Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

4. Marta 2016.
 

Fatima Hasanbegović: 110 godina od rođenja Alije Nametka

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

OD NARODNE PRIČE DO NOVELE I DRAME
Svjedok podnošenja sudbine
ALIJA NAMETAK
(1906-1987)

Gradačački književni susreti

Alija Nametak rođen je u Mostaru 6. marta 1906. godine. Mekteb, osnovnu školu i gimnaziju završio je u Mostaru 1925. godine. Od 1925. do 1929. godine studira srpskohrvatski jezik i jugoslavensku književnost, te francuski i ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je u oktobru 1929. godine. Od 1930. godine živi i radi u Sarajevu najprije kao urednik, a sve vrijeme saradnik ”Novog Behara” (od 1930. do 1945.), a zatim kao profesor na više srednjih škola (Tehnička škola, Učiteljska škola, Gazi Husrev-begova medresa). Godine 1934/35. predavao je u Podgorici, a jedno vrijeme bio je lektor i intendant u Narodnom pozorištu u Sarajevu (za vrijeme rata Hrvatsko državno kazalište). Godine 1945. Nametak je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 15 godina zbog sudjelovanja u sarajevskom književnom i kulturnom životu za vrijeme NDH (odležao devet, od 8. 04. 1945. do 06. 05. 1954.). Po izlasku iz zatvora radi kao saradnik Instituta za proučavanje folklora u Sarajevu, potom je bibliotekar u Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu 1973. godine.

Književnim radom se počeo baviti u ranoj mladosti, najprije objavljivanjem narodnih priča i narodnih pjesama bosanskohercegovačkih muslimana, a zatim kao student počinje pisati novele i pripovijetke i objavljivati ih u književnim časopisima u Zagrebu. Po dolasku u Sarajevo piše u ”Novom Beharu”, ”Kalendaru Narodne uzdanice”, ”Glasniku Islamske vjerske zajednice”, te u brojnim drugim časopisima i novinama toga vremena. Objavio je više zbirki pripovjedaka, novela, putopisa, te nekoliko zbirki narodnog stvaralaštva: narodne epske i lirske pjesme i narodne pripovijesti iz Bosne i Hercegovine.

Najznačajnije zbirke pripovjedaka su ”Bajram žrtava” (Zagreb, 1931.); ”Dobri Bošnjani” (Zagreb, 1937.), ”Za obraz” (Zagreb, 1942.), ”Ramazanske priče” (Sarajevo 1944.), ”Trava zaboravka” (Zagreb, 1966.) i ”Tuturuza i šeh Meco” (Zagreb, 1978).

Nametak se okušao i u historijskoj drami (”Narodna vlada”, 1938) i potvrdio u komediji (”Omer za naćvama” i ”Abdulah-paša u kasabi”, 1942.).

Posthumno je publikovan ”Sarajevski nekrologij (1994.), potom ”Sarajevske uspomene” (1997.), kao i zbirka pripovjedaka ”Za obraz i druge priče” (1998.) koje je za štampu priredio piščev sin prof. dr. Fehim Nametak.

Alija Nametak je umro u Sarajevu 8. novembra 1987. godine i ukopan je u Faletićima kod Sarajeva.

U širokom vremenskom rasponu od gotovo pola stoljeća koliko je trajao njegov stvaralački put, Alija Nametak je ostvario bogato književno djelo kojim se uvrstio u red stvaralaca novije bošnjačke književnosti.

Novelistički opus Alije Nametka nastao je podaleko od ekspresionističkog kovitlaca značajnog za 20-te godine XX stoljeća i snažne matice socijalne literature značajne za 30-te godine, nastavljajući ono pripovjedno tkanje što su ga otpočeli bošnjački preporodno-romantičarski pisci njegujući tip tzv. regionalno-folklorne proze. Ali, u estetski uspjelijim rukopisima po pripovjedačkom postupku i stilu on je pisac modernije proze u odnosu na bošnjačke pisce prethodnog perioda.

Nametkovo književno djelo bilježilo je društveno-historijska gibanja i previranja, ali i egzistencijalni grč pojedinca i izražavalo je bit tih promjena kako kolektiva, tako i individue. U najboljim svojim ostvarenjima, daleko od transparentnosti – izrastalo je u dinamičku strukturu koja iz sebe emanira suštinu tih promjena, srazova i preobražaja i na osoben, umjetnički način ih imenuje.

Alija NametakNametkove novele bi se mogla svrstati u dva tematska kruga: priče u kojima se prate procesi propadanja bošnjačkog plemenitaškog sloja čija je agonija otpočela Berlinskim kongresom, a nastavila se u vihoru Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, u kraljevini SHS i kasnije u Kraljevini Jugoslaviji. Godina 1878. odnijela je Bošnjanima pismo, godina 1918. zemlju. Ovaj tematski krug sačinjavaju novele koje najzornije govore o drami bošnjačke porodice kroz vrijeme. Dakle, Nametak u novelama ovog tematsko-motivskog kruga obuhvata sklad i sraz doma u širokom vremenskom rasponu od 1878. godine do perioda iza Drugog svjetskog rata. U većini svojih pripovjedaka i novela on je dao sliku bošnjačkog plemenitaškog svijeta na rastočju vremena, pa je njegova tematika socijalno određena, ali je akcenat prevashodno na etičkoj, moralnoj gesti njegovih junaka, kao recimo u pripovjetkama ”Kmet”, ”Njegova osuda” i u nekim pričama iz ciklusa Duranići, a u noveli ”Za obraz” to je probilo i u sam naslov djela.

Drugi tematski krug bi sačinjavale priče s erotskim sadržajem. Mada u većini ovih novela Nametak bdije nad erotskim nemirima svojih junaka, u novelama ”Sunce” i ”Podne” on je, po provali čulnosti, najbliži ”Sunčanoj rapsodiji” H. Hume. Njihov literarni predložak jesu sevdalinka i balada kao i pjesništvo Istočnog Parnasa uz, dakako, impresionistička poniranja, ekspresionističke uzlete i simbolička naslućivanja značenja.

U svom književnom stvaralaštvu Nametak je prošao kroz nekolike faze stilskog razvoja od neoromantizma, preko verizma do magičnog poetskog realizma. U suštini on je pripovjedač kratke epske pripovjedne forme, s tim što ciklus o Duranićima predstavlja nacrt ”socijalnog romana”, a ”Tuturuzi i šeh Meco” – pikarskog.

Pripovjedačka zbirka ”Trava zaboravka” (”Znanje”, Zagreb, 1966.) predstavlja fazu pune piščeve zrelosti i najbolje otkriva bogatstvo i složenost Nametkovih jezičko-stilskih i idejnih rješenja. Zapravo, ova njegova zbirka funkcionira kao naučna ćelija pak, duhovni etimon u njegovom cjelokupnom pripovjedačkom opusu kao široj kategoriji totaliteta.

Prevashodno pripovjedač, Alija Nametak se spisateljski dokazao i u drami. Njegov dramski opus nije impozantan, napisao je jednu historijsku dramu, jednočinku ”Narodna vlada” i dvije komedije: ”Omer za naćvama” i ”Abdulah-paša u kasabi”, ali je značajan. U svojim komedijama on je napravio otvor od utilitarnog u pravcu estetičkog izričaja. U suštini Nametak je pripovjedač kratke epske pripovjedne forme u kojoj slijedi narativne modele prethodnog preporodnog perioda, ali umjetnički zrelije. Tako je u ponajboljim ostvarenjima kakve su proze ”Sunce”, ”Podne”, ”Kmet”, ”Trava zaboravka”, ”Tuturuza i šeh Meco”, pisac drukčijeg narativnog modela izgrađenog na umjetničkim zakonima.

”Sarajevski nekrologij” kao i ”Sarajevske uspomene” – posthumno objavljena djela Nametkovi su listovi memoarske proze u kojima otkrivamo piščev duh i prepoznajemo život vremena koji je prethodio njegovom stvaranju. Riječ je o svojevrsnom korpusu životne građe od pojavne stvarnosti do motiva i njegovog uobličenja u književnom djelu. A na tom potezu od stvarnosti i preobražaja životnog predmeta u književni motiv i njegovo uobličenje čita se otkrovenje stvaralačkog puta ka estetskom jezgru.

Prisutan u književnom životu prve Jugoslavije, zaigravši na literarnoj, a posebice pozorišnoj sceni u vremenu NDH kad su njegove komedije plijenile publiku i zasmijavale, njegovo literarno djelo je u drugoj Jugoslaviji iz društveno-političkih razloga a ne književnih gurnuto sa književne scene u pretinac zaborava i sasvim potonulo u vremenu koje mu nije bilo naklonjeno.

Budući kažnjen zaboravom, on je ipak snagom svog stvaralačkog talenta uspio da se odupre potonuću ponornice. A u slovu – logosu – i njegovoj gnoseološkoj, ali i ontološkoj funkciji ostvario je na potezu od gorčine do katarze valjano književno-umjetničko djelo. Uz prethodnike i saputnike, kako iz istog nacionalnog korpusa, tako i u sretnom susretu sa drugim, ostavio je trag u prostoru i osvojio mjesto u vremenu.

U Sarajevu, oktobra 2006.

Preneseno iz časopisa Most



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Đura Šefer Sremac: Uskršnja nedelja

Ђура Шефер Сремац   УСКРШЊА НЕДЕЉА     Био сам дете близу девете… Ех, успомене походе мене!   Од трешње цвêта нежнија, ...
by Redakcija
 

 
 

Uskoro nova knjiga ”Rožaje nekada i sada”

U toku je priprema knjige sa ekskluzivnim starim fotografijama (iz bogate arhive od kojih većina do sada nisu objavljene) iz prošlog vijeka kao i novim fotografijama snimljenim iz iste pozicije. Knjiga ,,Rožaje nekada i sada...
by Redakcija
 

 
 

Said Šteta dobio prvu nagradu za najbolju novinsku priču

U okviru Međunarodne kulturne manifestacije “Zeničko proljeće 2017“, NIP „Naša riječ“ iz Zenice 5. aprila 2017. godine u Općoj biblioteci, priredilo je svečanost dodjele nagrada izabranim autorima, na k...
by Redakcija
 

 

 

Pjesma Mehmeda Akifa Ersoja (na bosanski preveo Sejfidin Haruni)

Mehmet Akif  Ersoj   HIMNA NEZAVISNOSTI   Ne strahuj! Sjaj crvenog bajraka što se po sumraku vihori, neće se ugasiti; Sve dok se posljednje ognjište, što se dimi nad mojom domovinom, ne ugasi. Taj bajrak je zvije...
by Redakcija
 

 
 

Sende Dodevski: Slatko od kajsija

Još uvijek pamtim jedno dugo, dugo putovanje vozom od Splita do Skopja u sada već davnoj 1963. godini, a neposredno nakon zemljotresa koji je početkom avgusta zadesio Skopje… Nepregledna šatorska naselja po parkov...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona