Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Rekli su...

14. Novembra 2016.
 

Šefkija Borančić: Bedem opstanka

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:
sefkija-borancic

Piše: Šefkija Borančić

Kultura, umjetnost i obrazovanje su bedem postojanosti i opstanka bilo kog naroda, bez obzira na brojnost. Na takvom bedemu i o takvom bedemu je doktorirao Zećir Ramčilović polazeći od višestoljetnih korijena pa sve do danas Bošnjaka u Republici Makedoniji. Zbilja jedan ovakav naučni prijesek bio je prijeko potreban dijaspori Bošnjaka na ovim prostorima. Djelo ovog mladog entuzijaste nije samo puko nabrajanje, zapis poradi zapisa, već naučni rad, koji nauci približava vrijeme, prostor i u svemu tome mudru historijsku filozofiju opstanka naroda kom pripada.

Mnogo je bitno istaći sve ono što uvezuje kulturu, obrazovanje i umjetnost Bošnjaka s kulturama i dostrijelima ostalih zajednica s kojima se sve dijeli na ovim prostorima, pa i državnost i odgovornost za kvantitet i kvalitet ujedinjen, a s bošnjačkim predznakom.

Ovim skromnim zapisom želim skrenuti pažnju svim mojim prijateljima da prije svega se upoznaju s naučnim radom našeg Zećira, da vide kako se vijekovima gradilo prijateljstvo među zajednicama i čuvala zasebnost Bošnjaka na ovim prostorima.

Ne znam koliko je ovo djelo u suštini podiglo – pripremilo polugu s kojom bi svaki naučnik, odnosno čovjek izvukao zaključak da baš taj suživot, ta i takva zajednica daje smisao opstanka ljudskom humanizmu i sužava prostor uskogrudnim razmišljanjima trenutne fajde, a dugoročne štete prvo sebi, a onda i šire.

Prosto pitanje: Koja i kakva djela su opstala vijekovima? Baš ovakva koja su svoju moć prosto ulijevala u zajedničku rijeku opšteljudskog dobra. Mislim da se ovakav rad i ovakvo djelo mladog doktora Zećira Ramčilovića izdiglo iznad svakakvih današnjih sitnih interesa i populizma u kom se koriste svi elementi kratkog dostrijela.

Poruke su sjajne, značajne, k'o da su za sve ljude i sva vremena. Za one koji misle dobro sebi, ljudima i zemlji u kojoj žive, u kojoj imaju privilegije, no i odgovornosti. Rad Ramčilovića navodi čovjeka da se upita: Kako započeti dijalog sa samim sobom? Na kojem polju to početi i na kojem polju završiti?

zecir

Dr Zećir Ramčilović

Djelatnosti se dopunjuju, no bitno je u kojim sferama biti koristan svom narodu, komšijama-ljudima? Ovakav ishod i putokaz mogu samo ponuditi ljudi Zećirovog kova. Ljudi koji u nauci, kulturi i obrazovanju, u ljubavi prema čovjeku povezuju stvarnost i politiku, ukazuju na skromne poduhvate i razotkrivaju megalomaniju, koja nalik pira svuda i na svakom mjestu pušta korijenje.

Pišući svoj naučni rad, polahko skromno, no značajno za Opštinu u kojoj živi prihvatio je da bude savjetnik, da prestavlja ljude koji su primijetili njegovu skromnost, poštenje i nesebično zalaganje za dobrobit svih ljudi, za istinu. Omiljen je na poslu, u mjestu gdje živi, a i šire.

Ovim skromnim zapisom želim skrenuti pažnju svim mojim prijateljima da prije svega se upoznaju s naučnim radom našeg Zećira, da vide kako se vijekovima gradilo prijateljstvo među zajednicama i čuvala zasebnost Bošnjaka na ovim prostorima.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Prof. dr. Nisveta Alispahić poklonila opremu iz svoje ginekološke ambulante Domu zdravlja Teočak

Prof. dr. Nisveta Alispahić (82), prva Tuzlanka specijalista ginekologije, dugogodišnja načelnica Ginekološko-akušerske klinike u Tuzli i šefica Katedre na Medicinskom fakultetu, koja je nakon penzionisanja jedno vrijeme ...
by Redakcija
 

 
 

Dajana Lazarević: “Ulažite u sebe i iskoristite svaki slobodan trenutak da nešto novo vidite i naučite”

Ona je tek napunila 24 godine, a već je objavila tri knjige poezije, jedan roman i jednu biografiju. Član je Književnog kluba Scena Crnjanski, a pored toga aktivna je i kao kustos i član Kluba saradnika Narodnog muzeja. Spo...
by Redakcija
 

 
 

SUADA A. DŽOGOVIĆ ODBRANILA DOKTORSKU DISERTACIJU

U utorak, 21. marta 2017. godine, na Univerzitetu Jugoistočne Evrope u Makedoniji, mr. sc. Suada A. Džogović uspješno je odbranila doktorsku disertaciju na temu ”Političko-kulturni utjecaj Republike Turske na Zapadni...
by Redakcija
 

 

 

Milijan Despotovć: Recenzija zbirke pesama Zorice Tijanić „Campana Immortale“

Poezija je i duhovni melem „u raskoraku teških misli“. U njoj pesnik nije okrenut samo sebi već i spoljašnjosti, tamo je njegov čitalac, vodeći često onaj Ničeovski dijalog „ljudsko, suviše ljudsko“. Pesnik ne s...
by Redakcija
 

 
 

Kosta – Kočo Racin: Kopači (Prevod s makedonskog: Sande Dodevski)

Kosta – Kočo Racin     KOPAČI   Nestaje noćca crna Kruni se stijena mraka Selom se pjetli čuju Zora se zori – Nad stijenom u krvi Tamu upija Silno Zasvijetlio Dan! Budite se umorni Kopačice i kopač...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona