Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Putopis

9. Juna 2016.
 

Damira Kalač: ”Doživi Rožaje” ili kako da uživaš kao turista u mom zavičaju

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Da sam u Rožaje stigla dvadesetak, do mjesec dana ranije, mogla sam da probam kajakanje Ibrom. Ali nisam.

Ipak, saznanje da u Rožajama mogu sebi da priuštim taj vid odmora i rekreacije, natjeralo me da se zamislim i pitam se – u redu, šta osim šetnji četinarskim šumama i uspona na planinske vrhove, sad i kajakanje, čovjek može da radi u Rožajama?

Ispostavilo se – mnogo toga. I to preko cijele godine.

Iako zvanična statistika kaže da se gosti ovdje ne zadržavaju duže od jednog dana do dan i po, vjerujem da rožajski kraj svakom ljubitelju prirode i aktivnog odmora, može da pruži razlog da ostane duže.

Katun Štedim: Ovdje kao da žive Vikinzi

Katun Štedim: Ovdje kao da žive Vikinzi

O Rožajama sam prvi put pisala lani. Iako je taj grad na sjeveru Crne Gore moj zavičaj po ocu, ispostavilo se da ga nisam poznavala dovoljno dobro. Dok prošlog ljeta nisam doživjela Rožaje, kroz istoimenu manifestaciju koju organizuje Turistička organizacija grada. Natjerala me ta posjeta i na suze i na smijeh, osvježila mi uspomene na djetinjstvo, podsjetila me da ne mogu biti sama u životu, ako iza sebe imam porodicu koja, ako računam samo najbliže, broji sad već možda i blizu 200 članova.

Sirova, divlja ljepota

Lijep je to kraj. Još netaknut. Nadam se da će takav i ostati i da će posjetiocima pružiti svoju sirovu, divlju ljepotu, koju sam ponovo doživjela nedavno.

Društvo mi je ove godine pravila blogerka Jelena Kaluđerović iz Budve, za koju je rožajski kraj “zelena oaza Crne Gore, raj za oči, hrana za dušu i adrenalin”. Sa nama je bio i Miki Dragićević, autor emisije Divlja ljepota uživo, koji je u Rožajama snimio čak četiri nastavka!

Tokom dva i po dana boravka u rožajskom kraju, uprkos gustom rasporedu, uspjeli smo vidjeti mnogo – prije svega zahvaljujući dobroj organizaciji TO i njenom direktoru Amelu Dedeiću, te Jeleninim i mojim vodičima, Semiru Kardoviću i Feridu Duši Fetahoviću. Semir je zaposlen u TO, planinar je i jedan od najvećih ljubitelja prirode kojeg sam srela u životu! Duša, predsjednik Džip kluba “Hajla”, i lani je bio moj vodič i džipom nas je i tada, i ove godine, proveo kroz najnevjerovatnije predjele.

I očiju punih ljepote, naučila sam da u Rožaje mogu da dođem i ljeti, zimi, u proljeće, tokom jeseni i da ću u svakom slučaju moći da dobijem kvalitetan odmor.

Tokom proljeća, zahvaljujući topljenju leda, nivo Ibra je dovoljno visok da uživate u vožnji kajacima – u centru grada.

Kajakanje na Ibru, Foto: Semir Kardović

Kajakanje na Ibru, Foto: Semir Kardović

Planinarenje, alpinizam, kampovanje, foto i džip safari, aktivnosti su kojima se možete u rožajskom kraju baviti tokom ljetnjih i zimskih mjeseci. Ljeto rezervišite za vožnju biciklom, ribolov, jahanje konja, paraglajding, istraživanje pećina, a zimu – pa za skijanje!

U seoskom turizmu možete uživati cijele godine…

Musina jama

Za speleologe: Musina jama

Musina jama

Musina jama

Šetnje, planinarenje i alpinizam

Centar Rožaja se nalazi na 1.008 metara nadmorske visine, a najviši vrh Hajle iznosi 2.403 metra – ukoliko krenete šetnjom iz grada prema najvišoj tački ove ljepotice među planinama, to vam je već savladavanje 1.400 metara visinske razlike. Najveća visinska razlika koju sam savladala tokom mog amaterskog planinarenja je oko 1.500 metara, tokom uspona na Zlu Kolatu (2.535 mnv), najvišu tačku Crne Gore, koja se nalazi u plavsko-gusinjskom dijelu Prokletija. I znajte, tolika visinska razlika ne mora nužno biti teško savladiva. Meni je teže bilo popeti Velji vrh na Vranjini, gdje je trebalo savladati svega 300 metara visinske razlike.

Hajla je najznačajniji planinski vijenac rožajskog kraja. Njen vrh se veže na Dermando (2.121 mnv), koji je ujedno i najsjeverniji dio Prokletija.

Strme litice Hajle, koje se pružaju  i po 400 metara, tokom ljeta i zime, zaljubljenicima u ekstremnije vidove aktivnosti pružaju mogućnost da izaberu i ispenju prvenstvene smijeri (ruta koju neki alpinista prvi ispenje uglavnom na nesređenim stijenama) i ovdje odrade pripreme za mnogo zahtjevnije svjetske litice i uspone.

NAPOMENA: Ako biste da se oprobate u alpinizmu, ali sa manje rizika, u Rožajama postoji i opremljeno penjalište za slobodno penjanje u kanjonu Ibra, u neposrednoj blizini grada.

U kanjonu Ibra postoji opremljeno penjalište, Foto: TO Rožaje

U kanjonu Ibra postoji opremljeno penjalište, Foto: Semir Kardović

Za ljubitelje planine, neizbježni su i Žlijeb (2.352 mv), Ahmica (2.272 mnv), Rusolija (2.382 mnv), Beleg (2043 mnv), Štedimska visoravan, Vlahovi… Glavna prednost rožajskih planina je što su njihovi vrhovi uglavnom visočiji od 2.000 metara.

Pogled sa Ahmice na Hajlu

Pogled sa Ahmice na Hajlu

Ako ste u dobroj kondiciji, preporučujem učešće u jednom od dva maratona koji se tokom ljeta organizuju u Rožajama. Jedan je Maraton – Tragom nestalih, Sjećanje na Halita Nurkovića, kojeg u saradnji sa PSD “Hajla”, organizuju njegove kćerke, kao uspomenu na oca, koji je kao taksista nestao na Kosovu, 1999. godine, kada mu se gubi svaki trag.

Maraton se ove godine održava 23. i 24. jula – možete da trčite, da šetate… Šetnja kreće iz centra Rožaja, do Planinarskog doma “Grope”, u podnožju Hajle.

Drugi maraton organizuju članovi NVO PO “Runolist” i Planinarski klub “Ahmica” iz Rožaja, povodom Dana Hajle i on je ranije održavan u septembru.

U svakom slučaju, planinarili, trčali ili šetali okolinom Rožaja, uživaćete u netaknutoj prirodi, šumama smrče, jele, molike. Livadskom cvijeću. Nepreglednim borovnjacima, šumskim jagodama, ribizlama

O vodi u rožajskim planinama ne brinite – izvorima ni oni koji se bave turizmom ovdje ne znaju broja. A voda – led!

Okolina Rožaja je bogata vodom

Okolina Rožaja je bogata vodom

PS: Da li ste znali da u Rožajama postoje tri izvora mineralne vode?!

Džip i foto safari

Preporučujem! Džip safari može biti vaš izbor ako niste u kondiciji da šetate, ali džipovima se možete voziti i u kombinaciji sa pješačenjem, vožnjom bicikla. U TO navode da dodatno možete kombinovati i ribolov, letenje paraglajderom, spuštanje kajakom…

Ornitolozi navode da je posmatranje ptica unosnije od naftnog biznisa, a ovdje, kažu u TO, možete posmatrati veliki broj različitih vrsta ptica na njihovom prirodnom staništu.

Pile velikog tetrijeba, Foto: Semir Kardović

Pile velikog tetrijeba, Foto: Semir Kardović

Rožajski lovci kažu da ovdje možete, uz malo sreće, vidjeti vuka, medvjeda, lisicu, srnu… Voljela bih da su uopšte crnogorske šume prepune divljači, ali upućeni kažu da realnost nije baš tako blistava.

Balkanski ris, ekstremno ugrožena vrsta, koja se nalazi na crvenoj list, još nije viđen u Crnoj Gori, ali je viđen na kosovskoj strani, na teritoriji Hajle.

Balkanski ris je zvanično upisan na IUCN crvenu listu kao kritično ugrožen, nakon što su istraživanja vršena proteklih godina u Crnoj Gori, Makedonji, Albaniji i Kosovu pokazala da je broj zrelih jedinki manji od 50.

Ono što znam sigurno i u šta sam se uvjerila svojim očima je da u rožajskom kraju možete vidjeti tritona i daždevnjaka (salamander).

Triton je endemična vrsta i ovdje je nastanjen na Jezeru Rujišta, ispod Gospođinog vrha (1.547 mnv). Jezero Rujišta je jedno od najposjećenijih izletišta u Rožajama.

Daždevnjaka smo našli na Štedimu.

Džip safari, dakle. U Rožajama se tokom godine organizuju dva međunarodna džip safarija – jedan krajem januara, odnosno u prvoj sedmici februara, te drugi početkom avgusta.

Ferid Duša Fetahović iz Džip kluba “Hajla” kaže da je na džipijadi ove zime učestvovalo 78 terenskih vozila!

Organizovana su tri takmičenja – od onih za profesionalce do hobi vozača džipova.

Dzip safari

Hobi trku, kako nazivaju tu najlakšu kategoriju takmičenja, mogu da prođu svi džipovi. Soft trke voze brzinci, a u hard trci, koja je nešto ekstremnija, se koriste vitla, terenske gume.

“U pitanju je savladavanje prirodnih prepreka za određeno vrijeme”, kaže Duša.

Učesnici džip safarija, kada je region u pitanju, najčešće dolaze iz Srbije, sa Kosova i BiH. Ove zime učestvovala su i tri vozila iz Njemačke, a Duša očekuje da na ljetnjoj vožnji bude mnogo više učesnika nego što je to bio slučaj zimus.

Biciklizam

Staze kojima biste krenuli u šetnju prema podnožju Hajle, dobrim dijelom su pogodne i za pedalanje. Vjerujte mi na riječ.

Vožnju na dva točka možete, kao i šetnju, početi iz centra Rožaja, te potom nastaviti prema planinskim vrhovima – do naselja Bandžov, dalje prema Brahimbrijegu, preko prevoja Ćafa Hajle, do ispod podnožja Ahmice, preko Štedimske visoravni, čobanskim stazama nazad do grada.

Foto: Semir Kardović

Foto: Semir Kardović

Foto: Semir Kardović

Foto: Semir Kardović

Ako ste riješili da rožajski kraj doživite na dva točka, preporučuje se da to bude tokom ljetnjih mjeseci.

Skijanje, turno skijanje i hodanje na krpljama

Za Rožaje i Rožajce, skijanje je tradicija. To što ja nikad nisam stala na skije, znači samo da nisam najbolji predstavnik Kalača i Rožajaca.

Mještani prepričavaju anegdotu prema kojoj su jednog turskog vojnika, koji je služio vojsku u Rožajama za vrijeme Osmanlija, pri povratku u Istambul pitali koliko traje ljeto u tim krajevima, gdje je služio vojsku, na šta je on odgovorio: “Bio sam u Rožajama 11 mjeseci, a ljeto ne dođe. Ne znam da li je tamo ljeto došlo ovog dvanaestog mjeseca…”

U Rožajama je trenutno u funkciji samo skijaški centar Turjak, koji se nalazi u neposrednoj blizini grada. Iz TO najavljuju realizaciju projekta većeg ski centra, koji će, kako kažu, ispuniti i zahtjeve i standarde savremenih ski centara.

Do tada, sa ljudima poput Semira Kardovića, možete uživati u turnom skijanju, snowboardu, a tereni u rožajskom kraju su odlični i za krpljarenje.

Djeliće atmosfere pod Hajlom tokom zimskih mjeseci sjajno opisuju prilozi ekipe Riders.me.

Kako izgleda turni uspon na Hajlu, pročitajte u prilogu koji je za Riders.me pisao Dimitrije Ostojić.

Seoski i eko turizam

Ako ste od onih koji bi najradije uživali leškareći, probajući domaću hranu na čistom planinskom vazduhu, ne preostaje vam ništa do da se smjestite u neki od hostela ili katuna kod ljubaznih domaćina.

U rožajskom kraju postoje dva planinarska doma – Grope, Bandžov i katun kluba Ahmica, čija je izgradnja doma u toku.

Katun PK Ahmica na Štedimu

Katun PK Ahmica na Štedimu

Nedaleko od doma “Grope” je eko katun “Hajla” porodice Kurpejović, gdje je na raspolaganju šest kućica, po cijeni od oko pet eura za noć, sa doručkom. Domaćini Rešad i Emina kažu da se može i dogovoriti oko cijene.

Jelena u eko katunu "Hajla"

Jelena u eko katunu “Hajla”

Kurpejovići na ovoj lokaciji planiraju da otvore i eko restoran, a do tada će vam, kako oni, tako i drugi domaćini svakako ponuditi nešto od domaćih proizvoda- sir, kajmak, surutku, domaći hljeb…

U katunu kod porodice Honsić

U katunu kod porodice Honsić

Moja preporuka za smještaj su i hostel “Grand”, na oko 2 kilometra šetnjom do centra grada, te Dom kulture “Dermando”, u Bandžovu. Iz njihovih brvnara, kad otvorite vrata, vidite samo šumu.

O ponudi smještaja u gradu i okolini možete se informisati i putem Facebook stranice TO Rožaje.

Lično bih dodala rožajski kraj na mapu destinacija gdje možete provesti radni odmor – berući ljekovito i šumsko bilje, čuvajući stoku, radeći na zemlji, a možda biste radije kosili i plastili?

Jahanje

Opet doživjeh Rožaje. Iako sam ove godine prošla nekim stazama kao i lani, bile su drugačije. A opet lijepe.

Rožajski kraj može da zadovolji različite ukuse onih koji žele aktivan i odmor u prirodi. Udahnite samo i živite svoj doživljaj.

A domaćinima ponavljam sugestiju od lani – ne ustručavajte se da posjetiocima ponudite sve one domaće proizvode koje, sigurna sam, ima svaka kuća. Iznesite Rožaje pred goste. Sve ono što su vaše ruke napravile. I ono što vam je priroda dala.


Preuzeto sa: Cemovsko.me



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

NOVO: Objavljena knjiga ”Ključ” Mirsada Hadrovića

Početkom februara 2017. godine rožajska ‘’Avlija’’ je objavila pripovjetku “Ključ” Mirsada Hadrovića Kao što je Tolstoj kazao: ”Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica, ...
by Redakcija
 

 
 

Osvald Tomović: Ona

U jednom trenutku mi baš onako mnogo nije bilo dobro i kao mnogi drugi i ja sam počeo da se rastavljam da bih našao uzrok tome. Deo po deo sam skidao, rasklapao, okretao u ruci, uključivao rendgenpogled, ultrazvučni skener...
by Redakcija
 

 
 

Poezija Budimira Stefanovića

Budimir Stefanović     N E P O V R A T N O . Sećanje na sopstvenu utrobu bledi, pred apsolutnom nevidljivošću dočarane nutrine, rosa na izrezbarenom čelu, zadirkuje tugu koja curi ispod nozdrva, zlate se u izmag...
by Redakcija
 

 

 

Hamid Dabashi: Očajnička potraga za ‘požarom u Reichstagu’

Imajući u vidu Trumpovu ozbiljnu nepopularnost, incident da se ilegalno dokopa vlasti postaje sve vjerovatnija, opasna mogućnost. Donald Trump i njegovi glavni islamofobi okupljeni u Bijeloj kući, sada sa militantnim križar...
by Redakcija
 

 
 

Razgovor sa Marijom Juračić

Čega se najradije sjećate iz djetinjstva? Šta ste sanjali da postanete, ovo što ste sada ili nešto drugo?   MARIJA JURAČIĆ: Rođena sam u Osijeku, gdje je moj otac, Dubrovčanin, kratko vrijeme radio. Sjećam se široke...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona