Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kolumne

3. Aprila 2015.
 

Anis H. Bajrektarević: Siriza-cija Balkana i sirija-nizacija Evrope

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Ravnotežu EU može očuvati samo manevar u kome će vješto kalibrirati i održati ekvidistancu i od probuđene

193b1358627257b61f236be8c0aee79d

Nedavno objavljena studija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Svjetska ekonomska kretanja za 2014.  donosi (još  jednom, šestu godinu uzastopice i treći put za isto jednogodišnje fiskalno razdoblje) uznemirujuću sliku za svakoga unutar G-7, posebice onima u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji. Nimalo umirujuća je i studija Oxfama-a koja je puštena baš uoči izvikanog ‘sajma taštine’ zvanog Davos. Iznimno važna udruga Oxfam, koja prati distribuciju bogatstva i bijede na našem planetu, u ovom svom posljednjem izvješću govori da je ovih 1% fat-and-furious (aluzija na naslov poznatog filma, a značilo bi ovdje ‘bogati i bijesni’) vrlo uvrijeđeno jer nas preostalih 99% ne shvata da im je misija na ovoj planeti okončana i da ovih 99% jeste posve suvišno na zemlji.

Da li će, od strane SAD, vrlo strastveno promovirana AFTA (Ugovor o slobodnoj zoni trgovine) spasiti stvari? Hoće li ovo uporno inzistiranje na Paktu, gurnuti stvar preko ruba i označiti kraj unionističke Europe? Da li će produženje i produbljenje sukoba sa Rusijom zapravo označiti konflikt Atlantsko-centralne Europe oko Rusije, internalizaciju mega-geopolitičke i geo-gospodarske dileme – tko sa kime pravi trajnu nagodbu, unutar i izvan Unije?

Napose, da li će više ukrajinskog (i raznorodnog istočnoeuropskog zlog) međuslavenskog udesa otvoriti put drukčijoj pan-kontinentalnoj velikoj nagodbi, ili stezanjem kaiša-smorene Francuske ili über-djelatne Njemačke sa Rusijom, dakle smaku i sumraku EU? Za čiju dobit i dobrobit je Istočnoj Europi zabranjeno bavljenje slavenstvom, identitetom, socijalnom kohezijom (koja je opasno erodirana kroz promoviranu pljačku eufemistički zvanu ‘privatizacija’), sekularizmom i antifašizmom? Zašto se sada svi čudimo kako ‘odjednom’  svuda okolo Centralne Europe koju predvodi Njemačka i njena über-majka, neonacizam buja, dok je Rusija jedina koja inzistira na (pan)slavizmu i sama predvodi snage antifašizma?

Jedino što može očuvati ravnotežu Unije, jeste manevar u kome će Atlantsko-centralna Europa vješto kalibrirati i održati ekvidistancu kako od probuđene Rusije tako i od sveprisutne Amerike. Da ponovimo, svaka alternativa sadašnjoj Uniji je velika nagodba ili Francuske ili Njemačke sa Rusijom. A to je povratak na Europu XVIII, XIX i ranog XX stoljeća – dakle, direktna sučeljavanja oko centralnih sektora našeg kontinenta, trajni sukobi, ratovi i razaranja. I Rusija i SAD su nebrojano puta jasno pokazali možda vješto i istrajno sprovode svoje spoljnopolitičke zadaće, kao i strast i viziju u artikuliranju istog.

Vrijeme je da i Brisel počne da živi svoju sopstvenu ideju i demonstrira vjerodostojnost. Biologija i geopolitika podvrgavaju se jednom istom zakonu: prilagodi se ili umri.

Danas, svi zbilja moramo biti zahvalni Grčkoj jer nam nesebično pruža jednu važnu lekciju iz demokracije i, još možda važnije, iz socijalno-političkog i gospodarskog uključivanja svih segmenata društva.

Puno je to dublje od pukog izbora stezanje kaiša ili prosperitet (austerity or prosperity), između pjesme Rain and Tears (poznata pjesma nedavno preminulog grčkog pjevača Demisa Rusosa, Kiša i suze) i ovih fat and furious. Evropska unija  je sada – gdje smo mi na Balkanu zatočeni već cijela dva desetljeća – na kritičnom raskršću: ili siriza-cijska pomirba ili sirija-nizacijska eskalacija.

 

Sa engleskog originala Europe – Syriza-ize or Syria-nize prevela: A. LISICA (rev. A.B.)



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Said Šteta: Batonovo književno veče sa prijateljima

Said Šteta   ZALEĐENE PTICE . Snjegovi godina pali na cvjetna polja davnih želja ni zvijeri ne putuju Umire rijeka, ledeni vali baš kao postelja u kojoj zagrljaje snuju   Zaleđene ptice na grani toplome jugu htjele kao s...
by Redakcija
 

 
 

Razgovor sa Vesnom Radović: Ni danas nismo mnogo odmakli od ”devedesetih”

Djetinjstvo je možda najbezbrižniji dio života, pa samim tim i najljepši. Recite nam nešto o odrastanju i školovanju u kamenom gradu, pored mora. VESNA RADOVIĆ: Tek mnogo godina kasnije, prošavši dosta svijeta, shvatil...
by Redakcija
 

 
 

Faruk Dizdarević: O knjizi eseja „Blisko kraju“ Ramiza Hadžibegovića

Faruk Dizdarević   DIVNI TRENU                                    (Tkanica od uspomena) Ramiz Hadžibegović, Blisko kraju (Eseji), Čigoja štampa, Beograd, 2016.     Kao što nak...
by Redakcija
 

 

 

NOVO: Objavljena knjiga ”Ključ” Mirsada Hadrovića

Početkom februara 2017. godine rožajska ‘’Avlija’’ je objavila pripovjetku “Ključ” Mirsada Hadrovića Kao što je Tolstoj kazao: ”Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica, ...
by Redakcija
 

 
 

Ani Stajkova Ivanova: Ognjište babe i dede (prevod sa bugarskog)

Ани Стаjкова – Иванова     ОГЊИШТЕ  БАБЕ  И  ДЕДЕ   Уредно старо огњиште насред куће. Баба послује а деда дрва носи. Тр...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona