Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kolumne

2. Aprila 2017.
 

Ahmet Ademagić: Kako se kažnjavao lopov u Kraljevini SHS u Rožajama

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Bilo je lopova u čitavoj ljudskoj povijesti, ima ih danas i biće ih sve dok traje ljudski rod. Zato nas islam uči da je strogo zabranjeno uzeti nešto što znamo da nije naše. Čuo sam da se i danas na Bliskom istoku u nekim muslimanskim državama primjenjuje šerijat te se za kaznu lopovu odsijeca ruka što je ukrao nečiju imovinu u zakonom određenoj visini
Ovu priču sam slušao od starijih ljudi na posjetku. Nečiji zet, čije ime neću pomenuti, ukrao je nakit, dimije i drugu odjeću tašti. Poslije nekog vremena žandari otkriju lopova i uhapse ga. Taj nečiji zet priznade da je lopov te mu žandari okače na grudi i na leđa tablu sa napisanim imenom i prezimenom i predmetima šta je i kome je ukrao. Kroz rožajske sokake su ga vodili, ispred je išao čovjek sa gočem i pozivao narod da izađe i vid dotičnog lopova. Vjerovatno je ta tašta bila presrećna ne samo zbog pronađenog nakita već i zbog zeta. Ali to nije tema ove priče.
Danas toga više nema. Danas se lopovi tako ne kažnjavaju. Ako ne budu unaprijeđeni, onda se suspenduju ili se dogovore oko visine kazne. Danas se za lopovluk i lopove upotrebljavaju ‘‘sinonimi’’: stečaj, tender, provizija, manjak, pronevjera, snašao se, snalažljiv, vrijedan, sposoban, od ničega sve stvorio…
Malo je fakultetski obrazovanih ljudi koji su izdržali da se ne odazovu zovu novca i moći koju donosi vlast i koji nijesu ‘‘zavukli ruku’’ u društvenu imovinu.
U malim mjestima kao što je gradić Rožaje gdje svako svakog zna, gdje se zna ko šta večera i koliko kašika u kući ima ne može se ništa sakriti. Ali nijesu lopovi najveći problem. Veći je problem što su poremećene moralne vrijednosti u društvu te narod – umjesto da ih osudi – poštuje novokomponovane bogataše očekujući neki mali interes od njih. A onda djeci takvi kontroverzni biznismeni postaju uzor po principu ‘‘kada može on što ne mogu i ja’’.
Plašim se da u takvom odnosu ‘‘uzmi sve što ti život pruža’’ Rožaje neće imati srećniju i sigurniju budućnost, a volio bih da nijesam u pravu.

_____________________

Iz rukopisne knjige Ahmeta Ademagića ”Rožaje mog djetinjstva”

Istaknuta slika: fotografija iz kolekcije Ahmeta Ademagića



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Senadin Lavić: Ideologizirani vokabular antibosanskih politika (I)

Mi živimo u postgenocidnom društvu, ratom podijeljenom na etničko-religijska geta. U to slomljeno društvo neprestano se ubacuju zavodljive i sporne koncepcije koje služe ciljevima koji nisu ostvareni ratnim sredstvima. Tak...
by Redakcija
 

 
 

Energetski aspekt bliskoistočnog konflikta

Bliski istok ima vrlo drevnu i bogatu istoriju. Ali, u današnje vrijeme, veoma je tužno gledati na sve što se tamo zbiva, posebno u Iraku i Siriji. Događaji koji se tamo odvijaju nanose veliku štetu muslimanskom svijetu, m...
by Redakcija
 

 
 

Zoran Hercigonja – ”Krhotine stakla” (zbirka poezije)

Zoran Hercigonja – Krhotine stakla (zbirka poezije)   nakladnik: TIVA Tiskara Varaždin za nakladnika: Saša Kušter graf. priprema: TIVA Tiskara Varaždin tisak: TIVA Tiskara Varaždin CIP zapis je dostupan u račun...
by Redakcija
 

 

 

Edib Šaljić: Mali šehidi

Edib Šaljić . MALI ŠEHIDI . Dok druga djeca slušaju bajku, Dok sanjaju miran, šareni san, Sirijsko dijete sanja mrtve baba i majku I moli Boga da preživi još jedan dan. . Zar među djecom razlike ima?! Zar može neko dje...
by Redakcija
 

 
 

Belkisa Redžović: Ne gubimo dragocjeno vrijeme

Belkisa Redžović rođena je 2005. godine u Novom Pazaru od oca Seada i majke Edine. Još od ranih dana svog detinjstva, izdvajala se od druge djece mudrošću i strpljenjem. Najviše je voljela da gleda slike i na osnovu isti...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona