Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

1. Maja 2016.
 

Deset godina od smrti Ismeta Rebronje

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

1. maja 2006. godine u Novom Pazaru umro je Ismet Rebronja bošnjački pjesnik

Ismet Rebronja rođen je 26. juna 1942. godine u Goduši kod Bijelog Polja, u crnogorskom dijelu Sandžaka.
Pjesme su mu prevođene na strane jezike. Dobitnik je književnih priznanja, među kojima i nagrade ‘’Risto Ratković’’. Bio je član Udruženja književnika Srbije od 1974. godine.
Objavljene su mu knjige: ‘’Knjiga rabja’’, poezija (1972), ‘’Izložba’’, poezija (1976), ‘’Gazilar’’, poezija (1978), ‘’Sreda i Sreda kći’’, poezija (1983), ‘’Paganska krv’’, poezija (1986), ‘’Beli unuci’’ proza (1986), ‘’Keronika’’ poezija (1991), ‘’Sto i jedna priča’’, proza (1994), ‘’Jesen praznih oraha’’, poezija (1994), ‘’Kad forminga ne dosvira’’, poezija (2002).

 

Bihor / VIII

.

Jedan okumio kralja,
Neko od države koze krije,
Jedan ubio mečku, i ko pralja,
Plakao na sudu kod sudije.

Bihor mali, a velike priče,
U Bihoru kuso, neveselo,
Smijeh kad vol riče,
Kad je crno vidi se bijelo.

Bihor, šiljak za vreću,
Vidi noću, sa šilom u ruci,
Kojim drumom vuci kreću,
Usmen Bihor, usmeni i vuci.

Vazda Bihor u bihorskoj veri,
Nikad državi na listi.
U Bihoru: druidi, Homeri,
Nekad samo fatalisti.

U Bihoru svi dokraja,
Subotom su za Berane
Da prodaju kozu, jaja
Od goluba il od vrane.

 

Publicus phallus

.

Kad stiže državno naređenje
Da umjesto bihorske ovce
Mora biti samo merino,
kuća se ne pobuni.

On, to jeste moj djed
I vladar naše kuće,
Našeg ovna zatvori u trap,
A državnog u stado primi.

Kao kad ranjenu ruku svežu
I mi tako platnom bijelim
Svezasmo publicus phallus
Priplodnom ovnu rase merino.

Noću smo tajno iz trapa
Izvodili bihorskog ovna
Da se i dalje jagnjad
Bihorska rađaju.

Komisiji državnoj
Na proljeće reče On:
Za jagnjad jazuk što se na
Majke pripšu a na oca ne.

 

Gnjida

.

Dajte supe, dajte paste,
Hoće Gnjida da poraste.

Sad je stigla ta prilika,
Budi Gnjido povelika.

Idi, Gnjido, na nebesa,
Sunce budi, svemir plesa.

Dogodi se nama Gnjida,
Neko gore steg to skida.

Kakav otrov šar u zmije,
Uzmi teku kademije.

Što je bilo više nije,
Uzmi malo s tiranije.

Iz učkura te iz gaća,
Sad je Gnjida med iz saća.

Jedi Gnjido, damo naška,
Rasti Gnjido, bićeš vaška.

 

Život
Sergeju Jesenjinu

.

Je li život panj iz šume,
Il izvaljen prag sa dveri,
Il zgarište stare gume,
Il je samo vrat za zveri.

Je li život sklon razumu,
Zna l se možda neka svrha
Kao kad je u podrumu
Kupus plesniv s dna do vrha.

Je li život samo lament,
Propištalo s majke mleko,
Il položen tvrdi kamen
Preko grudi napopreko.

Je li život što smo bili
Popljuvani od skupina,
Il je život kad docvili
Neko pseto s olupina.

Je li život list sa blitve,
Il okruglo kao lopta,
Il neshvatljiv ko s molitve
Drevni jezik kleru Kopta.

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Yohann Koshy: Kako je bombardovanje iz vazduha promijenilo svijet

Proučili smo istoriju posmatrajući je iz oblaka. Istaknuta slika: Drezden, 1945, pogled sa gradske vijećnice (Rathaus) na razoreni grad (Foto via Deutsche Fotothek‎) Kad je čovjek prestao da vjeruje u Boga, počeo je da ...
by Redakcija
 

 
 

Zoran Bar: Kako prepoznati karakteristike narcizma i psihopatije u poslovnom i političkom okruženju?

Da li ste ikada doživeli mobing ili bili svedok istog? Pitate li se kako funkcionišu i kako se nose sa grižom savesti osobe čije odluke i delovanja direktno štete drugima? Ovde se prvenstveno podrazumevaju one ličnosti ko...
by Redakcija
 

 
 

Zoran Hercigonja: Semezdin Mehmedović – Poezija apatrizma u ”Devet Alexandrija”

Kada se čovjek malo bolje zapita tko je on uistinu, u dubini duše pročita odgovor: „ti si vječiti apatrid, beskućnik i lutalica.“ I cijeli život  je neka vrsta lutanja, skok s jednog  mjesta na drugo, prolaz kroz vr...
by Redakcija
 

 

 

Said Šteta: Batonovo književno veče sa prijateljima

U petak je, 3. februara 2017. godine, organizovan je još jedan kulturni događaj u Klubu paraolimpijskih sportova „Baton“ Zenica, koji okuplja najteže invalide prošlog rata. U Muzeju Grada Zenica „batonci“ su za lju...
by Redakcija
 

 
 

Razgovor sa Vesnom Radović: Ni danas nismo mnogo odmakli od ”devedesetih”

Djetinjstvo je možda najbezbrižniji dio života, pa samim tim i najljepši. Recite nam nešto o odrastanju i školovanju u kamenom gradu, pored mora. VESNA RADOVIĆ: Tek mnogo godina kasnije, prošavši dosta svijeta, shvatil...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona