Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

18. Septembra 2015.
 

Lidija Đurkovska: O novoj knjizi dr Zećira Ramčilovića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

ZEĆIR RAMČILOVIĆ: BOŠNJACI U MAKEDONIJI TOKOM XX VIJEKA SA POSEBNIM AKCENTOM NA KULTURU I PROSVJETU

 

U maju 2014. godine iz štampe je izašla knjiga „Bošnjaci u Makedoniji tokom XX vijeka sa posebnim akcentom na kulturu i prosvjetu“ od autora Doc. dr Zećira Ramčilovića. Knjiga ima 402 stranice i strukturno je podijeljena na predgovor, uvod i pet poglavlja, zaključak, skraćenice i bibliografiju. Ovaj rad je rezultat obemnog istraživačkog rada i aktivnosti Dr Ramčilovića, koji se usudio po prvi put da istraži i rasvjetli historijske pojave i procese vezane za Bošnjake u Makedoniji. Ovo naučno djelo je, ustvari, dorađena i dopunjena doktorska disertacija odbranjena na Institutu za nacionalnu historiju Republike Makedonije.

Lidija Đurkovska

Lidija Đurkovska

Prema tematici, knjiga spada u grupu historiografskih djela koja se bave kulturno – prosvjetnom problematikom, konkretno historijom, kulturom i prosvjetom Bošnjaka u Makedoniji u XX vijeku.

Proučavanje navedene problematike ima širi značaj, jer ovaj narod sa svojim civilizacijskim, kulturnim i prosvjetnim dostignućem je imao utjecaj na opšti historijski i kulturno – prosvjetni razvoj u Makedoniji, posebno u XX vijeku. U okviru makedonske historiografije dosad nije objavljen monografski rad ove problematike za ovaj historijski period, već je za njih pisano i istraživano parcijalno i u okviru obrade drugih pitanja i problema. Ovo osobito važi za ključne historijske procese i kulturno – prosvjetne događaje vezane za svakodnevni život Bošnjaka u Makedoniji, kao i percepciju značajnijih historijskih procesa, dešavanja, naseljenih mjesta, ličnosti i institucija u kojima su djelovali.

U knjizi, autor je usmjeren na dokumentiranu analizu historijske geneze Bošnjaka u Makedoniji, sa posebnim akcentom na kulturu i prosvjetu u mirno vremenskim periodima prošloga vijeka. Izučavajući ovu problematiku može se pratiti utjecaj Bošnjaka na život u Makedoniji nakon njihovog doseljavanja, ali mogu se prtaiti i ostale pojave i procesi, kao i pridones bošnjačkog naroda za prosperitet makedonske države.

Kao naučnu potkrepu teksta knjige, dr Zećir Ramčilović upotrebljava veliki broj neobjavljenih i objavljenih arhivskih materijala i obemnu historiografsku literaturu, ne samo makedonske, već i strane proviniencije.

U Predgovoru, autor sublimira društveno – ekonomske uslove i položaj Bošnjaka tokom XX vijeka.

U produžetku, u slijedećem poglavlju, naslovljenom kao Uvod, Zećir Ramčilović daje historijski pregled događaja na Balkanskom poluostrvu koji su značajni za temu, a locirani su krajem XIX vijeka. Ovdje razrađuje ulogu velikih evropskih sila i stanje Osmanlijske Imperije kao razlog za velika migraciona kretanja balkanskih naroda. Zatim se osvrće na položaj Bošnjaka u Osmanlijskoj Imperiji u korelaciji sa njihovim položajem u Makedoniji, ukazujući i na odnose susjednih država.

U prvom poglavlju: Etnogeneza Bošnjaka je obrađen historijski kontinuitet bošnjačkog naroda i uvid u historijsku genezu rađanja i formiranja bošnjačke nacije, jezika, imena i identiteta. Ovdje autor vrši dubinsku analizu u razjašnjavanju historijskih tema vezanih za etnogenezu bošnjačke nacije u prošlom vijeku i njene težnje za stvaranje moderne i savremene nacije na Balkanu.

Etničke seobe i migracije Bošnjaka su predmet istraživanja u drugom poglavlju: Muhadžirska kretanja i naseljavanje Bošnjaka u Makedoniji. U kojem je razrađeno više vijekovno prisustvo Bošnjaka u Makedoniji, kao i razlozi za poznatu muhadžirsku krizu i njen odraz na cijelokupni život u Makedoniji.

U trećem poglavlju: Bošnjaci u Makeodniji od 1912. do 1941. godine razrađeni su Balkanski ratovi i Prvi svijetski rat, kao i sva vojna iskušenja sa neizbrisivim poslijedicama na političke, ekonomske, demografske i druge promjene za Bošnjake koji migriraju ponovo prema, ali i iz Makedonije prema Osmanlijskoj Imperiji, odnosno Turskoj. Nakon perioda vojnih razaranja i raseljavanja, u ovom dijelu je razrađen i položaj Bošnjaka u periodu između dva svijetska rata, gdje se Bošnjaci bore za svoju emancipaciju u društvu. Veoma analitički je prikazan njihov kulturni, prosvjetni i uopšte javni život u varadarskom dijelu Makedonije kao dio Kraljevine SHS / Jugoslavije.

U četvrtom poglavlju: Bošnjaci u Makedoniji od 1941 do 1991 godine, Dr Zećir Ramčilović analizira položaj Bošnjaka za vrijeme Drugog svijetskog rata i okupacije, kao i njihovo aktivno učešće u narodno – oslobodilačkoj borbi u Makedoniji. Nakon oslobođenja, u okviru nove Jugoslavije nisu ispunjena očekivanja Bošnjaka. Intenzivira se novi muhadžirski bran prema i preko Makedonije za Republiku Tursku, u potrazi za sigurniji društveni i ekonomski život. Bošnjaci u Makedoniji se doseljavaju sa ostalih jugoslovenskih prostora, najizaženije iz Sandžaka. Oni Bošnjaci koji trajno ostaju da žive ovdje, posljeratni period je veoma značajan za njihov prosperitet, a prije svega u poboljšanju uslova za život, obrazovanje, kulturu, kao i njihovu participaciju u društveno – političkom životu.

U petom poglavlju: Bošnjaci u samostalnoj i nezavisnoj Makedoniji razrađeno je novo stanje i uslovi Bošnjaka nakon raspada SFRJ i stvaranja nezavisne i samostalne Republike Makedonije, koja i sama u prošle dvije dekade prolazi niz veoma dinamičan period transformacije političkog, ekonomskog i društvenog sistema. Kao demokratska država, sa promenama u Ustavu Republike Makedonije u 2001 godini, Bošnjaci kao dio bošnjačkog naroda postaju dio preambule Ustava sa drugim narodima koji žive ovdje.

U ovom poglavlju analiziraju se dokumenti i podaci bošnjačkih naseljenih mjesta sa hronološkim prikazom doseljavanja i novih životnih uslova. Poseban akcent se daje na grad Skoplje, gdje su Bošnjaci najviše skoncentrisani. Ista pažnja je posvećena i na seoske sredine gdje žive Bošnjaci koji se bave poljoprivredom, u kom procesu primaju i prenose svoja radna iskustva sa lokalnim makedonskim stanovništvom.

Autor u svim gore pomenutim poglavljima i odrdnicama dominantno mjesto daje problemu kulture i prosvjete Bošnjaka Makedonije tokom XX vijeka. Osim toga, on detaljno i potkrepljeno izvornim podacima i saznanjima sa terenskih istraživanja, daje izvornu sliku o demografskim podacima i naseljenim mjestima, osvrćući se na njihov položaj i samoorganizaciju, sa akcentom na kulturu i prosvjetu. Ono što je vrijedno pomenuti je činjenica da je Dr Ramčilović u ovom djelu uspjeo da procese i promjene iz prošlosti sagleda kao posljedicu danas čime ovo djelo dopire do današnjice i aktuelizira sve sfere života Bošnjaka u Makedoniji danas.

Na kraju u zaključku se sintetiziraju rezultati i saznanja do kojih je došao autor u toku istraživanja, a zatim slijede izvori i literatura koji su konsultirani u izradi djela.

Stil Dr Zećira Ramčilovića je jasan i čitljiv, bez nepotrebnih fraza i ponavljanja.

 

Lidija ĐURKOVSKA



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Yohann Koshy: Kako je bombardovanje iz vazduha promijenilo svijet

Proučili smo istoriju posmatrajući je iz oblaka. Istaknuta slika: Drezden, 1945, pogled sa gradske vijećnice (Rathaus) na razoreni grad (Foto via Deutsche Fotothek‎) Kad je čovjek prestao da vjeruje u Boga, počeo je da ...
by Redakcija
 

 
 

Zoran Bar: Kako prepoznati karakteristike narcizma i psihopatije u poslovnom i političkom okruženju?

Da li ste ikada doživeli mobing ili bili svedok istog? Pitate li se kako funkcionišu i kako se nose sa grižom savesti osobe čije odluke i delovanja direktno štete drugima? Ovde se prvenstveno podrazumevaju one ličnosti ko...
by Redakcija
 

 
 

Zoran Hercigonja: Semezdin Mehmedović – Poezija apatrizma u ”Devet Alexandrija”

Kada se čovjek malo bolje zapita tko je on uistinu, u dubini duše pročita odgovor: „ti si vječiti apatrid, beskućnik i lutalica.“ I cijeli život  je neka vrsta lutanja, skok s jednog  mjesta na drugo, prolaz kroz vr...
by Redakcija
 

 

 

Said Šteta: Batonovo književno veče sa prijateljima

U petak je, 3. februara 2017. godine, organizovan je još jedan kulturni događaj u Klubu paraolimpijskih sportova „Baton“ Zenica, koji okuplja najteže invalide prošlog rata. U Muzeju Grada Zenica „batonci“ su za lju...
by Redakcija
 

 
 

Razgovor sa Vesnom Radović: Ni danas nismo mnogo odmakli od ”devedesetih”

Djetinjstvo je možda najbezbrižniji dio života, pa samim tim i najljepši. Recite nam nešto o odrastanju i školovanju u kamenom gradu, pored mora. VESNA RADOVIĆ: Tek mnogo godina kasnije, prošavši dosta svijeta, shvatil...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona