Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Drugi pišu

4. Maja 2017.
 

Zašto je zabranjen bosanski jezik – novo hit izdanje „Bosanske riječi“ iz Tuzle

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:
Šimo EŠIĆ: Svima nam je manje-više bila poznata činjenica da je Austrougarska vlada 1907. godine zabranila bosanski jezik. Znamo i kakve je dalekosežne posljedice po opstojnost bosanskog jezika imala ta odluka. (I danas ih osjećamo kroz negiranje i preimenovanje našeg jezika.) Ali niko ne zna, ili malo ko od nas zna, pod kakvim se to okolnostima dogodilo, šta je dovelo do te odluke i zašto je ta odkluka uslijedila samo nekoliko godina nakon što je, po nalogu te iste vlade sačinjena i izdata „Gramatika bosanskoga jezika“ po kojoj je izvođena oficijelna nastava maternjeg jezika u bosanskohercegovačkim školama?

Ove godine navršava se tačno 110 godina od Odluke austrougarske vlade da zabrani upotrebu bosanskog jezika, povodom toga izdavačka kuća „Bosanska riječ“ iz Tuzle pripremila je specijalno izdanje – knjigu „Zašto je zabranjen bosanski jezik“. Informaciju više o ovom važnom djelu potražili smo kod izdavača. Kakva je to knjiga, pitali smo urednika „Bosanske riječi“ iz Tuzla Šimu Ešića – piše portal Bošnjaci.net.

Šimo Ešić

Svima nam je manje-više bila poznata činjenica da je Austrougarska vlada 1907. godine zabranila bosanski jezik. Znamo i kakve je dalekosežne posljedice po opstojnost bosanskog jezika imala ta odluka. (I danas ih osjećamo kroz negiranje i preimenovanje našeg jezika.) Ali niko ne zna, ili malo ko od nas zna, pod kakvim se to okolnostima dogodilo, šta je dovelo do te odluke i zašto je ta odkluka uslijedila samo nekoliko godina nakon što je, po nalogu te iste vlade sačinjena i izdata „Gramatika bosanskoga jezika“ po kojoj je izvođena oficijelna nastava maternjeg jezika u bosanskohercegovačkim školama? Na to pitanje odgovara ova jedinstvena knjiga, koja je u stvari, skup originalnih arhivskih dokumenata koje smo pronašli posložili i objavljujemo ih u originalnom obliku i u prevodu na bosanski jezik. Dokumente je posložio i napisao predgovor i pogovor magistrant povijesti bečkog univerziteta, Mišo Ešić, a knjiga, osim originalnih dokumenata i njihovih prevoda sa njemačkog na bosanski jezik sadrži i nekoliko zanimljivih priloga koji, svaki na svoj način, osvjetljava ovu temu.

Ova knjiga ima poseban značaj kada se vidi trenutna situacija sa bosanskim jezikom, gdje susjedi i komšije nastoje na sve moguće načine negirati bosanski jezik. Koji biste vi dio iz nje preporučili čitaocima, istoričarima i lingvistima?
Knjiga nije preobimna i pročita se cijela gotovo u dahu. Posebno su zanimljivi dijelovi predgovora u kojima se na dosta jednostavan, ali veoma jasan način, obrazlaže slijed historijskih događanja koji su prethodili stvaranju nacija i nacionalnom osvješćenju naroda (tada konfesija) na bosanskohercegovačkom tlu i ulozi jezika, koji se u tim burnim procesima, stavlja u žižu, postaje „kostur“ na koji se „kaleme“ ostala nacionalna obilježja (kultura, vjera, tradicija). Interesantno je vidjeti kako su se nadmetanje naše „istočne i zapadne braće“ oko jezičkog pitanja i njihovi dogovori o jeziku uvijek prelamali preko bosanskih prostora i uvijek bili na višestruku štetu bosanskog. To je više nego jasno vidljivo i iz dokumenata koje objavljujemo.

Kontakt: Bosanska riječ – Tuzla
Urednik Šime Ešić
Miroslava Krleže 11
75000 Tuzla
Bosna i Hercegovina

Mail: info@bosanska-rijec.com
Tel/fax: 387 35 251 509
Web: http://www.bosanska-rijec.com

Kako pomoći da knjiga izađe iz štampe i zauzme svoje mjesto među krucijalnim dokazima da bosanski jezik mnogo duže egzistira nego što njegovi negatori to prikazuju?
Knjiga je već u štampi i izaći će za desetak dana i kanimo je predstaviti na predstojećem aprilskom sajmu knjiga u Sarajevu. Nije nam, dakle, potrebna pomoć za izdavanje. Ali pošto nam je stalo da knjiga brzo ostvari svoj efekat, ideja nam je da pronađemo sponzore, pokrovitelje izdanja, koji bi pokrili troškove proizvodnje, a da knjigu ne prodajemo, nego da je podijelimo posjetiocima sajma kao dar tog (ili tih) pokrovitelja. Mogu to biti naša udruženja, firme ili institucije – koje bi otkupile određen broj primjeraka i darivale ga svojim članovima ili posjetiocima sajma. Na svaki primjerak tako darivane knjige naveli bismo da je knjiga dar tog pokrovitelja. Podsjećam, na taj način je „Bosanska riječ“ još 1994. godine besplatno podijelila prvo reprint izdanje „Gramatike bosanskoga jezika“ iz 1890. godine – tada nismo ni tražili pokrovitelje, razaslali smo ga svim značajnijim bibliotekama, institucijama, slavističkim katedrama i pojedincima širom svijeta i efekat je bio iznenađujuće pozitivan. To bismo željeli postići i ovom knjigom, koja se pojavljuje upravo kad je pokrenuta „Deklaracija o zajedničkom jeziku“, čime ova knjiga dobija na aktuelnosti i značaju. Ako bismo je prodavali, u uslovima našeg tržišta, njen ulazak u biblioteke, naročito obiteljske, trajao bi i do godinu dana, pa bi se i njene poruke i opomene u znatnoj mjeri umanjile. U tome nam je potebna pomoć i pozivamo sve zainteresirane da nam se jave. (BHDINFODESK – BIRMINGHAM)



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Filip Došljak: “Anegdote i minijature” Maksima Lutovca

Nova knjiga   KNJIŽEVNA POLJA MAKSIMA LUTOVCA   Maksim Lutovac (Berane, 1936), šahovski velemajstor, povukao je još jedan vrijedan  potez, ali ne na šahovskom polju već na književnom. Svojom novom knjigom, pod nazivom ...
by Redakcija
 

 
 

Disovo proleće na Beogradskom sajmu knjiga

Градска библиотека „Владислав Петковић Дис“ и 62. Међународни београдски сајам књига позивају Вас на промоцију издања 54. „...
by Redakcija
 

 
 

SHURA publikacije u Beogradu

Na ovogodišnjem sajmu knjiga u Beogradu, na štandu SHURA publikacije izložena su i najnovija izdanja, među kojima treba istaknuti tri knjige poezije – kolo pod nazivom GEOPOETIKE I: Alen Kristić (Sarajevo): Gravitaci...
by Redakcija
 

 

 

Održana promocija knjige “Žene opkoljenog Sarajeva“ autora Hidajeta Delića

HRABRE, DOSTOJANSTVENE I ELEGANTNE – ŽENE OPKOLJENOG SARAJEVA (SARAJEVO, 05. oktobar 2017) Promocija fotomonografije “Žene opkoljenog Sarajeva“ autora Hidajeta Delića, održana je danas u Sarajevskom ratnom teatru ...
by Redakcija
 

 
 

Draško Došljak: Satira Braha Adrovića

Knjiga poezije   SATIRA BRAHA ADROVIĆA (Braho Adrović: „Velika šetalica – humorističko-satiričnae pjesme“, IGP „Pegaz“, Bijelo Polje 2017, str 153)   Izdavačka kuća „Pegaz“ iz Bijelog Polja, uz po...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona