Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

1. Maja 2016.
 

Deset godina od smrti Ismeta Rebronje

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

1. maja 2006. godine u Novom Pazaru umro je Ismet Rebronja bošnjački pjesnik

Ismet Rebronja rođen je 26. juna 1942. godine u Goduši kod Bijelog Polja, u crnogorskom dijelu Sandžaka.
Pjesme su mu prevođene na strane jezike. Dobitnik je književnih priznanja, među kojima i nagrade ‘’Risto Ratković’’. Bio je član Udruženja književnika Srbije od 1974. godine.
Objavljene su mu knjige: ‘’Knjiga rabja’’, poezija (1972), ‘’Izložba’’, poezija (1976), ‘’Gazilar’’, poezija (1978), ‘’Sreda i Sreda kći’’, poezija (1983), ‘’Paganska krv’’, poezija (1986), ‘’Beli unuci’’ proza (1986), ‘’Keronika’’ poezija (1991), ‘’Sto i jedna priča’’, proza (1994), ‘’Jesen praznih oraha’’, poezija (1994), ‘’Kad forminga ne dosvira’’, poezija (2002).

 

Bihor / VIII

.

Jedan okumio kralja,
Neko od države koze krije,
Jedan ubio mečku, i ko pralja,
Plakao na sudu kod sudije.

Bihor mali, a velike priče,
U Bihoru kuso, neveselo,
Smijeh kad vol riče,
Kad je crno vidi se bijelo.

Bihor, šiljak za vreću,
Vidi noću, sa šilom u ruci,
Kojim drumom vuci kreću,
Usmen Bihor, usmeni i vuci.

Vazda Bihor u bihorskoj veri,
Nikad državi na listi.
U Bihoru: druidi, Homeri,
Nekad samo fatalisti.

U Bihoru svi dokraja,
Subotom su za Berane
Da prodaju kozu, jaja
Od goluba il od vrane.

 

Publicus phallus

.

Kad stiže državno naređenje
Da umjesto bihorske ovce
Mora biti samo merino,
kuća se ne pobuni.

On, to jeste moj djed
I vladar naše kuće,
Našeg ovna zatvori u trap,
A državnog u stado primi.

Kao kad ranjenu ruku svežu
I mi tako platnom bijelim
Svezasmo publicus phallus
Priplodnom ovnu rase merino.

Noću smo tajno iz trapa
Izvodili bihorskog ovna
Da se i dalje jagnjad
Bihorska rađaju.

Komisiji državnoj
Na proljeće reče On:
Za jagnjad jazuk što se na
Majke pripšu a na oca ne.

 

Gnjida

.

Dajte supe, dajte paste,
Hoće Gnjida da poraste.

Sad je stigla ta prilika,
Budi Gnjido povelika.

Idi, Gnjido, na nebesa,
Sunce budi, svemir plesa.

Dogodi se nama Gnjida,
Neko gore steg to skida.

Kakav otrov šar u zmije,
Uzmi teku kademije.

Što je bilo više nije,
Uzmi malo s tiranije.

Iz učkura te iz gaća,
Sad je Gnjida med iz saća.

Jedi Gnjido, damo naška,
Rasti Gnjido, bićeš vaška.

 

Život
Sergeju Jesenjinu

.

Je li život panj iz šume,
Il izvaljen prag sa dveri,
Il zgarište stare gume,
Il je samo vrat za zveri.

Je li život sklon razumu,
Zna l se možda neka svrha
Kao kad je u podrumu
Kupus plesniv s dna do vrha.

Je li život samo lament,
Propištalo s majke mleko,
Il položen tvrdi kamen
Preko grudi napopreko.

Je li život što smo bili
Popljuvani od skupina,
Il je život kad docvili
Neko pseto s olupina.

Je li život list sa blitve,
Il okruglo kao lopta,
Il neshvatljiv ko s molitve
Drevni jezik kleru Kopta.

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Prof. dr. Nisveta Alispahić poklonila opremu iz svoje ginekološke ambulante Domu zdravlja Teočak

Prof. dr. Nisveta Alispahić (82), prva Tuzlanka specijalista ginekologije, dugogodišnja načelnica Ginekološko-akušerske klinike u Tuzli i šefica Katedre na Medicinskom fakultetu, koja je nakon penzionisanja jedno vrijeme ...
by Redakcija
 

 
 

Dajana Lazarević: “Ulažite u sebe i iskoristite svaki slobodan trenutak da nešto novo vidite i naučite”

Ona je tek napunila 24 godine, a već je objavila tri knjige poezije, jedan roman i jednu biografiju. Član je Književnog kluba Scena Crnjanski, a pored toga aktivna je i kao kustos i član Kluba saradnika Narodnog muzeja. Spo...
by Redakcija
 

 
 

SUADA A. DŽOGOVIĆ ODBRANILA DOKTORSKU DISERTACIJU

U utorak, 21. marta 2017. godine, na Univerzitetu Jugoistočne Evrope u Makedoniji, mr. sc. Suada A. Džogović uspješno je odbranila doktorsku disertaciju na temu ”Političko-kulturni utjecaj Republike Turske na Zapadni...
by Redakcija
 

 

 

Milijan Despotovć: Recenzija zbirke pesama Zorice Tijanić „Campana Immortale“

Poezija je i duhovni melem „u raskoraku teških misli“. U njoj pesnik nije okrenut samo sebi već i spoljašnjosti, tamo je njegov čitalac, vodeći često onaj Ničeovski dijalog „ljudsko, suviše ljudsko“. Pesnik ne s...
by Redakcija
 

 
 

Kosta – Kočo Racin: Kopači (Prevod s makedonskog: Sande Dodevski)

Kosta – Kočo Racin     KOPAČI   Nestaje noćca crna Kruni se stijena mraka Selom se pjetli čuju Zora se zori – Nad stijenom u krvi Tamu upija Silno Zasvijetlio Dan! Budite se umorni Kopačice i kopač...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona