Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Bosna i Hercegovina

9. Aprila 2016.
 

Tri pjesme Ibrahima Osmanbašića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Ibrahim Osmanbašić

 

 

 

 

 

VELIKI SIN BOŠNJAKA

 

(U sjećanje na Safveta bega Bašagića)

 

 

Bošnjački si sin veliki

kog’ pamtit će za sva vremana

Sarajevo, te čaršija cijela

i Begova džamija bijela.

Putokaz si svom narodu

kom’ sluga si vjerna bio

sve što treba ti si za njeg’

draga srca učinio.

Spjevao mu pjesme pitke

što vijek cijeli zvone, bruje

opjevao slavne bitke

svijet cijeli da njih čuje.

Branio si dostojanstvo

naroda svoga časnog

kidajući lance ropstva

stihovima smisla jasnog.

 

Bošnjački si sin veliki

što štedio sebe nije

izlazio na mejdan si prvi

istina kad se krije.

„Gajret“ je tvoj amanet

da Bošnjaci dođu tobe

djedovinu da čuvaju

združeni da svijetom hode.

Pisao si razne knjige

unoseći svjetlost duha

u kulturni preporod

sa vizijom, mehka sluha

za budućnost neizvjesnu

što se valja iza brda

pravio si žrtvu svjesnu

stražario iznad krda

naoruž'o svoju braću

znanjem, čašću i vrlinom

na dlanu im dao sreću

– ljubav za domovinom.

 

Bošnjački si sin veliki

oličenje gorostasa

britkog uma, oštre riječi

i pravednog, jakog glasa.

Prvi doktor od nauke

što u Beču steče zvanje

pa narodu svome dade

u amanet silno znanje.

 

Za mrzitelje divne Bosne

prepreka je riječ Safveta

što će hranit’  ljiljan zlatni

sve dok bude ovog svijeta.

 

Sarajevo; mart, 2016. godine

 

 

 

BLISTAVI UM BOSNE

 

(U sjećanje na Hasana Kaimija Pruščaka)

 

 

Veliki znalac i prosvjetitelj

Hasan Kaimija Pruščak

svjedočio je sebe riječju i djelom

ime mu je uklesano u znamen historije

bješe bošnjački najveći um

koji je blistao u 16. stoljeću

iz Prusca obasjavao Istanbul

bezumlje markirao u Bosni

i Osmanskom cijelom carstvu

ukazujući na ambis propasti

gdje vodi dekadencija moralna

i okretanje kormila društva

od temeljnih načela vjere.

 

Učitelj logike – temelja filozofije

njegovatelj blagodatne misli

baštinik zdravog uma

znalac spoznajnog sistema

univezralne zakonomjernosti mišljenja ljudskog

u svijetu duha

i u svijetu materije.

Uzdanica sultana i vezira – vizionara i vojskovođa

darovan od sultana Mehmeda III

savjetnik vezira Mehmeda paše Sokolovića

odlučan u boju sa sabljom u ruci

na turbolentnim granicama carstva

zaštitnik vrline

predan saburu

požrtvovan na pravom putu

da bi ispunio misiju zemaljsku

kao odani rob Gospodara svih svijetova.

 

Saburlija i mudrac

Hasan Kaimija Pruščak – dragulj Bosne

uzdigao se u zvijezdane visine svoje epohe

zagledan u svevremenost i sveprostornost.

Snagom uma pomjerio je granice kreativnosti

i iza sebe ostavio bogat duhovni vrt

da hrani nadahnućem neredne generacije

– tregače za istinom, pravdom i slobodom.

 

Sarajevo; 29.3.2016. godine.

 

 

MOJ JE NAROD NAJVEĆI PJESNIK

 

(U sjećanje na Arifa Hikmet-bega Rizvanbegovića–Stočevića)

 

 

„Moj je narod najveći pjesnik!“

u Istambulu je uzviknuo Hikmet

prisutni su oči širili u čudu

gledajući zanos u rječitog čovjeka.

 

Putujući svijetom u duši mu bila

cijela Bosna i Hercegovina

ljepota domovine na srce mu pala

u pjesme samo djelimično stala.

 

„Moj je narod najveći pjesnik!“

usred veselja uzviknu Hikmet

zapitaše se uglednici usred Istambula:

„Ko to zbori o svjetskoj poeziji?“

 

To sud iznosi – poštovani sudija.

To recituje – zaneseni poeta.

To se veseli – osvjedočeni bekrija.

To tvrdi strastveno – zaštitinik pravde.

To gorljivo propovjeda – predvodnik avangarde.

 

Noćas na Bosforu

nebo iznad Istambula

boji čarolijom duge

čudesni duh Bosne.

 

„Moj je narod najveći pjesnik!“

poji posljednji turski klasik

ponosni Bošnjak – Herseki Arif Hikmet

u Istabulu što je osnovao „Društvo pjesnika“

okupivši savremene velikane stiha

ugradivši zanos duše i nadahnuće srca

u znameniti turski Parnos

preselivši na bolji svijet

u gradu na Bosforu

u gradu što spaja Evropu i Aziju

u gradu divnih džamija

u gradu čarobnih mostova

u gradu gdje je civilizacija

ispisala poruke čovječanstvu

u dva vremena za treće.

 

A Hikmet se rodio u kamenitom Stocu

gdje ljetno sunce prži žestoko

a predveče pirka ugodni jugo,

gdje se vijuga Bregava bistra

u kojoj se ogleda nebeska plavet,

gdje se kleše slovo u kamen

Hercegovini da se sačuvao znamen.

I kada muka i tama padoše na Bosnu

Hikmet preko Sarajeva ode u svijet

i napusti zauvijek djedovinu

ostajući do današnjeg dana

duhovno sunce – koje grije

alem – što ne prestaje da sija

nepoznanica – koja čeka razriješenje

enigma – stoljetne tajne koja krije

u monumentalnom stihu – što ključa je vjesnik:

„Moj je narod najveći pjesnik!“

 

 

8. 4. 2016. godine / Sarajevo


 

IBRAHIM OSMANBAŠIĆ, rođen je 1964. godine u Janji, Bosna i Hercegovina. Osnovnu i srednju školu završio u Sarajevu. Po zanimanju je mašinski tehničar. Ostvario višedecenijski javni društveni angažman organizujući brojne kulturno-umjetničke manifestacije. Učesnik je međunarodnih književnih manifestacija, a poetska i dramska djela su mu prevođena i uvrštena u brojene regionalne književne publikacije. Autorski se izražava u sferi muzike, slikarastva, književnosti i teatra.

Idejni tvorac i osnivač Udruženja za kulturu – “Nova svjetlost” (KNS), gdje obavlja fukciji predsjednika udruženja od 2002. godine.

Urednik je preko pedeset knjiga i publikacija umjetničkog, kulturnog i naučnog sadržaja. Autor na desetine recenzija, književnih osvrta i predgovora koji su publikovani u raznim javnim formama u BiH i inostranstvu.

Jedan od utemiljivača internacionalne kulturne manifestacije: “KNS međunarodni književni susreti”, koja se kontinuiranim djelovanjem od 2007. godnine i otvorene programske profilizacije, izborila za poziciju respektabilne regionalne književne manifestacije, koja prezentuja aktuelne i moderne literarne tokove BiH, bosanskohecegovačke književne dijaspore i regionalno literarno stvaralaštvo – gdje je otvoren prostor za prezentaciju svaralaštva mladih autora i manje afirmisanih autora.

Živi i stvara u Sarajevu.

 

OBJAVLJENA DJELA:

PROZA I POEZIJA

1. “Kapije sjenki” – poetsko-prozno književno djelo / KNS,Sarajevo,2008./;
2. “Ideja bez stalnog mjesta boravka” – poetsko-prozno književno djelo / KNS,Sarajevo,2012./;
3. “Čuvar tajne” – prozno-poetsko književno djelo / KNS,Sarajevo,2015./;

DRAME

1.”IZLAZ” (1988) – drama / prijevod na slovenački jezik: Željko Perović / Mednarodne revija za poezijo “Lirikon21” – 21-23/2009. / R.Slovenija-Velenje-2009./;
2.”ILHAMIJA IN BESEDO” / ”ILHAMIJA I RIJEČ” (2011) – drama u stihovima  / revija “OTOČJEO”: Islam in slovstvo /str.184 – 200, letnik:IV, številka:8,novembar 2012. / prijevod na slovenački jezik: Željko Perović / R.Slovenija,Podbrdo,2012./;

 

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Senadin Lavić: Ideologizirani vokabular antibosanskih politika (I)

Mi živimo u postgenocidnom društvu, ratom podijeljenom na etničko-religijska geta. U to slomljeno društvo neprestano se ubacuju zavodljive i sporne koncepcije koje služe ciljevima koji nisu ostvareni ratnim sredstvima. Tak...
by Redakcija
 

 
 

Energetski aspekt bliskoistočnog konflikta

Bliski istok ima vrlo drevnu i bogatu istoriju. Ali, u današnje vrijeme, veoma je tužno gledati na sve što se tamo zbiva, posebno u Iraku i Siriji. Događaji koji se tamo odvijaju nanose veliku štetu muslimanskom svijetu, m...
by Redakcija
 

 
 

Zoran Hercigonja – ”Krhotine stakla” (zbirka poezije)

Zoran Hercigonja – Krhotine stakla (zbirka poezije)   nakladnik: TIVA Tiskara Varaždin za nakladnika: Saša Kušter graf. priprema: TIVA Tiskara Varaždin tisak: TIVA Tiskara Varaždin CIP zapis je dostupan u račun...
by Redakcija
 

 

 

Edib Šaljić: Mali šehidi

Edib Šaljić . MALI ŠEHIDI . Dok druga djeca slušaju bajku, Dok sanjaju miran, šareni san, Sirijsko dijete sanja mrtve baba i majku I moli Boga da preživi još jedan dan. . Zar među djecom razlike ima?! Zar može neko dje...
by Redakcija
 

 
 

Belkisa Redžović: Ne gubimo dragocjeno vrijeme

Belkisa Redžović rođena je 2005. godine u Novom Pazaru od oca Seada i majke Edine. Još od ranih dana svog detinjstva, izdvajala se od druge djece mudrošću i strpljenjem. Najviše je voljela da gleda slike i na osnovu isti...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona