Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Magazin

13. Avgusta 2015.
 

Kenan Sarač: Der Asra – Kraj tanahna šadrvana

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Veliki Heinrich Heine (1797. – 1856.), poklonio je Bosni i Hercegovini jednu od najljepših sevdalinki. Iako je mnogi pjevaju i slušaju, tek rijetki znaju ko ju je napisao! Pjesma je vjerovatno nastala 1845.ili 1846. god. u Parizu. Tada je Heine već dugo bio u Francuskoj. Kod Heine-a je Orijent predstavljao mjesto sretnih i nesretnih, jednostavnih i rafiniranih osjećaja.  No, zagonetno je kako je ”Der Asra” postala sevdalinka,u ovoj verziji ju je preveo Safvet-beg Bašagić.

“Kraj tanana šadrvana”, uz razigrani žubor vode, smještena je radnja o neuzvraćenoj i nemogućoj ljubavi roba, El-Muhameda, “sultanovoj kćerki miloj”. Ostali smrtnici bi, iako bi se zaljubili u sultanovu kćer, preboljeli tu ljubav bez perspektive, ali za Muhameda to nije bilo moguće. Ljubav i smrt su za njega bili jedno!

Dževad Karahasan kaže: “Jedna od najljepših ljubavnih legendi na islamskom Orijentu je legenda o narodu i plemenu Uzrita ( Azra ). Oni vole tako snažno da tu ljubav ne mogu izdržati ! Slabo ljudsko tijelo tu ljubav, tako silnu, bitnu i moćnu -ne može podnijeti! To je čudesan motiv koji je Heine-a inspirirao da napiše tu pjesmu”

.

Der Asra

.

Täglich ging die wunderschöne

Sultantochter auf und nieder

um die Abendzeit am Springbrunn,

wo die weißen Wasser plätschern.

Täglich stand der junge Sklave

um die Abendzeit am Springbrunn,

wo die weißen Wasser plätschern,

täglich ward er bleich und bleicher.

Eines Abends trat die Fürstin

auf ihn zu mit raschen Worten:

»Deinen Namen will ich wissen,

deine Heimath, deine Sippschaft.«

Und der Sklave sprach: »Ich heiße Mahomet

und bin aus Yemen,

und mein Stamm sind jene Asra,

welche sterben, wenn sie lieben.

.

Kraj tanahna šadrvana

.

Kraj tanahna šadrvana
gdje žubori voda živa,
svakog dana šetala se
sultanova kćerka mila.

Svakog dana jedno ropče
stajalo kraj šadrvana,
kako vr'jeme prolazilo,
ropče blijeđe, blijeđe bilo.

Jednog dana pitala ga
sultanova kćerka draga:
“Kazuj, robe, odakle si,
iz plemena kojega si?”

“Ja se zovem El Muhammed,
iz plemena starih Azra,
što za ljubav život gube
i umiru kada ljube!”
prijevod: Safvet-beg Bašagić

.

Heinrich Heine

Heinrich Heine

Heinrich Heine (Düsseldorf, 13. decembar 1797. – Pariz, 17. februar 1856.), njemački književnik. Najveći je liričar njemačkog romantizma. Pisao je pjesme, pripovijesti i eseje. Bio je pjesnik široke popularnosti s mnoštvom učenika i imitatora posvuda u Evropi. Njegova najpoznatija ostvarenja su: poetska zbirka “Knjiga pjesama”, “Florentinske noći”, “Njemačka – jedna zimska priča”.

Safvet-beg Bašagić

Safvet-beg Bašagić

Safvet-beg Bašagić (6. maj 1870. Nevesinje – 9. april 1934. Sarajevo) (živio je 63. godine). Safvet-beg Bašagić (pisao pod pseudonimom Mirza Safvet) rođen je 1870. godine i jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat je kao istaknuti pjesnik, prevoditelj, historičar i političar. Safvet-beg Bašagić je 1900. publicirao Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850., koja je sve do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana Muhamed Hadžijahića bila standard proučavanja historije Bošnjaka.

Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Bratislavske Univerzitetske biblioteke je dio UNESCO-vog programa Memory of the World Programme. Dio ove kolekcije je dostupan on-line posredstvom Svjetske digitalne biblioteke.


 

Priredio: Kenan Sarač



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Milijan Despotovć: Recenzija zbirke pesama Zorice Tijanić „Campana Immortale“

Poezija je i duhovni melem „u raskoraku teških misli“. U njoj pesnik nije okrenut samo sebi već i spoljašnjosti, tamo je njegov čitalac, vodeći često onaj Ničeovski dijalog „ljudsko, suviše ljudsko“. Pesnik ne s...
by Redakcija
 

 
 

Kosta – Kočo Racin: Kopači (Prevod s makedonskog: Sande Dodevski)

Kosta – Kočo Racin     KOPAČI   Nestaje noćca crna Kruni se stijena mraka Selom se pjetli čuju Zora se zori – Nad stijenom u krvi Tamu upija Silno Zasvijetlio Dan! Budite se umorni Kopačice i kopač...
by Redakcija
 

 
 

Osvald Tomović: Varljivi mesec

Niko na ovom svetu nije video zeleni mesec. Nije bio ni plav. Nikad baš. Umeo je mesec da bude crvenkast i narandžast, ponekad čak i potpuno crven, ali zelen nije bio nikad. Neće mesec da pozeleni, pa to ti je. Beo kao kre...
by Redakcija
 

 

 

Vaso Knežević: Kurta i Murta iz ugla konja

KURTA I MURTA IZ UGLA KONJA . Iz ugla konja, i Kurta i Murta su isti, oni koji jašu. Taj isti konj polako lipsava, dok se oni smjenjuju… A konj ko konj, trpi i nosi teret. Njemu je sve jedno ko ga jaše, teret je teret… Al...
by Redakcija
 

 
 

Šefket Krcić: Nove knjige o znamenitim islamskim spomenicima i građevinama

DVIJE ZNAČAJNE MONOGRAFIJE H. MARKIŠIĆA O KULTURNOJ TRADICIJI PLAVSKOG KRAJA Mr. Halil Markišić: „Islamska epigrafika u Plavu i Gusinju“ (Rožaje, 2016., str. 150) i „Kulturne vrijednosti Plava“ (Rožaje, 2016., st...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona