Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

15. Novembra 2016.
 

Sead Ibrić o novoj knjizi Halila Markišića ”Islamska epigrafika u Plavu i Gusinju”

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

SLOVO UKLESANO U KAMENU

 

 

sead-ibric-331x219

Mr Sead Ibrić

Slovo uklesano u kamen najveći je pokazatelj iskrene želje jednog čovjeka da ostavi uspomenu, trag i znak svoga postojanja na određenom mjestu i u određeno vrijeme. S druge strane islam je slovu (harfu), odnosno pisanoj riječi, dao izuzetan značaj, dotle da je ono postalo glavni oblik dekoracije i poruke.

U suštini, islamska epigrafika, spoj je dva glagola, koji su od najvažnijih u islamskoj civilizaciji, a to su glagoli ‘‘graditi’’ i ‘‘pisati’’, a oni se direktno vežu za glagole ‘‘živjeti-postojati’’ i ‘‘čitati’’, jer gradi onaj ko postoji, a piše onaj ko čita i zna.

Kultura pisane uspomene uklesane u kamenu na prostorima Plava i Gusinja, od izuzetne je važnosti za historiju ovog kraja. Zahvaljujući ovome radu mi sa ovih ‘‘kamenih dokumenata’’ čitamo prošlost i historiju, odnosno čitamo imena graditelja, godine, religiju, kulturu, dove-molitve, stihove, pa čak i imena majstora.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Islamska epigrafika u Plavu i Gusinju

Spomenici islamske epigrafike za historiju Plava i Gusinja imaju dokumentarnu, literarnu i likovno-kaligrafsku vrijednost. Materijal koji je sakupljen i obrađen u ovoj dragocjenoj knjizi, djelo je uvaženog profesora Halila Markišića. On je iskreni ašik u svoj zavičaj. Ovo što ostavlja budućim generacijama veliki je hajrat. Danas kada je patriotizam maksimalno zloupotrebljen, mi od cijenjenog profesora trebamo učiti šta je to istinski patriotizam. Zahvaljujem mu se na tome u ime svih onih koji vole svoj narod i ovaj prelijepi kraj.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Islamska epigrafika u Plavu i Gusinju

Sve što je na dunjaluku, izloženo je propadanju i prolaznosti. Nekada to čini vrijeme, a nekada i ljudi kroz nebrigu i rušenje. Tako da je u ovom kraju vremenom mnogo spomenika uništeno i nestalo, ali mnogo je i spomenika koji su ljudskom rukom i nemarom uništeni i zapostavljeni. Mislim da je ovaj rad došao kao derman tom dertu, toj našoj bolesti zaborava i nemara.

Pored džamija i nišana, odlika plavsko-gusinjskog kraja, bez sumnje su kule. Ne znam da li na tako malom prostoru ima toliko sačuvanih kula bilo gdje. Pored toga što su kule u plavsko-gusinjskom kraju prije svega podizane kao stambeni objekti, one su imale i svoju odbrambeno-bezbjednosnu ulogu. A ujedno bile su i gostionice i sigurna mjesta u kojima je svaki dobronamjerni putnik i dost imao sigurni konak i obrok. Primjer kule Fera Radončića, na kojoj je uklesana puška okrenuta na dolje i primjeri kule Šiljkače i Bećiragića kule, koje su prolaznicima davale ”signal” dobrdošlice, dovoljno govori o kulturi ponašanja u ovom kraja. S druge strane spomen Božijeg imena Allah, kroz izraze ”Rabb”, ”Mašaallah” ili kroz Allahova lijepa imena i atribute kao što su ”Hafiz”, ”Hakk”, ‘‘Hannan’’ i ”Mufettihu'l-ebvab” na kulama, a ”Baki” i ”Hajj” na nišanima i dr. znak su pripadnosti islamskom ubjeđenju i oslanjanja na Boga u kojeg vjeruju, što je posljedica islamizacije, čime je ovaj kraj postao i ostao ”parče” teritorije islamske kulture i civilizacije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Islamska epigrafika u Plavu i Gusinju

Završit ću jednom mudrom izrekom, koja je uklesana u jednoj od ovih kula, a u kojoj se nalaze osobine našeg cijenjenog autora:

‘‘Men sabere ve gafere

Semere ve zafere.’’

‘‘Ko se bude strpio i oprostio

On je plodom urodio i pobjedio.’’



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Zoran Bar: Kako prepoznati karakteristike narcizma i psihopatije u poslovnom i političkom okruženju?

Da li ste ikada doživeli mobing ili bili svedok istog? Pitate li se kako funkcionišu i kako se nose sa grižom savesti osobe čije odluke i delovanja direktno štete drugima? Ovde se prvenstveno podrazumevaju one ličnosti ko...
by Redakcija
 

 
 

Zoran Hercigonja: Semezdin Mehmedović – Poezija apatrizma u ”Devet Alexandrija”

Kada se čovjek malo bolje zapita tko je on uistinu, u dubini duše pročita odgovor: „ti si vječiti apatrid, beskućnik i lutalica.“ I cijeli život  je neka vrsta lutanja, skok s jednog  mjesta na drugo, prolaz kroz vr...
by Redakcija
 

 
 

Said Šteta: Batonovo književno veče sa prijateljima

U petak je, 3. februara 2017. godine, organizovan je još jedan kulturni događaj u Klubu paraolimpijskih sportova „Baton“ Zenica, koji okuplja najteže invalide prošlog rata. U Muzeju Grada Zenica „batonci“ su za lju...
by Redakcija
 

 

 

Razgovor sa Vesnom Radović: Ni danas nismo mnogo odmakli od ”devedesetih”

Djetinjstvo je možda najbezbrižniji dio života, pa samim tim i najljepši. Recite nam nešto o odrastanju i školovanju u kamenom gradu, pored mora. VESNA RADOVIĆ: Tek mnogo godina kasnije, prošavši dosta svijeta, shvatil...
by Redakcija
 

 
 

Faruk Dizdarević: O knjizi eseja „Blisko kraju“ Ramiza Hadžibegovića

Faruk Dizdarević   DIVNI TRENU                                    (Tkanica od uspomena) Ramiz Hadžibegović, Blisko kraju (Eseji), Čigoja štampa, Beograd, 2016.     Kao što nak...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona