Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kulturna baština

2. Aprila 2016.
 

150 godina od prvog broja prve bh. novine Bosanski Vjestnik

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

U prvoj sarajevskoj štampariji Pečatnji Ignjaca Šoprona, sedmog aprila 1866. godine, izašao je prvi broj Bosanskog Vjestnika.

Naime, prvi listovi u Bosni i Hercegovini izlaze krajem osmanske uprave kada počinju reforme u evropskom stilu.

Zemunski štampar Ignjac Šopron (Nijemac Ignaz K. Soppron 1821-1894) dobio je dozvolu 1866. godine na tenderu vilajetskih vlasti da otvori štampariju u Sarajevu i izdaje prve prave političko-informativne novine.

Bosanski Vjestnik izašao je upravo na dan otvaranja Šopronove Pečatnje, mjesec prije zvanične državne novine Bosna. Prvo štampano djelo bila je pjesma posvećena Topal-Osman paši.

Urednik novine bio je sami Šopron, dok je izdat ukupno 51 broj. Od njih je sačuvano samo 26 izdanja. Pisali su mu dopisnici iz Sarajeva, Beograda, Zemuna, Tešnja, Bihaća, Mostara, Nove Varoši i Dubrovnika. Saradnici su mu bili Miloš Mandić, učitelj srpske škole iz Prijepolja, jeromonah Teofil Petranović upravitelj srpske škole u Sarajevu, Salih Sidki ef. Hadžihuseinović, pisar i muvekit Begove džamije…

List je izlazio jednom sedmično (četvrtkom) na bosanskom jeziku, pisan ćirilicom novim Vukovim pravopisom na osam stranica. Koštao je 60 turskih groša (kürüş).

U njemu su se mogle čitati rubrike: domaće vijesti, strane vijesti, dopisi, nova pošta, poučna zabava, smješice, berzanski kursevi novca, te članci iz politike, prosvjete i kulture.

Ujedno je promovirao obrazovanje i školstvo, pisao o protokolima konzulata u Sarajevu (npr. proslava rođendana kraljice Viktorije u britanskom konzulatu), privrednima vijestima, humoru (smješice), zanimljivostima, poukama, zabavama i književnost, narodnim srpskim i bošnjačkim pjesmama, etc. Osim dešavanja u zemlji i regiji, list je medijski ispratio prusko-austrijski rat 1866. godine.

U danima kada poštanske pošiljke iz Austrije nisu stizale u Bosanski Brod preko Save, novine bi ostajale bez informacija i izdanja jer su bukvalno bili odsječeni od svijeta – telegraf još nije bio uveden.

Nakon što je pokrenuo Bosanski Vjestnik, Šopron je ostao u Sarajevu godinu, a potom se vratio u Zemun. Štampariju je prodao vlastima, koja je potom preimenuje u Vilajetsku štampariju. U nacionalnom pogledu list je zastupao misao o posebnom bosanskom narodu.

“List su žestoko napadali hrvatski i srbijanski nacionalisti zbog promoviranja bosanstva. Na kraju se ni Topal Osman-paši nije sviđalo Šopronovo uredništvo i njegovo pisanje, pa mu je otkazao ugovor i nakon nepune godine, Šopron se vraća u Zemun”, pojašnjava za Radiosarajevo.ba historičar i arhivista Velid Jerlagić.

Tada je Šopran pisao:

“Zbog ovoga tursko-bosanskog (osmansko-bosanskog, op. a.) preduzeća (misli se na štampariju i novinu) bio sam vrlo žestoko napadan od nacionalnih šovinista i kao turkofil ozloglašen, ja se pak ponosim zadatkom koji sam sebi postavio: pojavio sam se kao krčilac napretka, jer sam u Bosni osnovao p r v u štampariju i  p r v e novine, što je u svakom slučaju kulturni momenat. Po tu cijenu nije nečasno biti nazvan i turkofilom”.

U nastavku pogledajte kako je izgledao prvi broj Bosanskog Vjestnika!

S. Š., Radiosarajevo.ba



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Đura Šefer Sremac: Uskršnja nedelja

Ђура Шефер Сремац   УСКРШЊА НЕДЕЉА     Био сам дете близу девете… Ех, успомене походе мене!   Од трешње цвêта нежнија, ...
by Redakcija
 

 
 

Uskoro nova knjiga ”Rožaje nekada i sada”

U toku je priprema knjige sa ekskluzivnim starim fotografijama (iz bogate arhive od kojih većina do sada nisu objavljene) iz prošlog vijeka kao i novim fotografijama snimljenim iz iste pozicije. Knjiga ,,Rožaje nekada i sada...
by Redakcija
 

 
 

Said Šteta dobio prvu nagradu za najbolju novinsku priču

U okviru Međunarodne kulturne manifestacije “Zeničko proljeće 2017“, NIP „Naša riječ“ iz Zenice 5. aprila 2017. godine u Općoj biblioteci, priredilo je svečanost dodjele nagrada izabranim autorima, na k...
by Redakcija
 

 

 

Pjesma Mehmeda Akifa Ersoja (na bosanski preveo Sejfidin Haruni)

Mehmet Akif  Ersoj   HIMNA NEZAVISNOSTI   Ne strahuj! Sjaj crvenog bajraka što se po sumraku vihori, neće se ugasiti; Sve dok se posljednje ognjište, što se dimi nad mojom domovinom, ne ugasi. Taj bajrak je zvije...
by Redakcija
 

 
 

Sende Dodevski: Slatko od kajsija

Još uvijek pamtim jedno dugo, dugo putovanje vozom od Splita do Skopja u sada već davnoj 1963. godini, a neposredno nakon zemljotresa koji je početkom avgusta zadesio Skopje… Nepregledna šatorska naselja po parkov...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona