Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

18. Septembra 2015.
 

Lidija Đurkovska: O novoj knjizi dr Zećira Ramčilovića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

ZEĆIR RAMČILOVIĆ: BOŠNJACI U MAKEDONIJI TOKOM XX VIJEKA SA POSEBNIM AKCENTOM NA KULTURU I PROSVJETU

 

U maju 2014. godine iz štampe je izašla knjiga „Bošnjaci u Makedoniji tokom XX vijeka sa posebnim akcentom na kulturu i prosvjetu“ od autora Doc. dr Zećira Ramčilovića. Knjiga ima 402 stranice i strukturno je podijeljena na predgovor, uvod i pet poglavlja, zaključak, skraćenice i bibliografiju. Ovaj rad je rezultat obemnog istraživačkog rada i aktivnosti Dr Ramčilovića, koji se usudio po prvi put da istraži i rasvjetli historijske pojave i procese vezane za Bošnjake u Makedoniji. Ovo naučno djelo je, ustvari, dorađena i dopunjena doktorska disertacija odbranjena na Institutu za nacionalnu historiju Republike Makedonije.

Lidija Đurkovska

Lidija Đurkovska

Prema tematici, knjiga spada u grupu historiografskih djela koja se bave kulturno – prosvjetnom problematikom, konkretno historijom, kulturom i prosvjetom Bošnjaka u Makedoniji u XX vijeku.

Proučavanje navedene problematike ima širi značaj, jer ovaj narod sa svojim civilizacijskim, kulturnim i prosvjetnim dostignućem je imao utjecaj na opšti historijski i kulturno – prosvjetni razvoj u Makedoniji, posebno u XX vijeku. U okviru makedonske historiografije dosad nije objavljen monografski rad ove problematike za ovaj historijski period, već je za njih pisano i istraživano parcijalno i u okviru obrade drugih pitanja i problema. Ovo osobito važi za ključne historijske procese i kulturno – prosvjetne događaje vezane za svakodnevni život Bošnjaka u Makedoniji, kao i percepciju značajnijih historijskih procesa, dešavanja, naseljenih mjesta, ličnosti i institucija u kojima su djelovali.

U knjizi, autor je usmjeren na dokumentiranu analizu historijske geneze Bošnjaka u Makedoniji, sa posebnim akcentom na kulturu i prosvjetu u mirno vremenskim periodima prošloga vijeka. Izučavajući ovu problematiku može se pratiti utjecaj Bošnjaka na život u Makedoniji nakon njihovog doseljavanja, ali mogu se prtaiti i ostale pojave i procesi, kao i pridones bošnjačkog naroda za prosperitet makedonske države.

Kao naučnu potkrepu teksta knjige, dr Zećir Ramčilović upotrebljava veliki broj neobjavljenih i objavljenih arhivskih materijala i obemnu historiografsku literaturu, ne samo makedonske, već i strane proviniencije.

U Predgovoru, autor sublimira društveno – ekonomske uslove i položaj Bošnjaka tokom XX vijeka.

U produžetku, u slijedećem poglavlju, naslovljenom kao Uvod, Zećir Ramčilović daje historijski pregled događaja na Balkanskom poluostrvu koji su značajni za temu, a locirani su krajem XIX vijeka. Ovdje razrađuje ulogu velikih evropskih sila i stanje Osmanlijske Imperije kao razlog za velika migraciona kretanja balkanskih naroda. Zatim se osvrće na položaj Bošnjaka u Osmanlijskoj Imperiji u korelaciji sa njihovim položajem u Makedoniji, ukazujući i na odnose susjednih država.

U prvom poglavlju: Etnogeneza Bošnjaka je obrađen historijski kontinuitet bošnjačkog naroda i uvid u historijsku genezu rađanja i formiranja bošnjačke nacije, jezika, imena i identiteta. Ovdje autor vrši dubinsku analizu u razjašnjavanju historijskih tema vezanih za etnogenezu bošnjačke nacije u prošlom vijeku i njene težnje za stvaranje moderne i savremene nacije na Balkanu.

Etničke seobe i migracije Bošnjaka su predmet istraživanja u drugom poglavlju: Muhadžirska kretanja i naseljavanje Bošnjaka u Makedoniji. U kojem je razrađeno više vijekovno prisustvo Bošnjaka u Makedoniji, kao i razlozi za poznatu muhadžirsku krizu i njen odraz na cijelokupni život u Makedoniji.

U trećem poglavlju: Bošnjaci u Makeodniji od 1912. do 1941. godine razrađeni su Balkanski ratovi i Prvi svijetski rat, kao i sva vojna iskušenja sa neizbrisivim poslijedicama na političke, ekonomske, demografske i druge promjene za Bošnjake koji migriraju ponovo prema, ali i iz Makedonije prema Osmanlijskoj Imperiji, odnosno Turskoj. Nakon perioda vojnih razaranja i raseljavanja, u ovom dijelu je razrađen i položaj Bošnjaka u periodu između dva svijetska rata, gdje se Bošnjaci bore za svoju emancipaciju u društvu. Veoma analitički je prikazan njihov kulturni, prosvjetni i uopšte javni život u varadarskom dijelu Makedonije kao dio Kraljevine SHS / Jugoslavije.

U četvrtom poglavlju: Bošnjaci u Makedoniji od 1941 do 1991 godine, Dr Zećir Ramčilović analizira položaj Bošnjaka za vrijeme Drugog svijetskog rata i okupacije, kao i njihovo aktivno učešće u narodno – oslobodilačkoj borbi u Makedoniji. Nakon oslobođenja, u okviru nove Jugoslavije nisu ispunjena očekivanja Bošnjaka. Intenzivira se novi muhadžirski bran prema i preko Makedonije za Republiku Tursku, u potrazi za sigurniji društveni i ekonomski život. Bošnjaci u Makedoniji se doseljavaju sa ostalih jugoslovenskih prostora, najizaženije iz Sandžaka. Oni Bošnjaci koji trajno ostaju da žive ovdje, posljeratni period je veoma značajan za njihov prosperitet, a prije svega u poboljšanju uslova za život, obrazovanje, kulturu, kao i njihovu participaciju u društveno – političkom životu.

U petom poglavlju: Bošnjaci u samostalnoj i nezavisnoj Makedoniji razrađeno je novo stanje i uslovi Bošnjaka nakon raspada SFRJ i stvaranja nezavisne i samostalne Republike Makedonije, koja i sama u prošle dvije dekade prolazi niz veoma dinamičan period transformacije političkog, ekonomskog i društvenog sistema. Kao demokratska država, sa promenama u Ustavu Republike Makedonije u 2001 godini, Bošnjaci kao dio bošnjačkog naroda postaju dio preambule Ustava sa drugim narodima koji žive ovdje.

U ovom poglavlju analiziraju se dokumenti i podaci bošnjačkih naseljenih mjesta sa hronološkim prikazom doseljavanja i novih životnih uslova. Poseban akcent se daje na grad Skoplje, gdje su Bošnjaci najviše skoncentrisani. Ista pažnja je posvećena i na seoske sredine gdje žive Bošnjaci koji se bave poljoprivredom, u kom procesu primaju i prenose svoja radna iskustva sa lokalnim makedonskim stanovništvom.

Autor u svim gore pomenutim poglavljima i odrdnicama dominantno mjesto daje problemu kulture i prosvjete Bošnjaka Makedonije tokom XX vijeka. Osim toga, on detaljno i potkrepljeno izvornim podacima i saznanjima sa terenskih istraživanja, daje izvornu sliku o demografskim podacima i naseljenim mjestima, osvrćući se na njihov položaj i samoorganizaciju, sa akcentom na kulturu i prosvjetu. Ono što je vrijedno pomenuti je činjenica da je Dr Ramčilović u ovom djelu uspjeo da procese i promjene iz prošlosti sagleda kao posljedicu danas čime ovo djelo dopire do današnjice i aktuelizira sve sfere života Bošnjaka u Makedoniji danas.

Na kraju u zaključku se sintetiziraju rezultati i saznanja do kojih je došao autor u toku istraživanja, a zatim slijede izvori i literatura koji su konsultirani u izradi djela.

Stil Dr Zećira Ramčilovića je jasan i čitljiv, bez nepotrebnih fraza i ponavljanja.

 

Lidija ĐURKOVSKA



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Đura Šefer Sremac: Uskršnja nedelja

Ђура Шефер Сремац   УСКРШЊА НЕДЕЉА     Био сам дете близу девете… Ех, успомене походе мене!   Од трешње цвêта нежнија, ...
by Redakcija
 

 
 

Uskoro nova knjiga ”Rožaje nekada i sada”

U toku je priprema knjige sa ekskluzivnim starim fotografijama (iz bogate arhive od kojih većina do sada nisu objavljene) iz prošlog vijeka kao i novim fotografijama snimljenim iz iste pozicije. Knjiga ,,Rožaje nekada i sada...
by Redakcija
 

 
 

Said Šteta dobio prvu nagradu za najbolju novinsku priču

U okviru Međunarodne kulturne manifestacije “Zeničko proljeće 2017“, NIP „Naša riječ“ iz Zenice 5. aprila 2017. godine u Općoj biblioteci, priredilo je svečanost dodjele nagrada izabranim autorima, na k...
by Redakcija
 

 

 

Pjesma Mehmeda Akifa Ersoja (na bosanski preveo Sejfidin Haruni)

Mehmet Akif  Ersoj   HIMNA NEZAVISNOSTI   Ne strahuj! Sjaj crvenog bajraka što se po sumraku vihori, neće se ugasiti; Sve dok se posljednje ognjište, što se dimi nad mojom domovinom, ne ugasi. Taj bajrak je zvije...
by Redakcija
 

 
 

Sende Dodevski: Slatko od kajsija

Još uvijek pamtim jedno dugo, dugo putovanje vozom od Splita do Skopja u sada već davnoj 1963. godini, a neposredno nakon zemljotresa koji je početkom avgusta zadesio Skopje… Nepregledna šatorska naselja po parkov...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona