Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Magazin

10. Oktobra 2017.
 

Ramiz Brkić: Na osnovu dvije-tri strofe sevdalinke možeš snimiti cijeli film

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Ramiz Brkić, izvrsni sevdalija i humanista

NA OSNOVU DVIJE-TRI STROFE SEVDALINKE MOŽEŠ SNIMITI CIJELI  FILM

Piše: Džemal SOFTIĆ

Ramiz Brkić  učio  je i naučio fotografski zanat u Bihaću, početkom 70-tih. Pjevušio je u tamnoj komori i slučajno ga je čuo prof. Eko Midžić, koji je navratio u radnju. Eko je tražio od majstora da vidi ko to pjeva i kad je Ramiz izašao, rekao mu je: “Ti si upravo prošao audiciju za predstojeće takmičenje amatera pjevača”. Dvije godine uzastopno osvojio je prvo mjesto  na festivalu, tako da mu je to bila ulaznica u Narodni ansambl KUD “Krajina” u Bihaću, koje je tih godina bilo jedno od najjačih amaterskih KUD-ova i koje je išlo i po dva puta u godini na turneje u inostranstvo. Tu je  proveo deset godina i “tesao” se u izvođača najljepše pjesme na svijetu, bosanske sevdalinke, pod budnim okom tadašnjeg predsjednika Boška Marjanovića, i tadašnjeg šefa Narodnog orkesta, a sadašnjeg profesora na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, dr. Refika Hodžića. Jedno vrijeme član tog orkestra  bio je i vrsni harmonikaš i pjevač, Hodžićev školski kolega, Tufo Veletanlić. Paralelno sa aktivnostima u KUD-u krenula je i “kafanska karijera”. U to vrijeme nije bilo najezde turbofolkaškog zvuka nego su se u kafani slušale, pored sevdalinke, lijepe komponirane pjesme, od kojih su mnoge i danas rado slušane među ljubiteljima i poznavaocima dobre pjesme. Odrastajući uz pjesme koje su izvodili Safet, Zaim, Himzo, Muhamed, Nedžad, Nedeljko, Zekerijah, i mnogi drugi, teško mu se bilo prikloniti nekom drugom zvuku, a lahko mu je bilo razabrati šta je to vrijedno u muzici i šta treba njegovati i čuvati. Tek nakon ratnih strahota u Bosni, prilikom jednog susreta s vrsnim harmonikašem i velikim poznavaocem sevdalinke, Dinkom Mujanovićem, pao je dogovor da izvrsni sevdalija  Ramiz Brkić snimi jedan album sa starim, već snimanim pjesmama. Realiziarli su to. CD je ugledao svjetlo dana 2007. godine, pa zatim se susreo s njegovim  dragim prijateljem, izvrsnim harmonikašem i pjevačem Tufom Veletanlićem i s njim napravio nekoliko snimaka uživo, onako za svoju dušu, koji su se pojavili na popularnom “you tube” i bili su vrlo prihvaćeni. Poslije je dobio ponudu za učešće na Festivalu “Nova zavičajna pjesma” u Velikoj Kladuši, s pjesmom koju mu je komponirao izvrsni pjevač i kompozitor Ibro Selmanović. Drugi put na pomenutom festivalu nastupio je sa svojom kompozicijom i treći put sa pjesmom šefa narodnog orkestra JS BHT Ezhera Helje.Uspješno je nastupao i na drugim poznatim festivalima narodne muzike. Ima dobru saradnju sa Ismetom Veladžićem alijas Iskom Cezarom, univerzalnim umjetnikom.

Ramiz je dobio mnogo zahvalnica i priznanja, među kojima je i prestižno priznanje “Džek popularnosti”. Veoma je human i plemenit i rado učestvuje na humanitarnim koncertima, a svoj doprinos daje i drugim humanitarnim akcijama. Nedavno je nastupio na humanitaarnom koncertu u Ključu, kojeg su organizirale poznate humanistice Munira Džabija i Naida Ribić. Znao je iz austrijskog grada Bludenca doći u Bilalovac kod Sarajevskog Kiseljaka da bi dao doprinos manifestaciji koju organizira njegov prijatelj.

– Moji se snimci emitiraju u programima TV Vogošća, kao i drugih TV stanica, zatim BH radija, Federalnog radija, Radija Bihać… Došlo je do saradnje s dobrim čovjekom i autorom iz Bajine Bašte Vlastimirom Bezarevićem, čije sam pjesme izvodio i na festivalu “Lira” u Beogradu, a nadam se da ću ponovo nastupiti s njegovom pjesmom na nekom festivalu. Želja mi je zapjevati na večeri sevdaha u okviru “Baščarsijskih noći” ili u revijalnom dijelu Ilidžanskog festivala. Bio sam gost popularne emisije “Sevdalinka u srcu” koja se emitira uživo iz studija OTV Valentino – kaže simpatični, druželjubivi i izuzetno humani Ramiz Brkić i nastavlja: – Od sevdalinke se ne živi, ali se za nju živi, pa tako i ja radim u firmi, a muzika mi je najdraži hobi, pa, radeći i živeći u Austriji, nastojim da i Austrijancima prezentiram sevdalinku kao dio kulturne baštine naroda i zemlje kojoj pripadam. U nekoliko navrata sam imao prilke zapjevati uz pripadnike drugih naroda koji žive i rade u Austriji, tako da se na jednom mjestu mogla čuti sevdalinka zajedno sa filipinskom, latino-američkom, italijanskom, ruskom, rumunskom, poljskom, mađarskom muzikom, a moj tonski zapis naći će se na CD-u, koji je prilog jedne knjige, koja će biti udžbenik na muzičkim akademijama u Austriji. Naime, Etnomuzikološki institut iz Beča radio je jedan istrazivački projekat pod nazivom “Migrantenmusik” o tome koliko upliva ima muzika stranaca u austrijsku muziku i koliko  je njihova muzika prihvaćena među strancima integrisanim u njihovo društvo. Mnogi naši cijenjeni umjetnici rade kao predavači i pedagozi na austrijskim muzičkim školama, među kojima su  Elvidin Edo Krilić, profesor klarineta i harmonike, zatim Dina Krilić, prof. violine.

– Sevdalinka je nešto što se ne može prestati voljeti, čime se ne možeš prestati baviti, nešto što je jednostavno dio krvotoka. Volim što je volim, što je razumijem, što je sevdalinka pjesma na osnovu čijih dvije-tri strofe možeš snimiti cijeli film, koja je poznata i priznata u svijetu i cijenjena možda više nego kod nas, jer su i stranci prepoznali njenu ljepotu i vrijednost, pa su neki i doktorirali na temu sevdalinke. Ponosam sam i na to što je u jednoj svojoj knjizi vrstan poznavalac naše pjesme, jedinstveni Vehid Gunić, napisao da ja pjesmu ne pjevam mehanički nego je tumačim, da nisam samo pjevač nego tumač sevdalinke. Onaj ko voli sevdalinku, ne može je tek tako mehanički “odraditi” nego joj dušu utkati i natjerati onoga ko sluša da je i shvati, bar približno kao onaj ko mu je donosi.Sevdalinko, vječna si – kaže na kraju izvrsni umjetnik i ljudina i po Ramiz Brkić, koji je ponovo nominiran za nagradu “Džek popularnosti 2017”.

Dž. SOFTIĆ

________________

Istaknuta slika: Ramiz Brkić i Amela Zuković



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Marija Juračić: Hiragana s damine lepeze

Da bismo shvatili kako je japanska pjesma od razdoblja nepismenosti prije 552. godine stigla na lepezu dvorske dame, moramo se vratiti u to daleko doba, kada Japanci još nisu znali pisati, dok su Kinezi već imali bogatu knji...
by Redakcija
 

 
 

Preselio književnik Isnam Taljić (1954-2017)

12. oktobra 2017. godine preselio je rahmetli Isnam Taljić, jedan od bošnjačkih najplodonosnijih pisaca Isnam Taljić, rođen je 1954. godine u Vlasenici, gdje je živio do agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. Dugo ...
by Redakcija
 

 
 

Poziv za pomoć da se ukrovi kuća Nazifa Daglara

Kako pomoći hadži Nazifu Daglaru iz Ahatovića kod Sarajeva Treba mu krovna konstrukcija, vrata, prozori Hadži Nazif Daglar iz Ahatovića kod Sarajeva je ljudina i po, koji je, kada je mogao, pomagao mnogima u nevolji. Mnogi...
by Redakcija
 

 

 

Konkurs za književnu nagradu „Musa Ćazim Ćatić“ za najbolju neobjavljenu pjesmu 2017.

Na osnovu Odluke o ustanovljenju književne nagrade „Musa Ćazim Ćatić“ Upravni odbori Kulturnih udruženja „Musa Ćazim Ćatić“ Odžak i München raspisuju                                  ...
by Redakcija
 

 
 

Emina Čolović: Moje su pjesme u duhu sevdalinki

Emina Čolović, pjesnikinja Ilahija “Džennet”, za koju sam napisala stihove, postigla je veliku slušanost u arapskim zemljama Emina Čolović iz Rožaja, koja već nekoliko godina živi i radi u njemačkom gradu ...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona