Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kolumne

4. Marta 2015.
 

Dražen Jergović: TITO I JA

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Gledam i slušam one jadnike na Trgu maršala Tita kako nešto drobe protiv tog velikana ovdašnjih “svih naroda i narodnosti”. Šačica jada koja nema pametnijeg posla želi pod svaku cijenu preimenovati sadašnji trg u ne znam… možda “Dr. Ive Sanadera” ili “Vicmahera Stjepana Mesića”. Ne znam pod čijim su utjecajem i koji su im motivi, ali očigledno te nakupine bjelančevina (kako bi rekao moj duhovni vođa Željko Pervan) nisu svjesne ni gdje žive niti su dovoljne inteligencije raditi usporedbu između socijalizma – u kome su svi bili jednaki i kapitalizma – u kojemu smo podijeljeni u bezbroj slojeva i staleža. Žalosno je čuti te povike mržnje i jednog svjetskog vođu nazivati zločincem, a ne znati sve pojedinosti o Josipu Brozu. Slažem se da je možda više naginjao nekim drugim socijalističkim republikama i bio skloniji određenoj narodnosti ispred vlastitog roda, ali je neosporna činjenica da je znao i umio voditi državu od 22 milijuna stanovnika, u vrijeme kad su nam se klanjale sada moćne države svijeta. Neka se danas netko usudi tako odrješito i razborito donositi pravila i zakone na dobrobit svih nas. Ali svi se nešto boje i što je još tragičnije – jednostavno NE ZNAJU! Iako sam živio tek nepuna četiri mjeseca u Titovoj Jugoslaviji, ugnijezdio se taj “državno-pravni poredak” i “tekovine revolucije” u mene poput protona i neutrona u jezgri atoma. Vjerujte, nije bilo ljepšeg od Titovog doba, jer smo bili bezbrižni i veseli, nasmijani, neopterećeni vlastitom egzistencijom, svi stambeno zbrinuti, nahranjeni i napojeni do sita. Nisam brinuo hoću li biti ozračen, ukraden kao Neda ili prevaren od bilo koga. Nije bilo pučkih kuhinja, pučkih pravobranitelja djece i mladeži, samo pučke veselice i raspojasanost u svim pogledima. A što imamo danas? Nezaposlenost, samoubojstva, glad… i sve manje stanovnika – ljudi, poglavito mladi nakon završenih fakulteta, bježe u pečalbu “trbuhom za kruhom”, zarađivati u zemljama gdje se znanje i vještine vrednuju, gdje se ljudi poštuju i gdje možeš biti samo “prvi među jednakima”, a ne “očajan među jadnima”. I nisu nam bili potrebni UN, NATO i EU da se osjećamo sigurni. Nije bilo zaduživanja, osim za svinjske polovice, otkaza trudnicama i pada proizvodnje.

pionirKao osnovnoškolac nastupao sam u dramskoj sekciji te recitirao na Dan mladosti prigodne stihove u čast državnika kakvog više nikada neće biti na ovim prostorima. Ponosan sam što sam imao čast biti malen dio te doktrine i ne sramim se zvijezde petokrake koju sam nosio na tamnoplavoj kapi, crvene pionirske marame svezane oko vrata, snježnobijele košulje čiji gumbi samo što nisu iskočili isto kao i crne samterice koje su jedva izdržale pucanje po šavu kad sam se prignuo u čučanj da se naklonim publici koja nas je ispratila gromoglasnim pljeskom uz ovacije zadovoljstva i ispunjenosti. Kako smo se samo brzo promijenili i izopačili. Odvratno s kime sve moram dijeliti zrak koji udišem.

 

Dražen Jergović



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Dajana Lazarević: “Ulažite u sebe i iskoristite svaki slobodan trenutak da nešto novo vidite i naučite”

Ona je tek napunila 24 godine, a već je objavila tri knjige poezije, jedan roman i jednu biografiju. Član je Književnog kluba Scena Crnjanski, a pored toga aktivna je i kao kustos i član Kluba saradnika Narodnog muzeja. Spo...
by Redakcija
 

 
 

SUADA A. DŽOGOVIĆ ODBRANILA DOKTORSKU DISERTACIJU

U utorak, 21. marta 2017. godine, na Univerzitetu Jugoistočne Evrope u Makedoniji, mr. sc. Suada A. Džogović uspješno je odbranila doktorsku disertaciju na temu ”Političko-kulturni utjecaj Republike Turske na Zapadni...
by Redakcija
 

 
 

Milijan Despotovć: Recenzija zbirke pesama Zorice Tijanić „Campana Immortale“

Poezija je i duhovni melem „u raskoraku teških misli“. U njoj pesnik nije okrenut samo sebi već i spoljašnjosti, tamo je njegov čitalac, vodeći često onaj Ničeovski dijalog „ljudsko, suviše ljudsko“. Pesnik ne s...
by Redakcija
 

 

 

Kosta – Kočo Racin: Kopači (Prevod s makedonskog: Sande Dodevski)

Kosta – Kočo Racin     KOPAČI   Nestaje noćca crna Kruni se stijena mraka Selom se pjetli čuju Zora se zori – Nad stijenom u krvi Tamu upija Silno Zasvijetlio Dan! Budite se umorni Kopačice i kopač...
by Redakcija
 

 
 

Osvald Tomović: Varljivi mesec

Niko na ovom svetu nije video zeleni mesec. Nije bio ni plav. Nikad baš. Umeo je mesec da bude crvenkast i narandžast, ponekad čak i potpuno crven, ali zelen nije bio nikad. Neće mesec da pozeleni, pa to ti je. Beo kao kre...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona