Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Hrvatska

30. Aprila 2015.
 

Nikola Šimić Tonin: Perje na olujnome vjetru (Čakavština, čakavica, čokovski, čekavski…)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Hrvatsko književno društvo ogr. Zadar, Noć knjige: Večer čakavske poezije i pjesama o moru i o škoju. Pjesnički maraton.

 

Čakavština, čakavica, čokovski, čekavski, uz kajkavski i štokavski, jedno je između tri glavna narječja iz kojih je satkan hrvatski jezik, a svoju ljepotu poetskog izričaja predstavio je u četvrtak navečer u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar, u organizaciji Hrvatskoga književnoga društva ogr. Zadar.

Petnaestak pjesnika, kako poznatijih, tako i manje poznatih, samozatajnih literata, redom iz šireg županijskog prostora u sat i pol vremena “otvorilo” je i “darovalo” nam svoju dušu, prekrasnim stihovima, o moru, brodovima, čokotu i trsu, neverama i hridima, škoju, škrtoj zemlji, voljenima i nevoljenima, sretnim i nesretnim ljubavima…

Nikola Šimić Tonin, Zvonko Čulina, Valter Šarović, Ivan Gaćina, Lorena Babić, Ante Šarunić Šarun, Jela Skazlić, Žaklina Glibo, Danica Kremić, Danijela Ražov, Ivan Skazlić, Tomislav Meštrić, Zvonko Sutlović, Ana Trnina, Ante Gregov, Jurin, Ljiljana Šešelja… petnaestak njih podjednako “iz Grada, Bodula i Vlaja”, ali baš svi iz istog “svijeta riječi, rime i stila”, poneki uz pratnju gitara, ponudili su pregršt divnih rečenica u strofama, kiticama, manjim i većim cjelinama. Recitirajući stihove domaćih autora, kao i vrijedna vlastita ostvarenja.

– Uistinu sjajnu večer priredili smo u povodu Međunarodnog dana knjige, na taj način željeli smo promovirati poeziju, ali naravno i knjigu, pjesnički i književni rad. Doduše, sastav pjesnika i sadržaj bio je raznolik, na raznim idiomima, dijalektima, svatko je govorio na svom idiomu, ali svi na čakavštini, različitim naglascima, načinom govora, poklanjajući bogatu večer čakavskog nariječja. Ta čakavština je govor naših matera, naših otaca, pa tako i mog, našeg, djetinjastva. Moramo je njegovati da se očuva barem nešto, a iako znam da skupljamo perje na olujnom vjetru. Trebamo se potrduditi da barem dio prekrasnog izričaja ostane u naslijeđu sljedećim generacijama. I da to ostane zapisano, jer ono što nije zapisano toga praktički i nema.- kazao je Tomislav Meštrić, iz organizacijskog kruga događanja.

Međunarodni (Svjetski) dan knjige (i autorskih prava) obilježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, i William Shakespeare, a sama se zamisao zasniva na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja.

Tim povodom su i učenice 3. razreda srednje Glazbene škole Blagoje Bersa, mentorice Jasne Frankić Brkljačić, usmjerenje suvremeni ples, u dvorištu GKZ, izvele plesni happening- “Plesni soneti” A.G.Matoša.

PEŠKAFUNDO I ŠTRINGA

“Ženo! Ti vrzi sunpljaču zeljo kuvati / A jo gren na kosavicu  / Ku ulignu prevariti / Po čemo kako Bog zapovido Vičerati”.

Vaze je vesla i orti /  I u bateli na rosti na najbolju poštu oporti.

Skosičo je, skosičo celu večer,  / Ni čepo ni ljoge, / Uligna neče, po neče.

“Ženo! nas ništa uvati. nečemo od murčula / Zubi šporkati. / Ona kurba, štinga me je vidila /  Po me je učoralo, / Kaj da mi je kosavica / U vrčinu pala!

KONOBA

Prova je bila konoba / U no doba ka je u njoj bilo obločno. / Ka suispo grede / Visili pršuti i špalete / I stora lunbrela čaje imala / Od šrkice bakete. /

Ka su visile / Sprte. misli, mriže /  I svakakove armiže, / I ka se je pilo /  Vino iz diže. /

Ka se je našo bokun sira / U bajici slona srdela Konata, / tratur Urnela i manavela. /

Po zidu ka su visili / Svake šorte ardenji / Store svaže I suhe raže. /

Vakocva je bila konoba / Uno doba A sa smo je mudernali / I lipo pinturali. / Velika grihota i ščeta / U njoj se stoji frižider / A u frižideru pašteta!.

KRIK ŠKOLJARA

Ne kontojte mi / Velu misu / Nego mi kožite di su? / Di je tolika čeljad nestala / Zošto su se komini ugasili / Zošto su školji opustili? /

Do učera puni, krcati / Kaj ždreli magronj / Oli Noina Arka A danos samo po ki stori krščanin /  I po ko stora krščonka! /

A, zošto? /

Zošto ka ni bi ni smak svita / Ni vlodala ni španjola / Ni sušica, jetika…? /

Da mi uhu bude lakše / I da mi bolnoj duši paše / Želin čutiti niku Misu novu da če višje staroc kašljati I da če se dice višje rođati / Na mojin školju! (Tomislav Meštrić, “Mali Meštar”).

 

 

Nikola Šimić Tonin



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Solinsko kulturno ljeto

SKLAD BOJA I RIJEČI O BOLU Solin/ U programu Solinskog kulturnog ljeta bogatog raznim kulturnim sadržajima, i jedna je posebna izložba. Riječ je o izložbi Preskočeni pejzaž slikara Marina Bobana i pjesnikinje Nade Top...
by Redakcija
 

 
 

Internacionalni haiku konkurs „za Radmilu Bogojević“

Haiku časopis „LOTOS“ i Dejan Bogojević raspisuju internacionalni haiku konkurs pod nazivom „za Radmilu Bogojević“   Tema konkursa nosi naziv: DALEKI SU PUTEVI   Uslovi konkursa: svaki autor može da pošal...
by Redakcija
 

 
 

Salem Izberović: Makedonija za Srebrenicu

”Poštovani sugrađani, dragi prijatelji, napočetku želim da se zahvalim Dragom Bogu što nas je sakupio danas na ovom mjestu, odakle ćemo ako Bog da za koji trenutak skupa krenuti ka Srebrenici kako bi smo zajedno sa ...
by Redakcija
 

 

 

Novi konkurs ”Zlatnog pera” iz Knjaževca

Književni klub “Zlatno pero” Knjaževac (Srbija) raspisuje Treći međunarodni književni konkurs pod nazivom “Sve ljubavi Balkana”. Možete slati po jednu priču do tri kucane strane i tri pesme do je...
by Redakcija
 

 
 

Rezultati pesničkog konkursa Udruženja građana ”Igrale se delije”

У организацији Удружења грађана „Играле се делије” у марту 2017. године расписан је први песнички конкурс на тему „Мој дом...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona