Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Kulturna baština

20. Marta 2015.
 

Mersada Nuruddina Agović: Kako je nastao oblik šehidskog i drugih bošnjačkih nišana?

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

U doba posljednjeg Božijeg Poslanika Muhammeda, (s.a.v.s.) nije se znalo za nišane kao vrstu arhitektonskih nadgrobnih spomenika koje svjedoči naše vrijeme. Muslimani tog vremena su mezarove (grobove) obilježavali skromno, s ponekim kamenom, samo koliko da označe mjesto, lokaciju ukopane osobe, a često i bez obilježavanja tog mjesta. Hadžije su i danas u mogućnosti vidjeti kako izgleda jedno muslimansko mezarje iz tog vremena prilikom odlaska na Hadždž, jer mezarje ,,Džennetul beki” su nalazi u neposrednoj blizini Poslanikove džamije u Medini.

Mezarje ,,Džennetul beki'' u Medini

Mezarje ,,Džennetul beki” u Medini

                                                   

 

Arapski uticaj na izgled bošnjačkog nišana  

 .

Arapi ne praktikiciraju dizanje nadgrobnih spomenika, što se konkretno odnosi na Saudijsku Arabiju. Ne znači da ni u jednoj arapskoj zemlji nema niti jednog nišana, jer se oni doduše mogu naći u nekim arapskim zemljama, ali dosta rijetko. Zvanična Arabija  zabranjuje dizanje  mauzoleja, turbeta i sličnih nadgrobnih obilježja po ugledu na sunnet Poslanika Muhammeda s.a.v.s. koji u ‘medinskoj državi’ to nije prakticirao.

U Bosni i Hercegovini je u proteklom ratu bilo mnogo šehida koji su imali sličan stav, pa im se mezar nije obilježio, čak ni tzv. ,,bašlukom” (drvenom daskom na kojoj su upisani podaci o umrloj osobi).

Na mezaru vjernika Jusufa Barčića iz Tuzle nema nišana.

Mezarovi odreda ,,El Mudžahid'', selo Livade

Mezarovi odreda ,,El Mudžahid”, selo Livade

 

Osmanlijski uticaj na arhitekturu  bošnjačkog nišana  u Bosni i Hercegovini  i Sandžaku

 

,,Nešto prije dolaska u Bosnu, Turci su osvojili znatne oblasti današnje Srbije i Makedonije… Tada je već iskorištavan makedonski mramor za klesanje nišana uglednim ličnostima… Kada su Turci stigli u Bosnu, tu i tamo, po poružbini je stigao postavljen poneki takav nišan.” (Bešlagić Šefik: Nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini, str.14, Akademija nauka u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1978.)

Tradicija izrade starih formi nišana održavala se do prvih decenija XVII stoljeća. Nazivani su po zvanju umrloga, pa su postojali: ulemanski nišani, aginski, pašinski, esnafski,  nišani trgovaca, vojnih zapovjednika i drugi. Nišani iz ranog osmanskog doba podsjećaju na uspravne stećke.

Što se tiče reljefnih motiva starih nišana na našem području, oni upravo predstavljaju direktan prijenos sa stećaka. Osim figuralnih oblika na njima se mogu vidjeti dekorativni ukrasi u obliku cvijetnih vijenaca, spirala, cikcak ukrasa i sl.

Slika ispod predstavlja nišan Mahmuta Brankovića iz osmanskog doba koji se nalazi u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu, a naredna slika nišan šehida sa mezarja ”Borić” u Tuzli iz našeg vremena. Primjetno je da su po formi ova dva nišana veoma slična.

Šehidski nišan iz osmanskog doba

Šehidski nišan iz osmanlijskog doba

 

New Picture (1)

Evropski uticaj na arhitekturu bošnjačkog  nišana

 

Općenito se smatra da vjerski propisi islama zabranjuju predstavljanje ljudi i životinja u umjetnosti i arhitekturi i postavljanje njihovih slika, međutim danas ćemo nerijetko vidjeti fotografiju preminule osobe na nišanu muslimana, pa i čak i na nišanu šehida, koju je njegova porodica postavila iz nekih ličnih razloga.

Tipovi današnjih bošnjačkog nišana su: originalni šehidski nišan koji je preporučila Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, tipski nišan s fotografijom merhuma, tipski nišan bez fotografije merhuma, crna ploča s bijelim stubovima sa fotografijom, crna ploča s bijelim stubovima bez fotografije, nišan s turbanom, nišan s fesom, nišan s munarom pored, nišan u obliku arapskog broja osam i ostali  nišani različitih, proizvoljnih oblika.

Bošnjačko mezarje u Insbrucku

Bošnjačko mezarje u Insbrucku

U Bosni i Hercegovini ima nišana koji su postali i nacionalni spomenici zemlje. To su na primjer nišani porodice Kajtezović u krajiškom džematu Donja Lučka. Nišani su podignuti u periodu od 1913. do 1950. godine. Oni su visoki nekoliko metara i nisu pravljeni u skladu sa propisima islama koji u vrijeme Poslanika s.a.v.s. takav oblik i veličinu nišana uopće nije poznavao.

Kajtezovića nišani i imam Sulejman ef. Kajtezović pored njih

Kajtezovića nišani i imam Sulejman ef. Kajtezović pored njih

Vjerovatno njihova izgradnja ima preteču kod bogumila i kasnijih Dobrih Bošnjana. Bogumilski nadgrobni spomenici – stećci su u narodu poznati kao ,,mramorovi”. Nije utvrđeno kako su nastali uspravni oblici stećaka, ali se pretpostavlja da su oni preteča kasnijih nadgrobnih spomenika na balkanskom području.

Bosanski stećci

Bosanski stećci

”…Nišani, prve, najstarije epohe u Bosni i Hercegovini imaju dosta zajedničkih elemenata sa srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima – stećcima i označuju grobove islamiziranih stanovnika Bosne, starih  ,,Dobrih Bošnjaka”. (Mujezinović Mehmed: Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, str.11, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974.)

Način izrade nišana  su u  Bosnu i Hercegovinu i  Sandžak donijeli Turci. Arapi, kako kazasmo, nisu poznavali nadgrobne spomenike u obliku ovakvih nišana. Arapska arhitektura je dala svijetli doprinos na nekim drugim poljima, sa novim i nepoznatim stilovima u izgradnji raznih građevina, sa elementima: novih vrsta lukova, kupola, dekorativnih elemenata: rezbarija, mozaika, ,,arabeski” i  kaligrafije.

 

Današnji bošnjački šehidski nišan

 

Islamska Zajednica u Bosni i Hercegovini se opredijelila da nišani šehida budu specifični, kako bi bili prepoznatljivi u odnosu na druge nišane. Neposredno poslije rata javila se potreba da se specifično obilježe mezari šehida. Pod pokroviteljstvom tadašnje Stranke Demokratske Akcije (SDA) , po objavljivanju konkursa, sastavljena je ,,Republička komisija” koju su činili eminentni stručnjaci, sa ciljem da se iznađe idejno rješenje za bošnjački šehidski nišan. Profesor na akademiji likovnih umjetnosti, akademski slikar Salim Obralić je predložio da se ,,redizajnira” nišan iz VI stoljeća (sličan nišanu iz osmanskog doba ispred Zemaljskog muzeja). Komisija je usvojila prijedlog pa je redizajn uradio gosp. Salim Obralić. ‘Nišan kod nogu’ je zadržao prvobitni izgled, dok je ‘uzglavnik’ poprimio jasniju formu. Kupolica na vrhu je smanjena, a stranice pravougaonika i polupiramide usaglašene. U koordinaciji sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini odlučeno je da na nišanu, kao natpis, stoji ajet:

”I ne recite za one koji su na Allahovu putu poginuli: ‘Mrtvi su!’ Ne, oni su živi, ali vi ne znate!” (El Bekare, 154.)

Znači: ,,I ne kažite za one koji su na Allahovom Putu poginuli…“ pokoravajući se (Allahu), na Dan Bedra, kao ni za sve šehide: ”Mrtvi su!” kao drugi mrtvi. ”Ne, oni su živi”, oni su kao živi stanovnici Dženneta, u Džennetu su, opskbljeni darovima; ”…ali vi to ne znate“: nisu vam poznate njihove počasti, njihovo stanje.“ (Tumačenje: Ibn Abbas  Abdullah, Tefsir, str. 108, LIBRIS, Sarajevo, 2007.)

Kao koordinator u ovom projektu doprinos je dao i gosp. Timur Numić. (Informacija dobijena iz Fonda za izgradnju i zaštitu mezarja u Sarajevu)

Šehidsko mezarje u Potočarima

Šehidsko mezarje u Potočarima

Mnogi naši eminentni umjetnici uzimaju upravo nišane za svoju likovnu temu i preokupaciju, poput, na primjer, umjetnika Seida Hasanefendića koji najčešće izlaže radove na ovu temu.

Jedan od radova Seida Hasanefendića

Jedan od radova Seida Hasanefendića

Kakav će biti nišan na mezaru jednog Bošnjaka muslimana i da li će ga uopće biti umnogome ovisi od toga koliko on poštuje izvorne vjerske propise, koliko povijesne nacionalne vrijednosti, kulturu ili običajno pravo.

 

Istaknuta slika: Polomljeni nišan kod džamije ”Sultan Murat II” u Rožajama



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Prizren Monuments (FOTO)

Prizren Monuments  Izvor: http://www.kosovoarchitecture.org
by Redakcija
 

 
 

Faruk Dizdarević: Vrata od sna (Riječ-dvije o sevdalinci u Sandžaku)

Odkad postoji jezik postoji i muzika. Neki antropolozi čak tvrde da smo prvo opštili ritmom, udarajući kamenom o kamen ili štapovima. Najstariji instrumenti koji su pronađeni su frule napravljene od kostiju životinja prij...
by Redakcija
 

 
 

Cazin 1905. godine: Mala neiskvarena Turska

Češki fotograf Rudolf Bruner-Dvorak početkom 20. vijeka boravio u bosanskoj Krajini i snimio Cazinski sajam. Piše: Lejla Hairlahović Pored muslimana, na stočnoj pijaci se pojavljuju i kršćani; jedni od drugih se razlik...
by Redakcija
 

 

 

ŽENSKA NARODNA NOŠNJA ROŽAJSKOG KRAJA

ŽENSKA NARODNA NOŠNJA ROŽAJSKOG KRAJA Iz fonda JU Zavičajni muzej Ganića kula Rožaje Priredio: Omer Kalač, dokumentarista JU Zavičajni muzej Ganića kula Rožaje FOTO: Damir Skarep   Rožajska oblast se nalazi na k...
by Redakcija
 

 
 

Adam Kelwick: Unutar najstarije džamije u Gani

Imali smo nekoliko sati slobodnog vremena i posjetio sam Larabanga džamiju. To je najstarija džamija u Gani u Zapadnoj Africi u jednom od najvažnijih povijesnih lokaliteta izgrađena u 1400. Jednostavno prelijepa džamija! &...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona