Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Magazin

12. Aprila 2015.
 

Mersada Nuruddina Agović: Doprinos islamske kulture u razvoju evropske civilizacije

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Kada je riječ o doprinosu islamske kulture u razvoju civilizacije uopće, činjenica je da su istraživači nemuslimani u masi svojih naučno-istraživačkih radova prikazivali mnogo neobjektivnih rezultata. Objektivnijim prikazivanjem rezultata istraživanja bogate islamske kulture na području Balkana evidentiralo bi se svo bogatstvo njene osobenosti i veliki značaj i doprinos u razvoju evropske civilizacije. Svaka velika kultura posjeduje vlastita načela i izgrađene obrasce za svoj razvoj. Islamska kultura je svoj osobeni smisao oblikovala u skladu sa islamskim propisima, zahvaljujući kojima je osigurala prosperitet društva u kojem vladaju moralni principi i načela kroz sve generacije. Bošnjačke kulturne vrijednosti u globalnom pogledu imaju karakteristike osmansko – islamske kulture, ali i svoje vlastite karakteristike.

 

Doprinos islama u nauci 

Period prosperiteta islamske kulture i civilizacije obilježio je njene doprinose u oblasti medicine, tehnologije, umjetnosti, arhitekture, književnosti i dr. Mnogi evropski učenjaci su postali slavni zasnivajući svoja istraživanja na temeljima rezultata istraživanja islamskih učenjaka u, na primjer, algebri الجبر el džebr, hemiji , fizici, geologiji, astronomiji itd. Medicinsko djelo Ibn Sine (Avicene) ,,Kanun” (1025.) koje je prevedeno na latinski jezik i distribuirano po cijeloj Evropi  bilo je standardni medicinski udžbenik do kraja 16.stoljeća. Prevođena su i djela islamskog filozofa Ibn Rušda (Averoesa) koja su imala veliki uticaj na kasniju filozofiju.

Poznat je uticaj islamskih učenjaka na kršćanske, kao što je na primjer bio uticaj  Gazalija na Sv. Tomu Akvinskog. Doprinos El Havarizmija  ارزميالخو svjedoči današnji naziv Algoritma, zatim, brojni drugi nazivi  kao što su: admiral = البحر امير  emirul – bahr (zapovjednik na moru), alhemija = الكيمياء el kiimija’, karat = قيراط  kiraat, koton pamuk = قطن katn, magazin = mehaazin, cifra = صفر sifr itd. Uticaj islamske kulture na evropsku civilizaciju svjedoče i nazivi prehrambenih proizvoda, na primjer: kahva, kafa = قهوة kahve, šećer, cukar = sukkr, artičoka = شوكي رضِ erdi šuki, voće narandža = نارنج naarendž i dr.

Matematičke znanosti imaju neizbrisive tragove islamskog doprinosa nauci. Arapski brojevi: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, i 0 se i dan danas koriste u cijelom svijetu. Islamskim istraživačima se pripisuje pronalazak kompasa. Mnogi tekstilni materijali su doneseni, poput muslina, taftasa i satena, zatim ulja za masažu, kao i brojni kulinarski specijaliteti.

Osmanski doprinos nauci i tehnici je takođe bio velik. Osmanlije su imali svoje naučnike, arhitekte (brojna arhietktonska djela osmanskog arhitekte Mimara Sinana nalaze se u Bosni i Hercegovini), zatim, liječnike, književnike i dr. U osmansko vrijeme su Bošnjaci umnogome doprinosili razvoju nauke i tehnike. Spomenut ćemo, kao primjer, doprinos Bošnjaka Nasuha Karađoza el – Bosnavija, zvanog Matrakči. On je ostavio veliki doprinos u matematici, historiji, geografiji, umjetnosti, književnosti. 1529.godine konstruisao je pokretnu papirnu tvrđavu, prema kojoj su kasnije građene sultanove utvrde.

Musliman i kršćanin igraju šah. Naslikano 1285. godine

Musliman i kršćanin igraju šah. Naslikano 1285. godine

Osmanski sultani su bili jedini upravnici i vladari carstva. Prvi osmanski vladari su nosili titulu bega (bey). Murat I je bio prvi Osmanlija koji je ponio titulu sultana (tj. cara). Mehmed Fatih (Osvajač) postao je car-padišah velike carevine. Od 1517.do 1924.godine osmanski sultan je istovremeno bio i halifa.

Osmanlijski grb

Osmanlijski grb

 

U vrijeme Osmanlija nije postojao sukob istok – zapad. Taj se suprotstavljeni odnos više temeljio na razlici musliman – nemusliman. Imetak i javno dobro se dijelio na: ono što pripada islamskom ummetu i ono što pripada svima. Organizacija društvenih odnosa je uspješno funkcionirala. Iako je konačna riječ odluke pripadala sultanu, odluke je razmatrao ,,divanski savjet” kojeg su činili veziri (ministri). Savjetom je predsjedavao veliki vezir (premijer). Visoka porta je bio sultanov otvoreni dvor, a parlament su činili predstavnici poslanici iz provincija.

 

Doprinos islama u umjetnosti

Islamska umjetnost je nastala kako bi, najprije, bila umjetnost znaka, sjećanja na Allaha dž. š. i ono čime je zadužio čovjeka. Krajnji smisao svakog vjerodostojnog djela islamske umjetnosti je da: podsjeti i opomene čovjeka na njegov ibadet, probudi i pročisti njegovu svijest, usmjeri je, približi i uputi njegovom Stvoritelju i nauči čovjeka da svijet posmatra kao znak, oslobađajući ga od njegove vezanosti za prolazne stvari. Arhitektura je umjetničko djelo koje se služi trodimenzionalnim oblicima da bi ostvarilo prostor radi čovjekove potrebe za stanovanjem, radom, kulturom i drugim aktivnostima. Spomenici kulture iz osmanskog perioda od neprocjenjivog su značaja za islamsku kulturu i kulturu uopće. Osmanska arhitektura je svoje karakteristike izrazila kroz brojne sakralne i sekularne objekte: džamije, medrese, hanove, karavan-saraje, sahat-kule, imarete, šadrvane, česme, hamame, puteve od kladrme, mostove  itd. Na slici je prikazan most u Mostaru izgrađen 1566.godine koji je arhitektonsko djelo poznatog osmanskog arhitekte Mimara Sinana.

Stari most u Mostaru

Stari most u Mostaru

 

Islamska umjetnost svoj puni izražaj postuže putem ornamenata, arabeski, geometrijskih oblika i kaligrafije, kao kraljice islamske umjetnosti. Ona je stoljećima oblikovala ambijent u kojem su muslimani mogli živjeti i djelovati u stanju stalnog sjećanja na Allaha dž.š. s vizijom ljepote koja dolazi od Njega. U apsolutnom i krajnjem smislu: „Allah je Lijep i voli ljepotu” (hadis).

Značajno mjesto u islamskoj umjetnosti zauzima dekoracija u raznim oblicima i materijalima. Na slici su prikazani predmeti sa dekorativnim elementima u keramici, drvetu i na platnu. Dekorativno slikarstvo je grana primijenjene umjetnosti koja u raznim materijalima oblikuje motive namijenjene određenom prostoru, a ornament je ukras na predmetima čiji se oblik ponavlja u određenom ritmu.

Cvjetni motivi na plavim keramičkim pločicama

Cvjetni motivi na plavim keramičkim pločicama

S kaligrafijom su usko povezani minijaturno slikarstvo i umjetni zanati, posebno knjigovezstvo, tauširanje, rezbarszvo, keramika itd. Arapska pisma susrećemo u epigrafici, na platnima, oružju, kućnom posuđu i sličnim predmetima. Rukopisni kodeksi su obično svarani timskim radom prepisivača, kaligrafa, slikara i knjigovezaca (mudžellida). Ovi potonji bi kožnom uvezu znali dati prijatan izgled utiskivanjem cvjetnih i figuralnih ukrasa i pozlaćivanjem arabeski, slova ili linija na uvezu.Kako je kazano, kaligrafija je u islamskoj umjetnosti imala najznačajnije mjesto. Njome su se ukrašavali zidovi sakralnih objekata, stropovi, unutrašnjost kupola, stubovi, kapije… Moglo bi se reći da arhitektonski prostor i dekoracija čine jedinstvo. Dekoracija je neodvojivi dio tog prostora, ona je nužnost koja iz njega proizilazi. Kaligrafija se ispisivala na levhama, nišanima, koricama knjiga… Njome su se pisala pisma, dokumenti, pečati, tugre, izrađivao novac itd. Od mnogobrojnih kaligrafskih vrsta pisama (sulus, kufi, rika, muhakkak, farisi, nestalik, divani, nesh…) kod nas su u upotrebi dominirala pisma sulus, kojim su se ispisivale levhe i natpisi u džamijama i kufi sa svojim dvjema podvrstama: kufi geometrijsko i kufi dekorativno pismo. Pismom divani su se najčešće ispisivali sultanski fermani.

S kaligrafijom su usko povezani minijaturno slikarstvo i umjetni zanati, posebno knjigovezstvo, tauširanje, rezbarszvo, keramika itd. Arapska pisma susrećemo u epigrafici, na platnima, oružju, kućnom posuđu i sličnim predmetima. Rukopisni kodeksi su obično svarani timskim radom prepisivača, kaligrafa, slikara i knjigovezaca (mudžellida). Ovi potonji bi kožnom uvezu znali dati prijatan izgled utiskivanjem cvjetnih i figuralnih ukrasa i pozlaćivanjem arabeski, slova ili linija na uvezu.

Levha Stari most u Mostaru

Levha Stari most u Mostaru

Islamski i islamizirani narodi u svome historijskom  razvoju bili su nosioci više grana umjetnosti. Neke od tih umjetnosti bile su i ostale svojsvene samo islamskom svijetu (arabeska, kaligrafija, ćilimarsvo i fajans), a druge su  se, kao što je arhitektura, ahitektonska plošna plastika i vrstna arhitektura, uvrstile u red dostignuća svjetskog glasa.

Arhitektura džamija je podrazumijevala prisustvo harmonije unutrašnjeg i vanjskog prostora, kao i osvijetljenog i zamračenog prostora. Džamija je oduvijek imala višestruku namjensku ulogu. Bila je mjesto obavljanja namaza, okupljanja vjernika i raspravljanja o društvenim problemima, mjesto edukacije mladih itd. Mnogo puta džamije su izgrađivane i kao vakuf od strane običnih vjernika jačeg imovinskog stanja. Na primjer, prenosi se da je novopazarsku Altun-alem džamiju izgradila Altuna, jedna od tri sestre iz Novog Pazara koje su uvakufile velika dobra vjernicima na korištenje.

Altun alem džamija u Novom Pazaru

Altun alem džamija u Novom Pazaru

Islamski vladari i u ostalim zemljama van arapskog carstva (Turska, Perzija, Indija i dr.)  natjecali su se u podizanju građevina i općenarodnog životnog standarda, nastojeći da jedni druge prevaziđuu u veličini i ljepoti istih, pa su se tako većinom samostalno razvili različiti stilovi u građevinskoj umjetnosti, koja je po svojim ukrasima i kombinacijama  priznata kao najraskošnija na svijetu. S obzirom da su naši krajevi bogati šumom, a drvo se oblikuje lakše od drugih materijala, mnoge stare džamije su građene od drveta.

Kučanska džamija u Rožajama

Kučanska džamija u Rožajama

Kada je riječ o starim bošnjačkim kućama, one su izgrađivane kao prizemljuše i kuće na sprat kod kojih je prizemlje bilo izgrađeno od kamena, a sprat od drveta. Sprat je bio istureniji i prostraniji. Na spratu se stanovalo ljeti kad su dani bili sunčaniji, a u prizemlju zimi, gdje je bilo toplije. Krovovi su bili pokriveni ćeremidom. U avliji se nalazio mutvak (ponekad spojen za vanjski zid kuće), banjica sa vodom, bašta, cvijetnjak… Nastojalo se da mahala bude dobro snabdjevena vodom. Svaka mahala je imala zajedničku česmu na sokaku u slučaju kad domaćinstva nisu imala česmu u dvorištu. Muslimanske kuće su za razliku od kršćanskih bile zatvorene prema putu i ograđene visokom ogradom, na kojoj se nalazila kapija. Time se nastojala očuvati intima porodičnog života. Kuće su pravljene na ravnoj površini sa dobrim vidikom, a na kosini su harmonično nadvisivale jedna drugu i takođe jedna drugoj omogućavale dobar vidik.

Doprinos islama u kulturi življenja

Podovi bošnjačkih soba su bili zastrti ćilimima. Ispod prozora su se nalazili minderi zastrti čohom, jastucima i vezenim čaršafima. Spavalo se na dušecima koji su se ujutro dizali i odlagali u ugao sobe.

Bešika (bešik) u bošnjačkoj sobi

Bešika (bešik) u bošnjačkoj sobi

Muški članovi porodice su najčešće bili aktivni izvan kuće, u polju ili na zanatu, a ženski u kući u aktivnostima vezanim za vođenje domaćinstva. Izrađivalo se posuđe od bakra: đugumi, ibrici, džezve, sahani i dr.

Ibrik

Ibrik

Spravljala su se tradicionalna slana i slatka jela, kao što su bureci, sarme, dolme, baklave, ušećereni bomboni, lokumi; i pića: kahva, čaj i šerbet.

Turska kahva

Turska kahva

 

Što se tiče odjevnih predmeta, osim korištenja tkanina od domaćeg materijala, svile i pamuka, skupocjene tkanine za izradu svečane odjeće su se naručivale i iz stranih zemalja. Primiijenjena umjetnosti i dizajn je danas grana umjetnosti  gdje se za izradu umjetničkih djela upotrebljavaju svi materijali i imaju za cilj da estetski oblikuju predmete svakodnevne upotrebe.

U Sandžaku je poznata tradicionalna svadbena odjeća tzv. ,,Ala Turka” koja se obavezno obezbjeđuje sandžačkim nevjestama na svadbama, kako bi, uz svo uvažavanje modernističkih trendova, dio pažnje bio posvećen i očuvanju tradicionalnih vrijednosti. Mladi Bošnjaci i Bošnjakinje sa zadovoljstvom pristaju na ulogu brižnih čuvara tradicije i na ovaj način.

Bošnjačke papuče

Bošnjačke papuče

Tradicija na ovim prostorima je nalagala da bošnjačka nevjesta u miraz donese nešto od izvornih rukotvorina, prije svega, tradicionalni bošnjački ćilim.

Ćilimima se i danas zastiru podovi u mnogim domaćinstvima u Sandžaku i Bosni i Hercegovini  koji se umnogome  razlikuju od perzijskih, kavkaskih i drugih ćilima.

Stari ćilim

Stari ćilim

Kada je riječ o novci i nakitu i njihovoj upotrebi, jedna od karakteristika turskih zlatnika je ta što su se oni u Turskoj koristili kao platežno sredstvo (novac), a kod Bošnjaka Sandžaka i kao nakit za nevjeste. Neki od tih zlatnika su se nazivali ‘mahmudijama’. Na slici su prikazani osmanski zlatnici iz 1327.hidžretske godine.
Filigranstvo je bilo razvijeno kao umjetnost izrade skupocjenih predmeta, suvenira i nakita od žice (najčešće srebrne, ali i drugih vrsta). U Sandžaku su se ovom tehnikom najčešće izrađivali srebrni pojasevi za nevjeste, tzv. kolani.

Filigran

Filigran

Međusobno prožimanje kultura je bilo prisutno na Balkanu. Na slici 37. vidimo Bošnjaka iz Novog Pazara koji na glavi nosi albanski ,,ćulah”. Mnogi Bošnjaci u Sandžaku su nosili tursku čalmu, fes ili albanski ćulah. Kasnije je u trendu bila kapa ,,francuzica” koju su Bošnjaci takođe nosili. Na istoj slici je prikazana žena sa velom preko lica i rukavicama na rukama.

Filigran

Filigran

Pripadnici islama su oduvijek nastojali da svoje kulturno naslijeđe sačuvaju, usavrše i obogate. Veliku pažnju su posvećivali vođenju dokumentiranih bilješki za sve vrijednosti koje su posjedovali. Evlija Čelebija je, na primjer, uredno zapisivao ono što je viđao na svojim putovanjima. Tako je nastalo njegovo djelo ,,Seyahatnama” (Putopis) koje je i danas bogat izvor informacija brojnim istraživačima. Pisale su se epske pjesme koje su veličale bošnjačke junake. Izvođači narodne muzike su ih u svojim izvedbama opjevavali, kao na primjer  slučaj Husein-bega Gradaščevića koji je od sultana Mahmuda II tražio izvjesne zahtjeve za Bošnjake, koji su bili odbijeni. Iako njegova pobuna nije dala očekivane rezultate u narodu je ovaj Bošnjak prozvan kao ,,Zmaj od Bosne”.

Neki od doprinosa islamske kulture u književnosti

Husein Kapetan Gradaščević

Husein Kapetan Gradaščević

U osmansko doba mnogi Bošnjaci su ulagali svoj pregalački rad i na polju književnosti. Bošnjački alhamijado književnik Muhamed Hevaji Uskufi je napisao bosansko-turski rječnik ,,Magbuli-arif” ili Potur šahidija  još davne 1631.godine. Najznačajniji predstavnici ove književnosti su: Muhamed Hevaji Uskufi, Abdul-Vehab Ilhamija, Hasan Kafi Pruščak, Ali-Dede Bošnjak, Mula Mustafa Bašeskija, Husein Bošnjak i dr.

Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine su imali svoj list za politiku, pouku i zabavu pod nazivom ,,Bošnjak” čiji je prvi broj izašao 2.jula 1891.godine. Na slici je prikazan broj lista ,,Bošnjak” od 26.novembra 1891.godine.

New Picture (40)

Bošnjaci su autohtoni evropski narod na Balkanu čija je vjera islam i jezik bosanski. U svojoj kulturi oni prate evropske moderne tokove, uz brižno čuvanje svojih tradicionalnih vrijednosti. Doprinos izučavanja islamske kulture i osobenosti bošnjačke kulture, kroz našu dalju i bližu  povijest, doprinos je očuvanju cjelokupnog vjerskog, nacionalnog i kulturnog identiteta Bošnjaka.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Yohann Koshy: Kako je bombardovanje iz vazduha promijenilo svijet

Proučili smo istoriju posmatrajući je iz oblaka. Istaknuta slika: Drezden, 1945, pogled sa gradske vijećnice (Rathaus) na razoreni grad (Foto via Deutsche Fotothek‎) Kad je čovjek prestao da vjeruje u Boga, počeo je da ...
by Redakcija
 

 
 

Zoran Bar: Kako prepoznati karakteristike narcizma i psihopatije u poslovnom i političkom okruženju?

Da li ste ikada doživeli mobing ili bili svedok istog? Pitate li se kako funkcionišu i kako se nose sa grižom savesti osobe čije odluke i delovanja direktno štete drugima? Ovde se prvenstveno podrazumevaju one ličnosti ko...
by Redakcija
 

 
 

Zoran Hercigonja: Semezdin Mehmedović – Poezija apatrizma u ”Devet Alexandrija”

Kada se čovjek malo bolje zapita tko je on uistinu, u dubini duše pročita odgovor: „ti si vječiti apatrid, beskućnik i lutalica.“ I cijeli život  je neka vrsta lutanja, skok s jednog  mjesta na drugo, prolaz kroz vr...
by Redakcija
 

 

 

Said Šteta: Batonovo književno veče sa prijateljima

U petak je, 3. februara 2017. godine, organizovan je još jedan kulturni događaj u Klubu paraolimpijskih sportova „Baton“ Zenica, koji okuplja najteže invalide prošlog rata. U Muzeju Grada Zenica „batonci“ su za lju...
by Redakcija
 

 
 

Razgovor sa Vesnom Radović: Ni danas nismo mnogo odmakli od ”devedesetih”

Djetinjstvo je možda najbezbrižniji dio života, pa samim tim i najljepši. Recite nam nešto o odrastanju i školovanju u kamenom gradu, pored mora. VESNA RADOVIĆ: Tek mnogo godina kasnije, prošavši dosta svijeta, shvatil...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona