Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Poezija

4. Marta 2016.
 

Poezija za djecu Đura Maričića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Đuro MARIČIĆ je rođen 1934. godine u selu Hašanima, kod Bosanske Krupe, Bosanska Krajina, Bosna i Hercegovina. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu 1962. godine. Piše poeziju za djecu i odrasle, priče, romane, kritiku književnosti za djecu i odrasle, aforizme. Surađivao je i surađuje u više od 60 glasila. Časopisi za djecu su mu objavili više od 250 pjesama. Objavio je 36 knjiga. Posebnu pažnju je posvetio poeziji za djecu. Pjesme su mu ušle u udžbenike u Srbiji i Hrvatskoj.

Preko 30 godina bavio se šahom. Međunarodni je šahovski sudija, sudio je na pet olimpijada i brojne druge turnire. Bio je Predsjednik predsjedništva Šahovskog saveza Hrvatske 1982. – 1984.

Prevođen je i objavljen na engleskom, ruskom i makedonskom jeziku.

 

MALA  DARA

 

Kad sam bio dječak mali,

u vremena divna, stara,

često smo se sastajali

ja i Dara iz Drvara.

 

Svako jutro, svakog dana,

čim zabijeli zora rana,

začuo bih tiho zvonce:

ide Dara, goni ovce.

 

Prema gaju kad se krene,

blizu hrasta, kod ljeskara,

viđao sam kike njene:

čekala je mene Dara.

 

Još i danas, često puta,

moje srce čuda stvara

u misli mi kad doluta

mala Dara iz Drvara.

 

 

PAČIĆ   PRVAČIĆ

 

 

Uči patka svog pačića

prvih par koračića.

 

Naprijed, nazad, korak pun,

sad na guzu, sad na kljun!

 

Sad na lijevo, sad na desno,

put je širok, al’ je tijesno.

 

Nakon malih avantura

do rijeke se dotetura

 

pa zapliva preporođen

mališan za vodu rođen!

 

 

 

ZIMSKI PROBLEMI

 

Snijeg pada po drveću

Ne razmišlja: hoću – neću!

 

Bijeli jorgan polja skriva,

Ispod njega trava sniva!

 

Put pao u nevidicu,

Sanja kola i ralicu.

 

Bez srca si sniježe, sniježe!
Gdje li sada zvijeri leže?

 

Gdje su mravi, gdje su ptice

Skrivene od smrzavice?

 

VAŠAR  U  STANU

 

Kad nema mame i tate

osobe šašave nepoznate

nepozvane u kuću banu

i nered naprave u našem stanu.

 

Kad kod kuće nema tate i mame

po stanu k'o ptice lete pidžame,

padnu po podu oko stolova

k'o da su im krila od olova.

 

Padnu po podu. Mirne, šarene,

sa svoga mjesta nijedna da krene,

nijedna ruka da ih digne

sve dok majka sa posla ne stigne.

 

Cipele, stolice, knjige po podu!

Stan izgleda kao tužna luka

kroz koju je prošao u pohodu

Alibaba sa sto hajduka!

 

 

KAKO  RASTU  DJECA

 

DJECA   RASTU   KAO  U  JESEN  ZELJE,

POLETNO  KAO  TRAVA  ZELENA,

IZNENADE   POZNANIKE  I   PRIJATELJE

KAD  IZAĐU   IZ   PELENA.

 

DJECA   RASTU  KAO  GLJIVE,

ŽELJNA  DA  STIGNU  ODRASLE   LJUDE.

SVI  IM  SE  ČUDE  I  DIVE

KAD  ODBACE   ZVEČKE  I  DUDE!

 

DJECA   RASTU   SVAKOG   DANA,  SVAKE   NOĆI,

KAO  KLICE   IZ  TMINE,  IZ   TMAČE.

SA  ČUDESNOM   LAKOĆOM  I  MOĆI

DJE ČACI   USKOČE  U  HLAČE.

 

DJEČACI    RASTU   POPUT  ŽELJA,

KAO  KUKURUZI  OBRKATE,

I  MAME  NJIHOVIH   PRIJATELJA

POZNAJU  IH  PO  LIKU  TATE!

 

I  DJEVOJČICE   RASTU   POPUT  ŽELJA,

BEZ  IČIJE  POMOĆI   POSTANU  DAME,

I  TATE  NJIHOVIH   PRIJATELJA

POZNAJU  IH  PO  LIKU  MAME!

 


 

ĐURO MARIČIĆ, diplomirani inženjer, književnik, društveni i sportski radnik, humanista, rođen je 13. novembra 1934.g. u Hašanima, kod Bosanske Krupe, Bosna i Hercegovina, od oca Petra i majke Danice, rođene Banjanin. Četiri razreda osnovne škole završio je u Hašanima, nižu trogodišnju realnu gimnaziju u Bosanskoj Krupi, višu realnu gimnaziju u Zagrebu. U Zagrebu je l962.god. diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu, slabu struju, gdje je nakon toga studirao i Ekonomske nauke i završio l966.g. Školu stranih jezika, Njemački jezik. Govori Engleski, Ruski i Njemački.

Kraće vrijeme se bavio naučnim radom, izučavao prelazne pojave u tehnici mjerenja i regulacije, pa nastavio raditi kao Projektant i Samostalni projektant mjerno regulacionih uređaja u energetici i procesnoj industriji. Među ostalim projektirao je automatiku na prvoj automatiziranoj SM-peći u Jugoslaviji, l966. godine, u Željezari Smederevo.

1. X 1966. g. zaposlio se u INA – Rafineriji nafte u Sisku, gdje je u Odjelu za instrumentaciju radio kao Nadzorni inženjer, inženjer za instrumentaciju pa tehnolog pripreme.

1968. g. specijalizirao je kod firme Perkin & Elmer u Überlingenu, u Njemačkoj Laboratorijske analizatore, a l977. g. kod firme Honeywell, u Engleskoj, u Readingu, kod Londona, specijalizira elektronski uređaj za vođenje industrijskih procesa TDC 2000, a zatim vodi grupu stručnjaka iz Rafinerije na istu specijalizaciju, te vrši preuzimanje te visoko sofisticirane opreme, koja se montira, prvi put u svijetu, u INA rafineriji nafte u Sisku. To je istovjetna elektronska oprema kao ona u američkom Hjustonu za lansiranje raketa, samo prilagođena za industriju.

Iz INA rafinerije nafte u Sisku otišao je, u ratno nevrijeme, u mirovinu, 1. X 1992. g., i sada živi nedaleko Siska u selu Žažina i bavi se književnim radom.

Maričić je niz godina bio, uz svoj redovan inženjerski posao, aktivan društveni, kulturni i sportski radnik, pokretač mnogih sportskih i kulturnih aktivnosti u Sisku i drugdje. Između ostalog pismom listu “Krajina” u Bihaću, 30. novembra 1973. g. inicirao je književnu manifestaciju ĆOPIĆEVE STAZE DJETINJSTVA, suradnik je Leksikona pisaca Jugoslavije, kojeg izdaje Matica srpska u Novom Sadu, … Njegovim zalaganjem, u Samačkom domu Rafinerije, ova je ustupila prostor sisačkoj Narodnoj knjižnici i čitaonici, u Prvoj ulici; Rimskoj, a ujedno je spriječio da se prodaju prostirije stare knjižnice, u Kranjčevićevoj ulici, gdje je sada smješten Dječji odjel.

Humanizam je opredjeljenje Đure Maričića. Kao dobrovoljni davalac krvi dao je krv 5O puta, učestvovao na više dobrovoljnih radnih akcija, primio niz priznanja, diploma, plaketa za aktivnost u raznim kulturnim, sportskim i humanitarnim organizacijama.

Sport i šah u životu Đure Maričića igraju značajnu ulogu. U Zagrebu je jedno vrijeme vodio rukometni klub “Dubrava” i bio aktivni šahista u Šah. Klubu “Grafičar”, a u Sisku je osnivač Šah. Kluba INA, Šahovskog saveza Siska, Šahovskog saveza za Baniju, Kordun i Liku. Dugo godina je bio član Upravnog odbora, kasnije Predsjedništva šahovskog saveza Hrvatske i predsjednik Predsjedništva Šahovskog saveza Hrvatske u razdoblju 1984 – 1986.g. Pokrenuo je i uređiva BILTEN Šahovskog saveza za Baniju, Kordun i Liku, Bilten Šahovskog kluba INA i Istočne hrvatske šahovske lige.

Maričić je međunarodni šahovski sudac i pored brojnih šahovskih turnira sudio je na pet šahovskih olimpijada: 1980. g. na Malti, 1982. i 1988. u Solunu, 1986. u UA Emiratima, 1990. g. u Novom Sadu.

Osnivač je Literarne sekcije U Rafineriji, 1969. g., koja je kasnije, 1971. g., formiranjem Kulturno, umjetničkog društva “Ivan Goran Kovačić”, čiji je i on jedan od osnivača, ušla u njegov sastav, a kasnije prerasla u Književni klub. Jedan je od osnivača Aktiva pisaca u Sisku, koji je djelovao više godina u Sisku u periodu 1980-ih i razvio plodnu suradnju sa književnicima iz Banje Luke i Rijeke. Maričić je sve vrijeme bio njegov tajnik i pokretač njegove aktivnosti.

Kao podpredsjednik SIZ-a za kulturu u Sisku (samoupravna interesna zajednica), 1972.g., ponovo je pokrenuo časopise RIJEČI (za odrasle) i KURIR (za djecu), koji su prethodne godine ugašeni. KURIR je za njegove putopise dobio Republičku nagradu.

Književnim radom počeo se baviti kao srednješkolac, kada je l954.g. dobio nagradu grada Zagreba za esej “Idejna i estetska analiza Početka bune protiv dahija”. U studentskim danima na konkursu zagrebačkog “Džepnog magazina” za kratku priču “Vukovi” dobio je drugu nagradu. Nakon teškog studija i zaposlenja u INA Rafineriji nafte u Sisku počinje se intenzivno baviti književnošću, posebno onom namjenjenoj djeci. U rukopisu za taj uzrast ima više od 7OO pjesama, za odrasle više od 500.

Pored poezije piše kritiku, prozu, putopise i aforizme. Surađuje ili je surađivao u preko 4O listova, časopisa, Radio i TV – stanica na prostoru bivše Jugoslavije : SMIB, Modra lasta i Radost ( Zagreb), Galeb i Bijela pčela ( Rijeka), Kurir (Sisak), Zmaj, Poletarac i Vitez (Beograd ), Neven (Novi Sad), Vesela sveska i Male novine (Sarajevo), Putevi i Glas (Banja Luka) i td.

 

 

BIBLIOGRAFIJA

 

KNJIGE ZA DJECU:

  1. Teta bez autoriteta, 1977.
  2. Zbogom Esma, 1980.
  3. Balada o 7 prijatelja, 1985.
  4. Kov u Sahari, 1998.
  5. 10 ludih dječaka, 1999.
  6. Raslo u jajetu pile, izbor, 2002.
  7. Plavi drum, pjesnikov izbor, 2004.
  8. Izabrane pjesme i priče, 2008.
  9. Kako rastu djeca, izbor, 2010.

 

PROZA ZA DJECU I ODRASLE:

  1. Priče o životinjama, 2007.
  2. Genijalni pas SITI, roman, 2011.
  3. Dječak sa sunčanih brda, roman, 2012.
  4. Dječak pod sretnom zvijezdom, roman, 2012.
  5. Dječakova sjajna zvijezda, roman, 2012.
  6. Stvaranje nove Evrope, roman, 2014.
  7. Rađanbje grada, roman, 2015.
  8. Ljudi u bijelim kutama, price, 2015.
  9. Monteri, roman, 2016.

 

POEZIJA ZA ODRASLE:

  1. Žena pored rijeke, 1989.
  2. Šah i stih, s D. Laptoševićem, 2011.
  3. Disanje na škrge, 2013.
  4. Vučja vremena, 2013.
  5. Čulni okovi, 2013.
  6. Može, ali sa stidom, 2013.
  7. Vjenčanje bez svjedoka, 2013.

 

AFORIZMI I ANEGDOTE

  1. Kapi hladnog srca, 2009.
  2. Anegdote o književniku Đuri Maričiću,

Pseudonim Dragan Savić, 2014.

 

KRITIKA:

  1. Djetinjstvo u knjigama, književnost za djecu, 2012.
  2. Slovo o knjizi, književnost za odrasle, 2013.
  3. Kritika o mojim knjigama, 2016.

 

NAUČNO ISTRAŽIVAČKI RADOVI:

  1. Bibliografija, 1945.-2005., 2014.
  2. Cvjetna livada djetinjstva, antologija, 2014.
  3. Zlatno doba šaha u Sisku, 2015.

 

POLEMIČKI ZAPISI:

  1. Književnici i zlodusi, 2015.

 

PUTOPISI:

  1. Dodir ljepote, putopisi po Jugoslaviji
  2. Moj strani svijet, putopisi po inostranstvu

 

KNJIGE NA ENGLESKOM JEZIKU:

  1. Stories About Animals, Njujork, 2012.
  2. How Children Grow, London, 2013.

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Jelena Jevđenić: Foto poezija – Biljke u kamenu

Pozvane suncem, odvažne i odlučne, te male biljke okupirale su diva od kamena. Istina je to što kažu, svila je jača od čelika. Svaki dan prolaziš ali ne primjećuješ biljke koje su nadjačale beton. Kada primjetiš, pom...
by Redakcija
 

 
 

Objavljena knjiga ‘’Zaštita okoliša sa aspekta islama’’ dr. Ragiba es-Serdžanija

Sredinom januara rožajska ‘’Avlija’’ je objavila knjigu ‘’Zaštita okoliša sa aspekta islama’’ autora dr. Ragiba es-Serdžanija u prevodu prof. Afana Latića. Ovo djelo je prema riječima prevodioca 2012., god...
by Redakcija
 

 
 

Vitomir Ćurčin: VIRTUELNA PUTOVANJA SNOVA

Tog prvog novogodišnjeg jutra probudio sam se tek oko 10 sati. Zadovoljno sam se proteglio u krevetu razmišljajući o protekloj noći. Pružio sam ruku ka ženinim jastuku, ali ona nije bila u krevetu. Ustajući polako iz kre...
by Redakcija
 

 

 

Dino Kosovac: Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednoga djeteta

Rađanje djeteta je ostvarenje sna svakog roditelja i čovjeka. Najplemenitiji događaj u životnom vijeku. Na svijet je došlo malo, umiljato stvorenje koje će jednoga dana spašavati živote, odlučivati o bitnim pitanjima, ...
by Redakcija
 

 
 

Emir Džajić: Fukara

Ne znam kako mi je ime i prezime, ne znam  ni  ime oca, ne znam ni ime  majke. Upitati ćete se  kako se to može desiti. Rodio sam se u maloj varošici  koja  se  zvala  Oraščić. Ne znam  koje  godine  sam  se ...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona