Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kolumne

16. Marta 2015.
 

Mehmed Meša Delić: Moja rijeka

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Rođen sam kao većina mojih vršnjaka u selu kroz koje protiče rijeka Bosna.

Gotovo cijelo dijetinjstvo proveo sam na toj rijeci. Uz puno drugih, rijeka Bosna je za mene jedan od najdražih doživljaja. Zanosila me kao neko  živo, lijepo, umiljato stvorenje. Njena bistra, a ponekad mutna voda nakon obilnih kiša i topljenja snijegova, ispružena kao guja sunčala se i mirno tekla kroz moševačka polja.

U mojim mladim danima slivala se prvo u moju dušu, a tek onda u rijeku Savu.

Svakog ljeta ispunila me za rest života vedrinom, čistom i nekom čudesnom snagom. U njoj sam se naučio plivati, sa vrba naglavičke skakati, čamac voziti, ribe pecati…

I u sva ta ljeta u svoje oči sam kupio blještavo svijetlo sunca što je žarilo s neba i grijalo rijeku i sitni  pijesak na njenim obalama sa puno vrbaka iz kojih su kao labudovi izlazile i ulazile djevojke vitog stasa i jedrih grudi da se razhlade u rijeci.

Taj sitni vrući pijesak (kum) smo koristili da se zagrijemo kada bi izlazili iz rijeke, a vrbaci su bili hladovina kada bi sunce bilo na horizontu i sve žarilo.

Kuća mi je bila podaleko od rijeke Bosne, gore u Delićima, na vrhu Moševca, a rijeka dole u polju. Mada sam bio podaleko, očima sam kao sa durbinom primicao i odmicao rijeku Bosnu do malog okna džamli pendžera kroz koji sam gledao dole u polje kroz koje se ona vijugala. Isto tako, kada bi odlazio na obližnje brdo Rudine, moševački šiljak, nisam mogao, a da je ne milujem  pogledom tako krivudavu, kao i njenu  pritoku sestricu, rijeku Bistricu koja je Rudinama kvasila podnožje.

Njihova huka i buka pravile su mi društvo i te godine sam dijelio sa njima dok sam pored njihovi obala i vrbaka pješačio u grad Maglaj u kome sam se školovao.

U Maglaju, gradu na obalama moje rijeke Bosne družio sam se sa bošnjačkom, hršćanskom i ostalom dijecom. Tukli smo se, razbijali smo jedni drugima glave i nosove, a drugog dana bi sve zaboravili i počeli se družiti kao da smo od jedne matere i jednog oca.

Jeli smo kolače na Pesah, gurabije na Bajram, peretke na Vaskrs…

Po završetku školovanja napuštam zavičaj i u njemu moju rijeku Bosnu. Kao i većina mojih vršnjaka odlazim da odslužim vojni  rok. Imadoh sudbinu da vojni rok služim u Benkovcu u blizini Zadra, dijelu kamene i sušne  Dalmaciji, bez potoka i rijeka, bez vrbaka, čamaca, djevojaka…

To me podsjetilo na Evu i Adama kada su bili izjureni iz paradisa (dženneta).

Nakon odsluženja vojnog roka, sudbina mi ispruži ruku i odvede me na daleki Zapad. Onako vedar i pun sunca, rumen k'o jabuka sam otišao, a puno toga u zavičaju ostavio. Ostavi moju rijeku Bosnu, selo puno ptica, cvijeća, behara, šuma, voćnjaka, pjesama, igranki i prela, suznih očiju majke, oca, sestara, braće, prijatelja.

Tuđina mi srce rani, dušu, tijelo, a mehlem  za te rane osta tamo daleko preko Alpi, na obalama moje rijeke. Hladna tuđina  sve izvadi iz mene i onu toplinu koju sam tankovao u djetinjstvu.

U tuđini, u gradu Wittenu na rijeci Rur (Ruhr) u kome decenijama živim i radim uz rijeku Rur ima, i šume, i parkove sa puno cvijeća ali onoga koje ne miriše kao ono u zavičaju.

Poznata je rijeka Rur (Ruhr), na toj rijeci  je nastala „Rurska oblast“ najrazvjenija industrijska oblast u Njemačkoj. Ta rijeka protiče kroz grad Witten, meni ispred nosa. Ta rijeka je tako blizu, a ipak tako daleko. A moja rijeka Bosna koja protiče kroz moj zavičaj je tako daleko, a ipak blizu, tu u srcu, u duši.

Često sanjam kako plivam u mojoj rijeci i bivam  sretan i raspoložen dok me žari sunce i oni osmjesi djevojaka koje se kriju u vrbacima.

Svi oni rođeni uz obalu ili u mjestu kroz koje Bosna teče znaju da je ona jaka i široka, plahovita i opasna kad nabuja, a ljeti tako umiljata i nježna od samoga podnožja Igmana, gdje nastaje iz tridesetak vrela podzemne igmanske rijeke, a do ušća u Savu kod Bosanskoga Šamca žubori čitava 272 km; usput je snaže najviše Željeznica, Miljacka, Krivaja, Bistrica, Spreča i Usora…

Ime moje rijeke predslavenska je – kažu čak i predindoevrpska riječ. To su ime preuzeli naši slavenski preci od zatečenoga stanovništva, prilagodili ga svome izgovoru (grčki car i pisac Porfirogenet polovicom 10. stoljeća bilježi ovo ime u obliku Bosona; u Dubrovniku se poslije piše: Bosina), potom ga dali i zemlji uz ovu rijeku, a od imena države Bosne izvođena su poslije imena njenih žitelja:  Bošnjanin, Bošnjanka, zatim Bošnjak, Bošnjakinja, Bošnjakuša, te Bosanac, Bosanka, kao i prisvojeni pridjevi bošnjanski, bošnjački, bosanski. Tako je plahovita moja rijeka Bosna zemlju Bosnu imenima preplavila…



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Konkurs za objavljivanje radova u 17. broju časopia ‘’Avlija’’

Redakcija časopisa i portala za kulturu, književnost i društvene teme ”Avlija” iz Rožaja raspisala je međunarodni konkurs/natječaj za objavljivanje radova u 17. broju časopisa ”Avlija”: fotografija, crtež, kar...
by Redakcija
 

 
 

7. konkurs časopisa ‘’Avlija’’ za najbolju kratku priču i pjesmu u region za 2017. godinu

Redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme AVLIJA iz Rožaja raspisala je 7. međunarodni konkurs/natječaj za najbolju neobjavljenu kratku priču i pjesmu u regionu za 2017. godinu. Konkurs je otvoren od 1...
by Redakcija
 

 
 

I ove godine NVO CAZAS će obilježiti 1. decembar

Pravo na zdravlje u fokusu  Svjetskog dana borbe protiv side “Moje zdravlje, moje pravo!”   NVO CAZAS realizuje kampanju “Pravo na zdravlje” u susret Svjetskom danu borbe protiv side. Kampanja će se realizovati o...
by Redakcija
 

 

 

Konkurs redakcije portala Srebrn ibrik

Redakcija portala “Srebren ibrik” objavljuje Javni poziv za dostavljanje radova iz oblasti književnosti, kulture i društvenih tema   I   Pozivaju se svi zainteresovani iz bh-sh-hs govornog područja koji...
by Redakcija
 

 
 

Objavljena knjiga ”Turcizmi u rožajskom govoru” Nerkese Kurpejović

U izdanju ”Orbisa” objavljena je knjiga Nerkese Kurpejović ”Turcizmi u rožajskom kraju” čije štampanje je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori   Izvod iz recenz...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona