Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kulturna baština

2. Aprila 2016.
 

150 godina od prvog broja prve bh. novine Bosanski Vjestnik

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

U prvoj sarajevskoj štampariji Pečatnji Ignjaca Šoprona, sedmog aprila 1866. godine, izašao je prvi broj Bosanskog Vjestnika.

Naime, prvi listovi u Bosni i Hercegovini izlaze krajem osmanske uprave kada počinju reforme u evropskom stilu.

Zemunski štampar Ignjac Šopron (Nijemac Ignaz K. Soppron 1821-1894) dobio je dozvolu 1866. godine na tenderu vilajetskih vlasti da otvori štampariju u Sarajevu i izdaje prve prave političko-informativne novine.

Bosanski Vjestnik izašao je upravo na dan otvaranja Šopronove Pečatnje, mjesec prije zvanične državne novine Bosna. Prvo štampano djelo bila je pjesma posvećena Topal-Osman paši.

Urednik novine bio je sami Šopron, dok je izdat ukupno 51 broj. Od njih je sačuvano samo 26 izdanja. Pisali su mu dopisnici iz Sarajeva, Beograda, Zemuna, Tešnja, Bihaća, Mostara, Nove Varoši i Dubrovnika. Saradnici su mu bili Miloš Mandić, učitelj srpske škole iz Prijepolja, jeromonah Teofil Petranović upravitelj srpske škole u Sarajevu, Salih Sidki ef. Hadžihuseinović, pisar i muvekit Begove džamije…

List je izlazio jednom sedmično (četvrtkom) na bosanskom jeziku, pisan ćirilicom novim Vukovim pravopisom na osam stranica. Koštao je 60 turskih groša (kürüş).

U njemu su se mogle čitati rubrike: domaće vijesti, strane vijesti, dopisi, nova pošta, poučna zabava, smješice, berzanski kursevi novca, te članci iz politike, prosvjete i kulture.

Ujedno je promovirao obrazovanje i školstvo, pisao o protokolima konzulata u Sarajevu (npr. proslava rođendana kraljice Viktorije u britanskom konzulatu), privrednima vijestima, humoru (smješice), zanimljivostima, poukama, zabavama i književnost, narodnim srpskim i bošnjačkim pjesmama, etc. Osim dešavanja u zemlji i regiji, list je medijski ispratio prusko-austrijski rat 1866. godine.

U danima kada poštanske pošiljke iz Austrije nisu stizale u Bosanski Brod preko Save, novine bi ostajale bez informacija i izdanja jer su bukvalno bili odsječeni od svijeta – telegraf još nije bio uveden.

Nakon što je pokrenuo Bosanski Vjestnik, Šopron je ostao u Sarajevu godinu, a potom se vratio u Zemun. Štampariju je prodao vlastima, koja je potom preimenuje u Vilajetsku štampariju. U nacionalnom pogledu list je zastupao misao o posebnom bosanskom narodu.

“List su žestoko napadali hrvatski i srbijanski nacionalisti zbog promoviranja bosanstva. Na kraju se ni Topal Osman-paši nije sviđalo Šopronovo uredništvo i njegovo pisanje, pa mu je otkazao ugovor i nakon nepune godine, Šopron se vraća u Zemun”, pojašnjava za Radiosarajevo.ba historičar i arhivista Velid Jerlagić.

Tada je Šopran pisao:

“Zbog ovoga tursko-bosanskog (osmansko-bosanskog, op. a.) preduzeća (misli se na štampariju i novinu) bio sam vrlo žestoko napadan od nacionalnih šovinista i kao turkofil ozloglašen, ja se pak ponosim zadatkom koji sam sebi postavio: pojavio sam se kao krčilac napretka, jer sam u Bosni osnovao p r v u štampariju i  p r v e novine, što je u svakom slučaju kulturni momenat. Po tu cijenu nije nečasno biti nazvan i turkofilom”.

U nastavku pogledajte kako je izgledao prvi broj Bosanskog Vjestnika!

S. Š., Radiosarajevo.ba



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Dajana Lazarević: “Ulažite u sebe i iskoristite svaki slobodan trenutak da nešto novo vidite i naučite”

Ona je tek napunila 24 godine, a već je objavila tri knjige poezije, jedan roman i jednu biografiju. Član je Književnog kluba Scena Crnjanski, a pored toga aktivna je i kao kustos i član Kluba saradnika Narodnog muzeja. Spo...
by Redakcija
 

 
 

SUADA A. DŽOGOVIĆ ODBRANILA DOKTORSKU DISERTACIJU

U utorak, 21. marta 2017. godine, na Univerzitetu Jugoistočne Evrope u Makedoniji, mr. sc. Suada A. Džogović uspješno je odbranila doktorsku disertaciju na temu ”Političko-kulturni utjecaj Republike Turske na Zapadni...
by Redakcija
 

 
 

Milijan Despotovć: Recenzija zbirke pesama Zorice Tijanić „Campana Immortale“

Poezija je i duhovni melem „u raskoraku teških misli“. U njoj pesnik nije okrenut samo sebi već i spoljašnjosti, tamo je njegov čitalac, vodeći često onaj Ničeovski dijalog „ljudsko, suviše ljudsko“. Pesnik ne s...
by Redakcija
 

 

 

Kosta – Kočo Racin: Kopači (Prevod s makedonskog: Sande Dodevski)

Kosta – Kočo Racin     KOPAČI   Nestaje noćca crna Kruni se stijena mraka Selom se pjetli čuju Zora se zori – Nad stijenom u krvi Tamu upija Silno Zasvijetlio Dan! Budite se umorni Kopačice i kopač...
by Redakcija
 

 
 

Osvald Tomović: Varljivi mesec

Niko na ovom svetu nije video zeleni mesec. Nije bio ni plav. Nikad baš. Umeo je mesec da bude crvenkast i narandžast, ponekad čak i potpuno crven, ali zelen nije bio nikad. Neće mesec da pozeleni, pa to ti je. Beo kao kre...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona