Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Poezija

22. Juna 2017.
 

Enser Hodža: Noć sudbine

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Enser Hodža

 

NOĆ SUDBINE

(Lejletul kadr)

 

Kada iskrica svijesti kresne

I spopadnu te,

Iz srži potresu, pitanja:

Šta sa mnom sutra, poslije,

Nakon

toga…

Toga Dana,

Na kraju, ima li kraja?

Ne padaj u očaj,

Ne gubi nadu;

Osušiće te k‘o moniloza-

Voćku mladu,

Već se, slaveći Gospodara,

Predano na sedždu spusti

I prouči molitvu,

Nek proklije nada…

 

Ne smiješ biti slijep

U trenutke posebne,

Kad se nudi bolje.

Nek te san ne spopadne

U Noći-sudbine,

Dok Uzvišeni milošću

Zemlju obasipa.

Te Noći,

Dok pred Božjom veličinom

Kosmos strepti

I užareni meteoriti u letu stanu

Ni jedan te noći na zemlju ne padne,

Već nebo krase svojim sjajem,

Ti moli za Milost-

Iskrenim pokajanjem…

 

Riječ je brža od svjetla,

Od misli,

Brža je od svega…

Molitvom prelijeti

Kosmičke širine,

Ponad svih nebesa

Do Prijestolja –

Gospodara Uzvišenoga,

U Noći-sudbine,

Noći boljoj od osamdesetak

Dunjalučkih godina…

Noć blagoslovljena

U zadnjoj trećini Ramazana

U kojoj je spuštena,

Milost svijetovima,

Posljednja Objava.

 

***

Bože moj, Milostivi!

Podari milost,

Učini neovisnim

Svakog roba skrušenog

Od insana zavidnog i zlobnog,

U jedinstvu učvrsti srca čista

I neka svjetlost Istine

I zdravoga razuma,

Potisne mrak smutnje i pohlepe

I svakog zuluma.

Amin!

 

Enser Hodža

Pjesnik i pripovjedač Enser Hodža rođen je u Restelici-SO Dragaš u prizrenskom regionu, gdje je i završio osnovnu školu. Gimnaziju najprije upisuje u Dragašu, a završava u Prizrenu. Studirao je na Stomatološkom fakultetu u Prištini. Piše kratke priče i pjesme na bosanskom jeziku i lokalnom goranskom govoru. Oženjen je i otac je troje djece. Bavi se planinarenjem. Autor je mnogih omiljenih fotografija i snimaka, ponajviše sa Šar Planine i Švicarskih Alpi, ali i sa drugih mjesta po kojima putuje. Živi i radi u Švicarskoj.

Do sada je objavio dvije knjige; prvu zbirku pjesama „Za koga sme” (Za koga smo) –izdata 2014. godine na goranskom govoru. Predgovor je napisao akademik prof. dr. Ferid Muhić na bosanskom jeziku. Iste godine, 2014., ljubiteljima pisane riječi se predstavio novom, drugom knjigom-zbirkom priča iz svoga zavičaja „St’paljke vo kamen” (Stope u kamenu), također štampana na lokalnom goranskom govoru, sa riječnikom turcizama i manje poznatih riječi i izraza prevedenih na bosanskom jeziku. Recenziju je napisao akademik Nazif Dokle, prevedena na bosanskom jeziku. Zbirka je promovisana na „28. Međunarodnom sarajevskom sajmu knjiga”.

Autor je mnogih pjesama na bosanskom jeziku objavljenih u „Avliji” (Rožaj) i drugim sajtovima i časopisima. Učesnik je na književnim manifestacijma:

„7. KNS Međunarodni Književni Susreti” u Sarajevu”, 2015. godine, gdje mu je izabrana pjesma za zajedničku zbirku „Mostovi svijetlosti”.

-„8. KNS Međunarodni Književni Susreti” u Sarajevu”, 2017. godine, gdje mu je izabrana pjesma za zajedničku zbirku „Paralelni svjetovi”.

-Književni natječaj „Bajramske price” za najbolju neobjavljenu bajramsku priču koji je raspisalo KU „Musa Ćazim Ćaticˮ 2017. godine, gdje mu je izabrana priča za zajedničku zbirku.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Objavljena knjiga ”Turcizmi u rožajskom govoru” Nerkese Kurpejović

U izdanju ”Orbisa” objavljena je knjiga Nerkese Kurpejović ”Turcizmi u rožajskom kraju” čije štampanje je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori   Izvod iz recenz...
by Redakcija
 

 
 

Nikola Šimić Tonin: Mirna Bosna

IRONISKI DISKURS   Predstava Kamernog teatra 55 iz Sarajeva “Mirna Bosna”, redatelja Saše Peševskog, na tekst Borisa Lalića. U  predstavi igraju: Feđa Štukan, Vanesa Glođo, Gordana Boban, Davor Golubović. Ovaj ...
by Redakcija
 

 
 

Sveta Cakić: Vreme i vremena

  I Čujem ljudi pričaju da su nastupila neka vremena teška. Na globalnom svetskom planu bukti i plamti po koji rat lokalnog karaktera. Ekonomska situacija u svetu kažu nikad lošija i neizvesnija. Naše male i napaćene dr...
by Redakcija
 

 

 

Marija Juračić: „Zapisi s uzglavlja“ Sei Shonagon, dvorske dame carice Sadako

Na dvoru japanskog cara u današnjem Kyotu (Heian Kyu) bilo je na prijelazu 10. u  11.  stoljeće vrlo živo. Već nekoliko vjekova stvarnu vlast u zemlji ima bogati klan Fujiwara koji se raduje rođenju svakog ženskog djete...
by Redakcija
 

 
 

Poezija Adnana Sijarića

I   Ako ti kažu da te više ne volim – vjeruj im! Nije me strah tvog gnjeva, tvog očaja (dobrota se lako u pakost pretvara). Ti bijedni, nevoljeni, vječito gladni, od kojih se neprestano skrivam jer čim ih upozna...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona