada Zenica, organizovao historijski čas u povodu obilježavanja 75.godina Zeničke rezolucije.

Uvodničar, diplomirana pravnica Selma Ahmad, inače predsjednica KCK, u svome obraćanju rekla je, da su Bošnjaci narod koji baštini univerzalne ljudske vrijednosti, što je zbog konstantne ignorancije potrebno stalno naglašavati. Zato ovaj historijski čas treba da odagna strah koji je vladao u prošlosti, da se o svojim vrijednostima nije moglo govoriti. Ovo tim prije, što se Bošnjacima i nakon minulog rata od strane onih kojima je zločin dio kulturnog miljea, nameće okovratnik terorizma, fundametalizma i niz drugih izama, čime nam kao narodu crtaju metu na leđima bez trunka osnova za tako nešto.

Gosti predavači  na ovom skupu bili su: mr. sc. Fatmir Alispahić i  doc. dr. hfz. Mevludin Dizdarević.

Mr. sc. Fatmir Alispahić je u svome izlaganju na temu „Genocid nad Romima u II svjetskom ratu“ iznio podatak u Hrvatskoj, da je na početku II svjetskog rata tamo živjelo 14 000 Roma, a da je po popisu iz 1948. godine preživjelo samo 405. U Srbiji je primjerice samo u Beogradu u jednom danu ubijeno 1000 Roma, a u ostalim gradovima ti podaci variraju ali su svakako veliki. Ono što je važno stalno isticati, jeste da u Bosni i Hercegovini nije bilo masovnog zločina nad Romima. Zatim je naglasio da je Evropski parlament tek 2012. godine usvojio 2. avgust, kao Dan sjećanja na genocid nad Romima.

Doc. dr. hfz. Mevludin Dizdarević govoreći na temu „Zenička rezolucija kao platforma za zaštitu Roma u Bosni i Hercegovini“ u svome uvodu je potcrtao da je lijepo što smo se okupili oko vrijednosti po kojoj je čovjek čovjek. „Jer čovjek je onoliko čovjek koliko je moralan. Zato danas govorimo o spašavanju hiljada ljudi. Govorimo o ideji koja je upravo krenula iz ove ulice koja danas nosi ime Muhameda Seida Serdarevića, uglednog zeničkog alima i brata jednog od potpisnika rezolucije“, naglasio je Dizdarević.

„O ovoj rezoluciji koja je potpisana 26. maja 1942. godine, prvi put se piše  tek 1971. godine, od strane historičara Muhameda Hadžijahića, a danas je prvi put organizovan skup povodom rezolucije,“ istakao je Dizdarević. Čitajući imena 27 zeničkih uglednika, redom Bošnjaka, vrlo emotivno je u asocijacijama govorio o tim ljudima, koji su zalažući sebe za svoje sugrađane ugrozili i vlastiti život. Zato Zenička rezolucija treba i mora biti predmet ozbiljnijih javnih rasprava, naučnih skupova internacionalnog karaktera, čime bi  se dalo više svjetla na ovaj najmoralniji čin kakav Evropa, ta vječita učiteljica dmokracije nije zabilježila u svoje spise. Zenička rezolucija mora biti platforma realnog poimanja demokracije i prava svakog čovjeka, bez obzira na rasu i vjeru kojoj pripada, na kojoj će se graditi budućnost. Ona to u svojoj suštini jeste, samo je pitanje naše istrajnosti u potvrđivanju njene važnosti i adekvatnog stavljanja u kontekst. Kulturni centar „Karneol“ je poduzeo određene korake, jer su se pismom koje je pročitano na skupu oglasili studenti Romi iz Novog Sada, pišući da su prijatno iznenađeni da takav dokument uopće postoji. Dervo Sejdić, službenik za pitanje Roma pri OSCE-u, oglasio se prijedlogom da se u Zenici obilježi 2. avgust, Dan sjećanja na genocid nad Romima. I to je već neki iskorak!

Historijskom času, pored gostiju koji su redovni posjetitelji ovakvih događaja, prisustvovali su i mladi. Posebno ističem odjeljenje 2. gimnazije, koje je došlo sa svojom profesoricom. Gesta hvale vrijedna!



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Said Šteta: Tražili su pjesmu

Said Šteta   Tražili su pjesmu   Tražili su da napišem pjesmu dok sam podupirao mjesec ramenom i trpio oštricu zvijezda na prsa gola Ni su mi vjerovali i pustili me kao česmu gađali moje stihove kamenom začudo...
by Redakcija
 

 
 

Promocija druge knjige Dženisa Nurkovića ,,Rožaje nekada i sada“

PROMOCIJA DRUGE KNJIGE AUTORA DŽENISA NURKOVIĆA ,,ROŽAJE NEKADA I SADA“ DIVAN POGLED NA PROŠLOST I SADAŠNJOST ROŽAJA Knjiga „Rožaje nekada i sada“ predstavlja specifično viđenje Rožaja u svjetlu njegove bu...
by Redakcija
 

 
 

Dušan Stijović: Kuća stara (foto esej)

K U Ć A   S T A R A Jednog dana povuče me želja da, pred veče, obiđem staru kuću. Ne znam šta sam tražio. Prođoh kroz sobe i ne opazih nikoga. Izađoh iz kuće ne znajući kuda da pođem. Po navici zaključah vrata. ...
by Redakcija
 

 

 

Nova knjiga Ismeta Dedeića ”Globa na tugu”

God. izadanja 2017. Uvez: Tvrdi Br. str. 528 Novo iz ZALIHICE GLOBA NA TUGU ISMETA DEDEIĆA Ima životnih priča dramatičnijih od svake fikcije, sjećanja tačnijih od svakog historijskog izvora i ima memoara koji su najčitan...
by Redakcija
 

 
 

”Ptica iza žice” Marije Stojiljković Marstoj

MANIFESTACIJE UNUTRAŠNJE EKSPRESIJE   Zorica Tijanić o zbirci poezije Ptica iza žice Marije Stojiljković Marstoj (Izdavač Udruženje pisaca Poeta, 2017); Ilustracije na koricama Sonja Jovanović; knjiga će biti pr...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona