Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

17. Aprila 2015.
 

70 godina od rođenja Meha Barakovića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

2. maja 1945. godine u Banja Luci je rođen Meho Baraković bosansko-hercegovački i jugoslovenski pjesnik.

Meho Baraković se školovao u Trebinju, Dubrovniku i Sarajevu. Većinu svog odraslog života je proveo u Trebinju.
Nakon oružane agresije na državu Bosnu i Hercegovinu, zbog objavljene pjesme “Nije više Trebinje” na kratko, našao se u zatvoru, gdje je zlostavljan, a potom je protjeran u Crnu Goru. Dvije godine kao izbjeglica, proveo je u mjestu Plav, gdje je objavio dvije knjige stihova. U Švedsku je došao krajem juna 1995. godine. U ovoj skandinavskoj zemlji objavio je tri knjige stihova na švedskom jeziku, a 2007. godine je dobio nagradu Angereds Kulturpris.
Od 2006. godine se bavio udruženjem Broarna – Mostovi, koje je sam pokrenuo, a kroz udruženje je pomagao i drugim umjetnicima, a prvenstveno piscima da izdaju svoje knjige, organizuju večeri poezije itd.
Književne nagrade: Prva nagrada za poeziju na švedskom jeziku, 1999; Književna nagrada Udruženja bošnjačkih pisaca u skandinavskim zemljama, 2000; Kulturna nagrada Angered, 2007. Bio je član najvećih književnih asocijacija: Udruženja književnika Bosne i Hercegovine, Udruženja pisaca Sandžaka, Udruženja bošnjačkih pisaca u skandinavskim zemljama i Švedskog društva književnika. Dok je boravio u Crnoj Gori kao izbjeglica, Baraković je bio član Crnogorskog društva nezavisnih književnika.
Meho baraković je umro 15. septembra 2011. godine u Göteborgu u Švedskoj, a ukopan u Trebinju u Bosni i Hercegovini.
Djela: ”Azil”, Sarajevo, 1972, ”Dvoje” (sa R. Antonijevićem), Ćuprija-Trebinje, 1974, ”Osipanje”, Trebinje, 1974, ”Nebeska studen”, Užička Požega, 1979, ”Di fronte Raguza il mare” (”Pred Dubrovnikom more”, na italijanskom), Napulj, 1981, ”Opšta mjesta”, Nikšić, 1986, ”Zemno srodstvo”, Mostar, 1988, ”Skrovište za nesanicu” (sa M. S. Arnautovićem i R. Miloševićem), Trebinje, 1989, ”Između Plava i zaborava”, Novi Pazar, 1994, ”Plavska zvijer”, Novi Pazar, 1994, ”Legitimacija raseljenog lica”, Beograd, 1995, ”Homo Balcanicus”, Podgorica, 1995, ”Okupljanje sebe”, Beograd, 1995, ”Nikada nećeš razumjeti zašto sam zaljubljen u Mostar”, Orebro, 2000, ”Stockholm iznutra i druge pjesme / Stockholm inuti ach andra dikter”, (dvojezično – na bosanskom i švedskom jeziku), Stocknom, 2005, ”Goteborg – ili ko bi rekao da je to moguće”, Goteborg, 2007, ”Goteborg i još neke bolesti”, Goteborg, 2007, ”Goteborg: mali noćni razgovori, Goteborg, 2011. I na švedskom jeziku: ”Bollnas – platsen for min sorg”, Bollnds, 1997, ”I Bollnas faller sno”, Stockholm, 1998, ”En expatrierad persons legitimation”, Stockholm, 1998.

 

Meho Baraković

.

NIJE VIŠE TREBINJE

.

Nije više Trebinje ono što misliš
Sada je to prostor velikog Nesporazuma
I velikog Nesklada

Odlaskom Ravnoteže iz Grada
Odlaskom Simetrije iz Grada
Odlaskom Mirisa iz Grada

Odlaskom Ljudi iz Grada
Što je moglo ostati

I došli su Drugi Ljudi
Izasadili u sred Grada
Sadnicu Straha
I sadnicu Gorčine

I smrt se po Gradu razlila
I pokazala da ima zube
I vižlasti otrov
I potrebu za brzim i sigurnim Umnožavanjem
A Ljudi žive
I ne mogu se načuditi Smradu
Ništavnosti moja
Učini sve da Svisnem od tuge
I požude za Promjenom



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Halil Markišić: DIVAN POGLED NA PROŠLOST I SADAŠNJOST ROŽAJA

Piše: mr Halil Markišić DIVAN POGLED NA PROŠLOST I SADAŠNJOST ROŽAJA (Recenzija fotomonografije „Rožaje nekada i sada“,  autora mr Dženisa Nurkovića) Entuzijasta i pregalac, sportista, sportski pedagog i univerzit...
by Redakcija
 

 
 

Dušan Stijović: Kuća stara (foto esej)

K U Ć A   S T A R A Jednog dana povuče me želja da, pred veče, obiđem staru kuću. Ne znam šta sam tražio. Prođoh kroz sobe i ne opazih nikoga. Izađoh iz kuće ne znajući kuda da pođem. Po navici zaključah vrata. ...
by Redakcija
 

 
 

Nova knjiga Ismeta Dedeića ”Globa na tugu”

God. izadanja 2017. Uvez: Tvrdi Br. str. 528 Novo iz ZALIHICE GLOBA NA TUGU ISMETA DEDEIĆA Ima životnih priča dramatičnijih od svake fikcije, sjećanja tačnijih od svakog historijskog izvora i ima memoara koji su najčitan...
by Redakcija
 

 

 

Dijana Đurović: Pitaju, Jele gdje si!

Дијана Ђуровић   ПИТАЈУ, ЈЕЛЕ ГДЈЕ СИ!   Анка је умрла. Тога јутра, као и свих наредних дана та реченица ми је одзвањала у ...
by Redakcija
 

 
 

Marija Juračić: Akromatski tonovi motiva u pjesništvu Ismeta Rebronje

Poezija sandžačkog učitelja, novinara i književnika Ismeta Rebronje, rođenog 1942. godine u Goduši kraj Bijelog Polja, nije uvijek prohodna. Ima stihova koji na moja osjetila ne djeluju trenutno, zaustavljaju me u čitanj...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona