Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kolumne

30. Decembra 2016.
 

Dženis Šaćirović: Diskontinuitet islamskog učenja – kontinuitet formalizma

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Zašto su danas među muslimanima svijeta nespojivi, duh Istoka i ideje Zapada? Nemoguće je odgovoriti nepopravljivim konzervativcima i misticima, da duh Istoka nije u njegovoj nazadnosti na koju oni poslijednjih decenija uvjereno podstiču. Nemoguće je dati odgovor i unezvjerenim modernistima i utopistima, koji usjajenim očima s oduševljenjem prihvataju svu prljavštinu sa Zapada, koju povezuju sa vanjskim uspjesima njihovih naroda. Zar će muslimane sa dinamikom primljenog znanja pratiti udaljivanje od vjere, umjesto da to bude suprotno, ili će tzv. islamska teologija, Kur’anske ajete sve više uvažavati kroz savršeno recitovanje, umjesto na shvatanje i primjenu u životu? Zar muslimani danas moraju ići samo iz krajnosti u krajnost? To su najopštija pitanja koja ukazuju na problem Islamskog svijeta danas.
Problem ideoloških problema se uglavnom zasniva ili slijepim intelektualnim prihvatanjem u sferama nauka ili s druge strane, problem koji uzrokuje slijepo slijeđenje neznanjem. S toga treba razlikovati s jedne strane meditaciju od pukog pamćenja slova i riječi na papiru, te prednost uvijek davati ovom prvom. Svakako podsticati sve strukture društva da se obrazuju, islamskim svevremenskim moralnim principima raditi za islam, a savremenim sredstvima i naukom postizati napredak.
Moral ne zastarijeva, nauka ne stagnira.

O misticima i konzervativistima

Nisu se pojavili u ovom vijeku, već mnogo ranije u nekada velikoj Islamskoj državi koja je jedina u povijesti predstavljala ideal slobode i napretka u istom trenutku, bez utopije. Kao i u tom vremenu i danas, njima smeta ista ideja. Oni svojom uskoumnošću nastoje srušiti i slobodu i napredak. Oni osporavaju traganje za naukom i osposobljavanjem islamskog Ummeta da se obrazuje. Svojim neobrazovanjem, tačnije svojom nemarnošću za tim segmentom koji je u biti islama najvažniji, uzrokuju da jedan značajan dio razdora i nejedinstva u ciljevima islamskog svijeta im se stavlja na odgovornost. Pod njihovom vlašću, mimberi nisu više ono mjesto sa koga se mudro zbori, priča o problemima društva, već se čisto radi procedure i tu odigrava proces recitacije nebitnih sadržaja za dati trenutak. Pa i ljudi danas džumu namaz i hutbe doživljavaju kao nespornu obavezu i formalnost. U stvari cijela filozofija ako se uopće tako može nazvati, mistika i konverzativaca se zasniva na tapkanjem u mjestu ili nazadovanju i bježanju od civilizacijskog napretka čije tokove propuštaju. Problem i jednih i drugih je sužena percepcija za shvatanjem suština Kur’ana, sunneta (Poslanikova, a.s., tradicija) i njihovih elemenata. Za shvatanjem i jedne i druge suštine, potrebna je samosvjesnost, a za sprovođenje istih, potrebno je uspostaviti isti viševjekovni, univerzalni cilj – napredak u svim sferama, zarad islama.

O modernistima i utopistima

Naš problem su oni koji odlaze na zapad i u povratku, umjesto prihvatanja principa rada, ponašanja, kulture, za ideal uzimaju obično nemoral i ostale otpadne manifestacije njihovog ponašanja. Oni u povratku u svoj kraj, sa vjerovatno labavim odgojem od ranije, bez nacionalne svijesti, bez osjećaja veze sa svojim narodom i običaja, počinu cijeli taj jedan mali svijet posmatrati kao zaostao. Pa stim u vezi nastoje i pod logikom uvođenja savremenog načina života uvesti ustvari nešto tuđe i neprimjereno, sa stanovišta islama neprihvatljivo.
Ako je problem konzervativista, težnja za ograničenju svog, problem modernista je težnja za uspostavljanjem tuđeg. Razlika između njih je izričitije ubeđenje prvih u odnosu na druge, jer su drugi podložni manipulacijama.
Par riječi zaslužuju čvrsti antimodernisti, tj. oni koji ne žele ni po koju cijenu nešto tuđe… Još jedan apsurd ogleda se u tome da se muslimani razvijenih zapadnoevropskih zemalja bolje vladaju islamom od onih koji su bliži njegovom izvoru. Kontinuitet tog vladanja izraženiji je nego ikada. I ujedinjeniji su oni na zapadu, nego na istoku. Prije će biti da će se u budućnosti na tlu zapadne evrope formirati utemeljena prava islamska ideja, pa i država, nego li će se to desiti na tlu neke tradicionalno i duhovno uokvirene istočnjačke muslimanske države. No, to je bila samo stvar poređenja muslimana i njihove suštinske, neobjašnjive suprotnosti, koje predstavljaju njihov današnji trend.

Stav jednih i drugih po pitanju patrijarhata

Patrijarhat funkcionira na određenim načelima. Islamski patrijarhat podrazumijeva u biti sličan, ali u suštini drugačiji pristup.
Stav konzervativaca je decidno svoj patrijarhat održavati na materijalnim proračunima. Oni su konformistični po tom pitanju. Stav modernista je suprotan – crpeti energično i u nedogled prihvatati antimoralne zakonitosti. Oni su buntovnici. Kao i jedni, tako i drugi su u svom beznađu otišli u krajnost.
Društveni odnosi i brak između konzervativista vođeni su nasumičnim primitivnim materijalističkim interesima, dok su modernistički zasnovani na idejama tzv. slobodnog života bez granica moralnosti.
Stav jednih i drugih po pitanju nacionalne pripadnosti

Konstruktivno-iracionalna lojalnost jednih – revolt i liberalizam drugih. Konzervativisti svoju nacionalnu, kulturnu baštinu smatraju strogo uzvišenom i nenadmašivom u svojoj ispravnosti, dok je modernisti kao takvu nipodaštavaju i po pravilu smatraju je zaostalom u odnosu na druge kulture i nacije. Problem se ogleda stavovima velikih masa koje slijede jedne ili druge. Prve će uvijek podsticati nametljivi pojedinci, druge će podsticati nacionalni neprijatelji. U suštini, ni jedni ni drugi ne shvataju da je Islam njegovim pripadnicima nadnacionalnost.
Da nebi formalno održavali vjeru, muslimani moraju uspostaviti kontinuitet Islamskog učenja. S jedne strane, konzervativiste učiti promišljanju, moderniste učiti nadnaravnom islamskom moralu.

_____________________________________

Autor je glavni i odgovorni urednik Revije Sandžak



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Pet priča Veljka Bosnića

СКОКОВИ ПО ВОДИ   Масна велика вода, на доку усред дана, дрјемам као мачак и хватам посљедњи зрак сунца… Клупа је мој кре...
by Redakcija
 

 
 

U Beču promovisana knjiga Dragane Tomašević ”Bajram ide…”

Beč, 20. maj 2017, Bosansko Akademsko Društvo u Austriji (GBAA) organiziralo je druženje sa Draganom Tomašević povodom knjige „Bajram ide…“ Zanimljivo druženje koje će ostati u sjećanju svih prisutnih po atmo...
by Redakcija
 

 

 

Glavni program 25. Kotorskog festivala pozorišta za djecu

OBJAVA GLAVNI PROGRAM KOTORSKI FESTIVAL POZORIŠTA ZA DJECU PREDSTAVLJA PREDSTAVU O AUTORSKIM PRAVIMA ZKM – PRIRODA I DRUŠTVO   Kotorski festival pozorišta za djecu ove godine obilježava svoje jubilarno 25. izdanje ...
by Redakcija
 

 
 

Historijski čas povodom 75 godina Zeničke rezolucije

Kulturni centar „Karneol“ u Zenici je, četvrtak, 25. maja 2017.godine, u Muzeju grada Zenica, organizovao historijski čas u povodu obilježavanja 75.godina Zeničke rezolucije Piše: Said Šteta Nema dana a da nam Evropa ...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona