Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

22. Decembra 2015.
 

Objavljena nova knjiga Halila Markišića o Gusinju

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

AVLIJA: Danas je ugledala svjetlo dana Vaša nova knjiga o kulturno-historijskoj baštini Gusinja pod naslovom ”Kulturne znamenitosti Gusinja” uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore. Ovo je Vaša dvanaesta knjiga, recite nam nešto više o njoj.

Halil Markišić: – Tokom višegodišnjeg istraživanja prikupio sam značajnu građu o prirodnoj i kulturnoj baštini plavsko-gusinjskog kraja. Samo dio građe o kulturnoj baštini objavio sam u monografiji „Kulturno-istorijsko nasljeđe plavsko-gusinjskog kraja“ (Podgorica, 2012). Građu koja se odnosi na Gusinje i njegovu okolinu i koja većim dijelom nije sadržana u tom djelu, objedinio sam u knjizi „Kulturne znamenitosti Gusinja“. U njoj su tekstovi, pretežno naučno-popularnog karaktera, i originalne fotografije u boji gotovo svih objekata narodne arhitekture i najznačajnijih predmeta pokretne materijalne kulturne baštine koji su nastali u Gusinjskom kraju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nova knjiga mr Halila Markišića ”Kulturne znamenitosti Gusinja”

AVLIJA: Gusinje je poznato po kulama. Šta je još značajno od kulturne baštine u gusinjskom kraju? 

Halil Markišić: – Gusinje je poznato, kao i čitav plavsko-gusinjski kraj, i po vrijednom duhovnom blagu: specifičnim izvornim lirskim pjesmama, epskoj poeziji, legendama, folkloru i td. Samo je po nešto, kao ilustracija bogatsva, iz te oblasti u ovoj knjizi zastupljeno. Za tim i nije bilo potrebe, jer je sve, što je sačuvano i što je valjalo, iz oblasti usmenog narodnog stvaralaštva prikupio i u svojim djelima objavio književnik Husein Bašić.

Pri radu na ovoj knjizi, moja ključna ideja je bila da se na jednom mjestu prikažu najznačajniji elementi materijalne kulturne baštine Gusinja, koja je najvećim dijelom nastala u osmanskom periodu, u periodu u kojem je Gusinje imalo važnu ulogu u društvenom i privrednom životu šireg prostora (Gusinjska kapetanija i kaza). Na taj način, ova knjiga biće i važan izvor informacija prilikom izrade svih budućih projekata urbanog uređenja Gusinja, njegovog kulturnog i privrednog razvoja, osobito turističkog.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nova knjiga mr Halila Markišića ”Kulturne znamenitosti Gusinja”

AVLIJA: Kakvo je stanje u Gusinju kada je riječ o zaštiti kulturnog nasljeđa? 

Halil Markišić: – Upravo ovom knjigom se, još jednom, žele podsjetiti ustanove i institucije koje se bave kulturnom baštinom, kao i lokalna samouprava, na to koliko je bogato kulturno nasljeđe Gusinja i njegove okoline, koje obavezuje da se ono prouči od strane stručnjaka iz te oblasti, zaštiti i prezentuje široj javnosti.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nova knjiga mr Halila Markišića ”Kulturne znamenitosti Gusinja”

AVLIJA: I za kraj nam recite ko Vam je od Gusinjana najviše izašao u susret tokom sakupljanja podataka? 

Halil Markišić: – Ovom prilikom, nije moguće pomenuti sve Gusinjane sa kojima sam razgovarao i koji su mi vrijedne informacije pružili prilikom rada na ovoj knjizi. Svima se najtoplije zahvaljujem.

Na ovom mjestu se sa zahvalnošću sjećam mojeg dragog prijatelja Ibrahima-Braha Omeragića, koji mi je pružio dragocjenu i nesebičnu pomoć pri identifikaciji tradicionalih gusinjskih kuća.

Rukopis knjige su detaljno pregledali i korisne i stručne sugestije u cilju poboljšanja teksta dali profesori Redžep Škrijelj i Fatih Hadžić. Za nesebičan trud i savjete najsrdačnije im se zahvaljujem.

Neizmjerno sam zahvalan i lektoru Edinu Kalaču, prof. crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, koji je dao veliki doprinos u stilskom oblikovanju knjige.

Tokom dugogodišnjeg rada na prikupljanju građe o prirodnoj i kulturnoj baštini plavsko-gusinjskog kraja i rada na ovoj knjizi imao sam veliko razumijevanje i podrušku moje supruge Izete, snahe Mersihe i djece Saimira, Sanele i Lejle.

I na kraju da napomenem, propusti su neizbježni u ovakvim djelima, tj. u knjigama koje pišu autori kojima to nije uža specijalnost. Stoga ću biti veoma zahvalan za svaku, pa i najmanju uočenu grešku, kako bih je otklonio u eventualnom budućem izdanju o čemu me čitaoci mogu obavijestiti na mejl halil.markisic@gmail.com.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nova knjiga mr Halila Markišića ”Kulturne znamenitosti Gusinja”

S A D R Ž A J

 

 

P R E D G O V O R

 

  1. U V O D

 

  1. P R A I S T O R I J S K A U M J E T N O S T

2.1. VELIKA MAJKA PROKLETIJA

2.2. CRTEŽI U VELIKOJ PEĆINI VEZIROVE BRADE

 

  1. T R A D I C I O N A L N E G U S I N J S K E K U Ć E

3.1. MATERIJAL OD KOJEG SU KUĆE IZGRAĐENE

3.2. TIPOVI TRADICIONALNIH KUĆA

3.3. OPREMA KUĆE ZA HIGIJENU I ZAGRIJAVANJE

       PROSTORIJA

3.4. PROSTORIJE KUĆE I NJIHOVA OPREMA

3.4.1. PRIZEMELJE

3.4.2. STUBE I PREDSOBLJE

3.4.3. KUĆA (KUHINJA)

3.4.4. SOBE

3.5. KUĆE KOJE TREBA ZAŠTITITI KAO SPOMENIKE

       TRADICIONALNOG GRADITELJSTVA

3.5.1. KUĆA BEĆA NIKOČEVIĆA

3.5.2. KUĆA  RAMA BALIĆA

3.5.3. KUĆA  AVDA OMEROVA RADONČIĆA

3.5.4. KUĆA HIVZA DERVIŠEVIĆA

3.5.5. KUĆA JUSUFA ALJOVA  BICIĆA

3.5.6. KUĆA OSMANA – MAKA JUSOVA RADONČIĆA

3.6. FOTOGRAFSKI PRIKAZ  TRADICIONALNIH

       KUĆA PO MAHALAMA

3.6.1. OMERAGIĆA MAHAL

3.6.2. PAŠIĆA MAHALA

3.6.3. SADIJAGIĆA MAHALA

3.6.4. ČEKIĆA MAHALA

3.6.5. KURTAGIĆA MAHALA

3.6.6. MURATAGIĆA MAHALA

3.6.7. RADONČIĆA MAHALA

3.6.8. HOTSKA MAHALA

3.6.9. BALIĆA MAHALA

3.6.10. ČARŠIJSKA MAHALA

3.6.11. HAUS MAHALA

3.6.12. HENDEK MAHALA

  1. S T A M B E N O-O D B R A M B E N E G R A Đ E V I N E – KULE

4.1. KULE KOJE TREBA ZAŠTITI KAO SPOMENIKE

       TRADICIONALNOG GRADITELJSTVA

4.1.1. RAŠIĆA KULA

4.1.2. GACOVIĆA KULA

4.1.3. KULA MAZA SELMANOVOG RADONČIĆA

4.1.4. MUSTAF HADŽIJINA  KULA

4.1.5. SOKOLJ DEDINA KULA

4.1.6. KULA FERA RADONČIĆA

4.2. OSTALE KULE

4.2.1. BALIĆA KULA

4.2.2. MULAMEKIĆA KULA

4.2.3. DŽEVATA MULIĆA

4.2.4. HADŽILJEVIĆA KULA

4.2.5. HASAN KUKINA KULA

4.2.6. ALJINIKOČEVIĆA KULA

4.2.7. HADŽIHASOVIĆA KULA

4.2.8. LJAČKOVIĆA KULA

4.2.9. RAŠIĆA KULAU GRNČARU

4.2.10. KULA UJKAN SMAJLJA AHMETAJA

4.2.11. KULA ČELJAJA

4.2.12. KULA DELJI SADRIJE  ĐONBALJAJA

4.2.13. KULA BAJRAM SADIKA VUČETAJA

4.2.14. KULA ADEM SELJMANA ĐONBALJAJA

4.2.15. KULA SADIK ISUFA BALJIDEMAJA

4.3. KULE NA DVA BOJA

4.3.1. KULE NA DVA BOJA U GUSINJU

4.3.2. KULE NA DVA BOJA U DOLJI

4.3.3. KULE NA DVA BOJA U DRAGIJAMA

4.3.4. KULE NA DVA BOJA U DOSUĐU I ZAGRAĐU

4.3.5. KULE NA DVA BOJA U GRNČARU

4.3.6. KULE NA DVA BOJA U KRUŠEVU

4.3.7. KULE NA DVA BOJA U MARTINOVIĆIMA

4.3.8. KULE NA DVA BOJA U VUSANJU

 

  1. I S L A M S K O K U L T U R N O-I S T O R I J S K O

    N A S L J E Đ E

5.1. DŽAMIJE

5.1.1. ČEKIĆA DŽAMIJA

5.1.2. VEZIROVA DŽAMIJA

5.1.3. NOVA DŽAMIJA

5.1.4. DŽAMIJA U GORNJEM VUSANJU

5.1.5. ĐONBALJIĆA DŽAMIJA

5.1.6. ĆOSOVIĆA DŽAMIJA

5.1.7. DŽAMIJA U MARTINOVIĆIMA

5.1.8. DŽAMIJA U KRUŠEVU

5.2. ISLAMSKA EPIGRAFIKA

5.2.1. NATPISI NA KULAMA I KUĆAMA

5.2.1.1. Natpis na kuli Rašića

5.2.1.2. Natpis na kuli Balića

5.2.1.3. Natpis na kuli Gacovića

5.2.1.4. Natpis na kuli Mulamekića

5.2.1.5. Natpis na kuli Hadžihasovića

5.2.1.6. Natpis na kuli Fera Radončića

5.2.1.7. Natpis na Sokolj Dedinoj kuli

5.2.1.8. Natpis na Mustaf Hadžijinoj kuli

5.2.1.9. Natpis na kući Ismeta-Meka Radončića

5.2.2. NATPISI NA NIŠANIMA

5.2.2.1. Natpis na nišanu kajmakama Ibrahim-bega Bitoljca

5.2.2.2. Natpis na nišanu Selmana sina Ferhadovg

5.2.2.3. Natpis na nišanu Muratage

5.2.2.4. Natpis na nišanu Halil-age

3.2.1.5. Natpis na nišanu hadžiHusejina

5.3. TURBE NEPOZNATOG NIZAMA U GUSINJU

5.4. HAJRATI

5.5. MEJTAŠI

 

  1. P R A V O S L A V N O K U L T U R N O – I S T O R I J S K O

    N A S L J E Đ E

6.1. CRKVA SV.  ĐORĐA U GUSINJU  

6.2. SPOMENI

 

  1. K A T O L I Č K O K U L T U R N O – I S T O R I J S K O

    N A S L J E Đ E

7.1.  CRKVA S V. ANTONA U DOLJI

7.2. KATOLIČKA GROBLJA

 

  1. V O D E N I C E

 

  1. S P O M E N I C I I  S P O M E N  O B I L J E Ž J A

 

  1. V U N J E N A P R O S T I R K A

 

  1. V E Z

 

  1. N A R O D N A N O Š N J A

12.1. BOŠNJAČKA NOŠNJA ZA NEVJESTE

               (MLADALAČKA NOŠNJA)

12.2. ALBANSKA NOŠNJA

12.3. CRNOGORSKA NOŠNJA

 

  1. N A R O D N E I G R E

13.1. BOŠNJAČKE IGRE

13.2. ALBANSKE GRE

 

13.3. CRNOGORSKE IGRE

  1. L I R S K E N A R O D N E P J E S M E

 

  1. N E K I N A R O D N I O B I Č A J I

15.1. ĐURĐEVDAN

15.2. PETROVDAN

15.3. STRIŽBA

 

  1. L I T E R A T U R A

 

R E C E N Z I J A

Fatih Hadžić: MARKIŠIĆEV DUG ZAVIČAJU

DODATAK (GUSINJE NEKAD A I SADA)

 

BILJEŠKA O AUTORU

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Mr Halil Markišić

Halil Markišić je rođen 1. 1. 1948. godine u Vojnom Selu kod Plava, od majke Mejreme Markišić, rođene Musić, i oca Rama Markišića. Oženjen je sa Izetom Bahović. Djeca: Saimir, Sanela Lejla.

Osnovnu školu završio je u Plavu, a srednju u Peći 1966. godine. Završio je grupu za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Prištini 1970. godine i od tada radi kao profesor biologije i hemije, a zatim biologije, u Gimnaziji „30. septembar“ u Rožajama. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 1979. godine jednogodišnju specijalizaciju i stekao zvanje specijalista za svremenu nastavu biologije. Na prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu odbranio je magistartski rad 1987. godine. Prosvjetni savjet Republike Crne Gore dodijelio mu je zvanje viši pedagoški savjetnik 1995. godine. Od 1997. do 2003. godine bio je član Prosvjetnog savjeta Crne Gore.

Tokom četrdesetogodišnjeg rada u školi postizao je izvanredne rezultate u nastavnom radu. Njegovi đaci osvajali su brojne nagrade i priznanja na smotrama i takmičenjima učenika i bili veoma uspješni studenti na fakultetima gdje je biologija značajan predmet. Za izuzetan doprinos u vaspitno-obrazovnom radu dobio je Nagradu „30. septembar“ opštine Rožaje 1982. godine i državnu nagradu OKTOIH 2004. godine.

Bio je glavni i odgovorni urednik Rožajskog zbornika od 1995. do 2015. godine. Urednik je časopisa Avlija i Sandžački zbornik. Bio je recenzent nastavnih programa ekologije i zaštite životner sredine i član Republičke komisije za izradu zadataka iz biologije za polaganje eksterne mature. Od 2014. godine je u penziji.

Pored neposrednog nastavnog rada, profesor Markišić se bavio botanikom, fitoekologijom, zaštitom životne sredine, metodikom nastave biologije i kulturnom baštinom Bošnjaka. Otkrio je je jednu biljnu vrstu novu za nauku i nekoliko novih za floru Crne Gore, autor je više biljnih zajednica novih za nauku. Objavio je veći broj naučnih i stručnih radova i knjiga (od kojih su neke štmpane u više izdanja).

 

Objavljene knjige:

  1. (1979) – Laboratorijsko mikroskopska tehnika sa metodologijom istraživanj za II razre srednjeg obrazovanja (sa prof. dr Jovanom Kavarićem)
  2. (1981) – Zaštita životne sredine za IV razred srednjeg obrazovanja (sa prof. dr Radomirom Lakušićem)
  3. (1988) – Ljekovite biljke i jestive gljive okoline Rožaja (sa prof. dr Radomirom Lakušićem)
  4. (1990) – Markišići i njihove odive
  5. (1996) – Enciklopedijski leksikon ekologije i zaštite životne sredine (sa prof. dr Slobodanom Radonjićem)
  6. (2002) – Priroda Rožaja (sa prof. dr Živoradom Martinovićem)
  7. (2011) – Staro Rožaje I (sa Hajrisom Luboderom)
  8. (2012) – Kulturno-istorijsko nasljeđe plavsko-gusinjskog kraja
  9. (2013) – Rožaje slikom i riječju kroz stoljeće
  10. (2014) – Rožaje – putovanje kroz stare fotoalbume
  11. /2014) – Gusinjska bratstva kroz stare fotoalbume
  12. (2015) – Kulturne znamenitosti Gusinja

Koautor je (sa prof. dr Slobodanom Radonjićem) 5 zbirki kontrolnih zadataka iz biologije za učenike gimnazije i srednje stručne škole (1990-2000)

 

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Anis Bajrektarević: Refeudalizacija Europe (III dio)

Čudesni svijet Binarnih kategorizacija (Refeudalizacija Europe – III Dio)   Da li je nova polarizacija, izolacija te nj Hladni rat iznova na pomolu? Kome to treba sada i zašto? Da bi smo uspješno odgovorili na ovo pit...
by Redakcija
 

 
 

Hajrudin Lule Mekić: Hadži Danuš hanuma

Hajrudin Mekić Lule   HADŽI DANUŠ – HANUMA . Nedaleko od kuće u kojoj smo stanovali u starom dijelu njemačkog grada, svakodnevno sam prolazio pored zapuštenog posjeda, ograđenog kamenim zidom, dužine dvadesetak m...
by Redakcija
 

 
 

Crnogorski film ”Igla ispod praga” prikazan na 3. Brač film festivalu

Crnogorski film Igla ispod praga prikazan na 3. Brač film festivalu – glumac Dejan Đonović gostovao u Supetru BRAČ, AVGUST 2017. Treći Brač film festival otvoren je filmom Ministarstvo ljubavi, redatelja Pava Marinkovi...
by Redakcija
 

 

 

Dajana Lazarević: Tri kratke priče Marine Jevsejčik iz Minska (Belorusija)

Marina Jevsejčik (bel. Марына Яўсейчык) je savremena književnica i novinarka iz Minska, rođena pored reke Braginke. Objavila je zbirku priča „Priče močvarnih jela“. Dobitnica je više književnih nagrada...
by Redakcija
 

 
 

Večeras Mustafićeva premijera na Splitskom ljetu

Na 63. Splitskom ljetu teatarska praizvedba u režiji bosanskohercegovačkog reditelja sa ansamblom HNK Split VEČERAS MUSTAFIĆEVA PREMIJERA “AZIZ ILI SVADBA KOJA JE SPASILA ZAPAD” (Sarajevo, 09. 08. 2017.) Drama Predraga ...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona