Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Portreti

22. Avgusta 2015.
 

Muhamed Hevaija Uskufija (Dobrnja kod Tuzle 1601. – umro poslije 1651. godine)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:
Muhamed Hevaija Uskufija (skraćeno: Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija), bosanski alhamijado pjesnik i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu Dobrnja kod Tuzle 1601. godine, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio Hevai (Zračni)
 .
Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do Carigrada, gdje se bavio raznim poslovima. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima: Magbuli-arif ili Potur Šahidija, spjev iz 1631. Uskufija piše o  progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima itd., a u pjesmi “Kasidaj beray deveti imam” poziva na  prihvatanje islamske vjere i prijateljstvo među ljudima.
 
Ovaj pisac je tokom cijelog života i rada isticao da je Bošnjak, a jezik kojim govori bosanski. Tako  počinje i jednu svoju pjesmu: “Bosanski da vam besidim, bratani, da slusaju dobrotelji, prijatelji znani…”
 
 
zzzzz focca 544545454 4064376591Također u uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše:
 
“Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,
Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem”. 
(Potur-Šahidija, 1631. godine)
 
 
Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u Univerzitetskoj  biblioteci u Uppsali (Švedska). Zahvaljujući Muhamedu Hevaiji, Bošnjaci mogu da se ponose svojim bosanskim  jezikom, jer je prvi rječnik bosanskog jezika ujedno i jedan od prvih i najstarijih na Balkanu. Što se tiče bosanskog jezika, kojemu je Muhamed Hevaija Uskufi udario snažne temelje, zanimljivo je istaknuti mišljenje modernog britanskog historičara Noela Malcoma na ovu temu, koji kaže: “Kako je bosanski jezik bio treći jezik Otomanske Carevine, nije nikakvo čudo što je i dio Otomanske književnosti napisan na tom jeziku”. 
Bošnjački pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija, koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od arapskog, zato što ima 45 riječi za glagol “ići”. Čak je 1601. godine Marvo Orbini zapisao da “Od svih naroda koji govore slavenski,  bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću  slavenskog jezika”. Prvi poznati, sačuvani, i do sada, otkriveni spomen bosanskog jezika nalazi se u jednom notarskom spisu grada Kotora, a datira iz 1436. godine.
 
zzzzz focca 544545454 4064376592Bosansko-turski rječnik je važan ne samo kao dokument nekog vremena i prostora, koji svjedoči o kontinuitetu  postojanja bosanskog jezika, već i za slavističku struku širom Evrope. Uskufijev rječnik sadrži između  ostalog 800 autohtonih i autentičnih riječi i predstavlja jedno od najvažnijih djela bosanskog jezika. Rječnik je pisan u stihovima, zato što kultura pisanja u tom razdoblju nije razdvajala umjetnički i didaktički način stvaranja. Prvobitna upotrebna vrijednost djela danas nije aktualna, već se tretira kao  filološka činjenica i artefakt. Zahvaljujući profesoru iz Osla, Svenu Meneslandu, koji je omogućio kopiju  prijepisa, ovaj rječnik je postao dostupan svim ljudima zaintertesiranim za bogatstvo i višestoljetni  kontinuitet bosanskog jezika. 

Priredio: Kenan Sarač

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Mehmed Meša Delić: Ukratko o Rešadu Kadiću

IZ KNJIŽARSKIH RAFOVA BOSNE I HERCEGOVINE REŠAD KADIĆ – PRIČE S OPĆOM NAM DUŠOM Rešad Kadić  rođen je 1912. godine u Sarajevu, a umro 1988. godine također u Sarajevu. U testamentu je izrazio želju da bude ukop...
by Redakcija
 

 
 

Amar Škrijelj: U susret vijeku od rođenja Muhameda Abdagića

U autobiografiji koju je potpisao u Sjenici 22. 10. 1975. godine Muhamed Abdagić navodi: ‘‘Rođen sam u Sjenici 1916. godine. Srednju školu završio u Skoplju i Vranju. Upisao se na Pravni fakultet 1936. u Beogradu i poš...
by Redakcija
 

 
 

Dženis Šaćirović: O pjesnikinji Nadiji Rebronja

Profesorka književnosti, prof. doc. dr Nadija Rebronja je pjesnikinja, esejistkinja i književna kritičarka koja godinama unazad pravi izuzetne rezultate svojim autorskim radom. Poeziju je objavljivala i u časopisima i zborn...
by Redakcija
 

 

 

Haris Hadžić: Mula Zahit ef. Hadžić

Mnogi su pisali o historiji Bosne i Bošnjaka: Mustafa Imamović, Noel Malkolm, rahmetli Mehmedalija Bojić, rahmetli Mehmed Handžić, Enes Pelidija… i ta pisana historija nam prikazuje genezu razvoja bosansko-bošnjačkog d...
by Redakcija
 

 
 

Muzafer Hadžić: Mula Husein – Huso ef. Ujkanović (FOTO)

Prema hadisu Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., čovjek je dužan poštovati ahbabe svog oca. Držeći se tog imperativa, osjetio sam obavezu napisati par redaka, dati nekoliko napomena, ispričati nekoliko anegdota, i tako ot...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona