Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Promocije

4. Januara 2016.
 

Selman Repišti: Psihologija ličnosti: teorija i empirija (drugo prošireno izdanje)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Ovih dana je izašlo drugo prošireno izdanje moje četvrte knjige. Riječ je o (neformalnom) udžbeničkom materijalu, podijeljenom u 32 poglavlja, uz Rječnik ključnih termina i Indeks opisivača ličnosti. Knjiga ima 470 stranica, uz 410 referenci.

U ovom izdanju ”Psihologije ličnosti”, obradio sam teorije, pristupe i modele sljedećih autora: Sigmunda Freuda, Carla Gustava Junga, Jacquesa Lacana, Karen Horney, Ericha Fromma, Anne Freud, Melanie Klein, Donalda Winnicotta, Harrya Sullivana, Alfreda Adlera, Henrya Murraya, Abrahama Maslowa, Carla Rogersa, Williama Glassera, Viktora Frankla, Georgea Kellya, B. F. Skinnera, Alberta Bandure, Philipa Zimbarda, Gordona Allporta, Hansa Eysencka i Raymonda Cattella.

Psih ličn

Pored pobrojanih pristupa, posebnu pažnju posvetio sam Modelu velikih pet, Petofaktorskom modelu, HEXACO modelu, Modelu velikih sedam, Dvofaktorskom, te Jednofaktorskom modelu strukture ličnosti. Obrađeni su i kružni modeli ličnosti (Wigginsov interpersonalni cirkumpleks i AB5C model), kao i nekoliko glavnih psihofizioloških pristupa (Grayeva Teorija osjetljivosti na potkrepljenje, Cloningerov Psihobiološki model temperamenta i karaktera, Momirovićev kibernetički model ličnosti, te Zuckermanov Alternativni petofaktorski model).

Navedeni su i rezultati nekih istraživanja čiji je cilj bio da ispitaju pretpostavke o strukturi ličnosti životinja, kao i metodologija karakteristična za ovo područje. Osim toga, predstavljene su odbačene i savremene tipologije ličnosti. Čini se da savremena tripartitna tipologija nalazi potvrdu u velikom broju istraživanja, a inače obuhvata tri prototipa ličnosti: pretjerano kontrolisani, nedovoljno kontrolisani i otporni (rezilijentni). Po uzoru na neke svjetske (univerzitetske) udžbenike psihologije ličnosti, posebno poglavlje posvećeno je psihologiji ličnosti u kontekstu: sporta, menadžmenta, forenzike, edukacijskog procesa i saobraćaja.

Novina u odnosu na prethodno izdanje ove knjige je prikaz Rushtonove Diferencijalne teorije (koja se nastavlja na koncepciju o reproduktivnim strategijama životinja, primijenjenu na ljudsku vrstu). Ova teorija izazvala je mnogo polemike, s obzirom da su njene posljedice usko vezane za rasne razlike, te odnose dominantnosti i inferiornosti između njih. Međutim, nauka katkada zna biti kontroverzna i subverzivna, jer ponekad poluči određene rezultate koji se možda i ne slažu sa našim (opšteprihvaćenim) vrednosnim sistemom. Druga novina je poglavlje o evolucijskom pristupu u psihologiji ličnosti. Čini se da za svaku osobinu ličnosti možemo tvrditi da je evolucijska prednost, odnosno, nedostatak. Tako, ukoliko je neko označen kao ekstravert (komunikativan, energičan, socijalno prodoran…), može biti smatran psihosocijalno sposobnijim od onoga ko je introvert (tih, povučen, zatvoren u sebe…). Prvi će se brže izboriti za resurse koji mu omogućavaju sigurnost, unapređenje života, te ekspresiju vlastitih potencijala i talenata. Međutim, kako ekstraverti pokazuju sklonost rizičnim ponašanjima, a uz to žele da su okruženi velikom grupom (nerijetko i nepoznatih) ljudi, oni se izlažu različitim opasnostima, što može biti označeno kao evolucijski nedostatak. Treća novina je poglavlje o neuroanatomskim i nerofiziološkim korelatima ličnosti, koje se ogleda u pokušaju mapiranja mozga kako bi se (da se tako izrazim) otkrili centri određenih osobina ličnosti. Istraživanja u ovoj oblasti mogu se opisati kao pionirska, a afirmacija neuropsihologije ličnosti tek slijedi. Četvrta dopuna prethodnog izdanja jeste McAdamsov pristup, po kojem razlikujemo tri nivoa ličnosti: crte ličnosti, tipična/uobičajena ponašanja i navike, te identitet (uz karakteristične životne priče svakog od nas). McAdams je dao veliki doprinos istraživanju identiteta, smještajući ga u kontekst individualnih priča, u kojima imamo ulogu protagoniste (glavnog junaka).

Takođe, za ovo izdanje je pripremljeno nekoliko studija slučajeva, koje imaju za cilj primjenu naučenog/pročitanog. Uz to, navedena su i tri moja istraživanja (o Zimbardovim vremenskim perspektivama, te modelima strukture ličnosti), kako bi čitaoci/studenti imali prilike bar donekle upoznati i empirijsku stranu psihologije ličnosti. Rječnik ključnih termina dopunjen je još nekim pojmovima, koji su ukratko objašnjeni, a ono što je novo u odnosu na prethodno izdanje jeste Indeks opisivača ličnosti. Svrha ovakvog indeksa jeste da olakša čitaocima/ studentima/psiholozima ”posao” i napor opisivanja svoje ili ličnosti neke druge osobe. Ovdje se nalaze pridjevi i imenice koje su svima poznate, ali i one koje su rjeđe u svakodnevnoj komunikaciji (npr. ”lunatik”, ”nenavidna”, ”žovijalna”…). Indeks opisivača ličnosti je, stoga, svojevrsni katalog, odnosno podsjetnik, koji može biti koristan i van psihologije ličnosti.

Poglavlje o sintezi teorije i empirije, te perspektivama razvoja psihologije ličnosti, dopunjeno je odgovorima nekoliko naših i stranih stručnjaka čija je ovo matična oblast ili oblast na koju se (nekada posredno) referira njihov naučni angažman. To su profesori: Janek Musek, Denis Bratko, Temple Grandin, Gian Vittorio Caprara, Susan Cloninger, Dan McAdams, Samuel Gosling i Randall Larsen.

Recenzenti ove knjige bili su doc. dr. sc. Joško Sindik (Zagreb) i Naida Rustempašić, magistar psihologije (Sarajevo). Moj drug iz Švedske, Faruk Hajdarović (konceptualni umjetnik), ljubazno mi je ustupio svoje slike za korice knjige, te fotografije koje prate osnovni tekst unutar nje. Ilda Imamović mi je pomogla da dopunim Indeks opisivača ličnosti, te uradila lekturu i korekturu.

”Psihologija ličnosti: Teorija i empirija” je, prije svega, posvećena Bosni i Hercegovini, te svim ljudima koji pošteno zarađuju svoj hljeb, tj. osobama koje nisu prodane duše niti političke marionete.

Ova knjiga može pomoći čitaocima da pokušaju odgovoriti na sljedeća pitanja: ”Kakva je, generalno gledano, stuktura ličnosti?”, ”Kako se ličnost razvija?”, ”Kakav je odnos (komunikacija) između nesvjesnog i svjesnog dijela ličnosti?”, ”Šta nas to motiviše?”, ”Koji su naši evolucijski korijeni?”, ”Zašto se nekada (ili često) ponašamo iracionalno?”, ”Zašto neki ljudi više uživaju u sadašnjem trenutku od drugih?”, ”Zašto imamo potrebu očuvati i potvrditi svoj integritet, identitet i osobenost?”, ”Koja je evolucijska uloga altruizma?”, ”Zašto su neki ljudi više savjesni od drugih?”, ”U kojoj mjeri se osobine ličnosti nasljeđuju, a u kojoj su rezultat okoline, iskustava i aktivnosti pojedinca?”, ”Ko sam ja?”, ”Zašto imam interesovanja koja imam?”, ”Koji su kriterijumi mentalnog zdravlja?”, ”Zašto je važno da se na vrijeme osamostalimo kao ličnosti?”, ”Koji je smisao društvene hijerarhije u ljudskom društvu i životinjskom (animalnom) svijetu?”, ”Koje su karakteristike prave naučne teorije ili modela?”, ”Šta je to piramida (hijerarhija) ličnosti?”, ”U čemu možemo tražiti (i, eventualno, pronaći) smisao života?”, ”Koje su karakteristike samoostvarene osobe?”, ”Šta su estetske potrebe?”, ”Kako laici poimanju osobine ličnosti?”, ”Da li je naše ponašanje rezultat naše ličnosti, ponašanja ili njihovog međusobnog djelovanja?”

Namjerno sam se trudio kombinovati naučni sa popularnim stilom pisanja, imajući u vidu da (bar tako smatram) rezultati istraživanja trebaju biti dostupni svima. Drugim riječima, psihologija je usko vezana za život kao takav, te svako od nas (bilo on laik ili stručnjak u ovoj oblasti) ima pravo na ovakva znanja, uvide i informacije.

Knjigu (ako želite) možete naručiti putem e-maila selman9r@yahoo.com. Njen autor Vam želi sretnu Novu godinu, uz želju da ne mijenjate ono što volite kod sebe, te da radite na onome što možete poboljšati i unaprijediti.

Srdačno,

Selman Repišti,

4. 1. 2016.


 

Objavljeno na portalu webstilus.com.hr



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Marija Juračić: Hiragana s damine lepeze

Da bismo shvatili kako je japanska pjesma od razdoblja nepismenosti prije 552. godine stigla na lepezu dvorske dame, moramo se vratiti u to daleko doba, kada Japanci još nisu znali pisati, dok su Kinezi već imali bogatu knji...
by Redakcija
 

 
 

Preselio književnik Isnam Taljić (1954-2017)

12. oktobra 2017. godine preselio je rahmetli Isnam Taljić, jedan od bošnjačkih najplodonosnijih pisaca Isnam Taljić, rođen je 1954. godine u Vlasenici, gdje je živio do agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. Dugo ...
by Redakcija
 

 
 

Poziv za pomoć da se ukrovi kuća Nazifa Daglara

Kako pomoći hadži Nazifu Daglaru iz Ahatovića kod Sarajeva Treba mu krovna konstrukcija, vrata, prozori Hadži Nazif Daglar iz Ahatovića kod Sarajeva je ljudina i po, koji je, kada je mogao, pomagao mnogima u nevolji. Mnogi...
by Redakcija
 

 

 

Konkurs za književnu nagradu „Musa Ćazim Ćatić“ za najbolju neobjavljenu pjesmu 2017.

Na osnovu Odluke o ustanovljenju književne nagrade „Musa Ćazim Ćatić“ Upravni odbori Kulturnih udruženja „Musa Ćazim Ćatić“ Odžak i München raspisuju                                  ...
by Redakcija
 

 
 

Emina Čolović: Moje su pjesme u duhu sevdalinki

Emina Čolović, pjesnikinja Ilahija “Džennet”, za koju sam napisala stihove, postigla je veliku slušanost u arapskim zemljama Emina Čolović iz Rožaja, koja već nekoliko godina živi i radi u njemačkom gradu ...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona