Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Drugi pišu

7. Marta 2017.
 

Marija Juračić: GLASOVI KOJI SE ČESTO POTUKU

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Zamolio me prijatelj, koji s glasovima č/ć nikada nije bio na ti, da napišem nešto o njima.

Čakavcima nije nikakav problem razlikovati glasove č, ć. Upijaju ih sluhom od rođenja i oni postaju dio melodije njihovog osobnog izražavanja.

Sa štokavcima i kajkavcima stvar stoji drugačije. Kajkavci tog glasa nemaju pa njihov dijalekt poznaje samo glas č. Štokavci, koji govore najbliže standardnom književnom jeziku, jer je štokavsko narječje izabrano kao njegova osnova, imaju također problema u pisanju tog glasa.

Neka čitatelj ovog teksta ne bude ironičan i neka ne kaže; što ne uključe automatski pravopis, jer čak i tada može doći do pogrešnog pisanja tih glasova. Naime, automatski pravopis, ma koliko pametan bio, ne shvaća smisao rečenice. On će mirne duše prihvatiti rečenicu; Spavaćica je spavala u spavačici boje zrele trešnje. Boli ga briga što će čitatelj istog trenutka vizualizirati ženu koja je progutala spavaćicu pa je uslijed tog nerazumnog čina dobila neku čudnu, neobičnu boju.

spavačica- žena koja spava
spavaćica- odjevni predmet

Neće taj reagirati ni na rečenicu;  Vračanje je trajalo dugo, ali morala je to učiniti. Njega ne zanima je li ona nekakva  vračara prisiljena na vračanje. On ne zna da je autor teksta mislio, primjerice, na knjigu koju je ona  morala vratiti.

vračati –  bacati uroke
vraćati-  vratiti nešto nekome

Mogli biste reći: „ Ako niste našli više primjera u kojima se glasovi č,ć ponašaju kao fonemi, u kojima je vidljiva njihova distinktivna uloga, zašto jednostavno ne zanemarimo  postojanje glasa ć? Istog trenutka porasla bi pismenost nacije.“

Odgovaram protupitanjem.

Zašto po istoj logici ne ukinemo glas f ili v pa pogodujemo onima koji  govore; ofca, Vranjo, Vrancuska…

Zašto Nijemcu ne pada na pamet da se odrekne glasa ä? Što mu treba da zine kao som na suhom, razjapi usta kao da će izgovoriti glas a, da bi zatim izgovorio jedan jako otvoreni  glas e? Treba mu zato što je jezik gibljiv, posjeduje mnogo više glasova nego fonema i zato što Nijemac poštuje gibljivost svog jezika.

Glas ć je dio jezika, dio njegove melodije, tu je i često se mora boriti za svoj opstanak. Ne možemo ga jednostavno odrezati kao da ga nikada nije niti bilo.

Zato, prijatelju moj dragi, pravopis u ruke! No, kako te ne bih iznevjerila, jer tražio si savjet, navest ću ti nekoliko pravila koja možeš lako zapamtiti.

Naučiš li palatalizaciju i jotaciju, napravio si mnogo. Sjećaš se da je palatalizacija glasovna promjena u kojoj se glasovi k, g, h ispred glasa e ili glasa i mijenjaju u č, ž š. U tom slučaju č će uvijek biti „tvrdo“ kako to djeca kažu.

junak – junače
vuk – vuče
ruka – ručica
znak – značiti – označen
vikati – vičem

Često se i  glas c mijenja u č ispred navedenih samoglasnika

ptica – ptičica
maca – mačkica
lovac – lovčev
srce – srčan

Jotacija je također glasovna promjena, koja ti može pomoći po pravilu:

c + j = č ( naricati – naričem)
k + j = č (jak – jači)<
t + j = ć (platiti– plaćenik)

Suglasnik ć  piše se u oblicima koji nastaju od osnovnog suglasnika t.

smrt –  smrću
brat – braća
shvatiti – shvaćanje
kititi – kićen

Kada ovo znamo, možemo, onako usput, naučiti sufikse s glasom ć jer njih je manje od onih koji sadrže glas č. Sjetimo se da mnoga hrvatska prezimena završavaju na ić pa tu spoznaju pretvorimo u znanje. Dakle:

papirić
leptirić
zvončić
konopčić

Eto, prijatelju moj, nadam se da će se nakon ovog članka glasovi č/ć rjeđe tući na stranicama tvojih rukopisa.

 

Preneseno sa: Hrvatski glas Berlin



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Marija Juračić: Hiragana s damine lepeze

Da bismo shvatili kako je japanska pjesma od razdoblja nepismenosti prije 552. godine stigla na lepezu dvorske dame, moramo se vratiti u to daleko doba, kada Japanci još nisu znali pisati, dok su Kinezi već imali bogatu knji...
by Redakcija
 

 
 

Preselio književnik Isnam Taljić (1954-2017)

12. oktobra 2017. godine preselio je rahmetli Isnam Taljić, jedan od bošnjačkih najplodonosnijih pisaca Isnam Taljić, rođen je 1954. godine u Vlasenici, gdje je živio do agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. Dugo ...
by Redakcija
 

 
 

Poziv za pomoć da se ukrovi kuća Nazifa Daglara

Kako pomoći hadži Nazifu Daglaru iz Ahatovića kod Sarajeva Treba mu krovna konstrukcija, vrata, prozori Hadži Nazif Daglar iz Ahatovića kod Sarajeva je ljudina i po, koji je, kada je mogao, pomagao mnogima u nevolji. Mnogi...
by Redakcija
 

 

 

Konkurs za književnu nagradu „Musa Ćazim Ćatić“ za najbolju neobjavljenu pjesmu 2017.

Na osnovu Odluke o ustanovljenju književne nagrade „Musa Ćazim Ćatić“ Upravni odbori Kulturnih udruženja „Musa Ćazim Ćatić“ Odžak i München raspisuju                                  ...
by Redakcija
 

 
 

Emina Čolović: Moje su pjesme u duhu sevdalinki

Emina Čolović, pjesnikinja Ilahija “Džennet”, za koju sam napisala stihove, postigla je veliku slušanost u arapskim zemljama Emina Čolović iz Rožaja, koja već nekoliko godina živi i radi u njemačkom gradu ...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona