Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

6. Aprila 2016.
 

Mehmed-Meša Delić: Sarajevski nišani (Sjećanje na 6. april Dan grada Sarajeva)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

(Pre)dugo su stanovnici Sarajeva koji su u njemu živjeli da bi umirali bili u najdužoj opsadi u povijesti savremenog ratovanja poskakivali na svaki, pa i najmanji prasak. Opsada je trajala 1.425 dana, a dnevno je u prosjeku na grad padalo 329 granata – a 22. jula 1993. godine zabilježen je sramotan „rekord“ – 3.777 granata!

Tokom velikosrpske opsade Sarajeva ubijeno je više od 11.000 ljudi, među njima više stotina djece, a oko 50.000 je bilo teže ili lakše povrijeđeno. Tih dana opsade u Sarajevu se brže umiralo nego brojali ubijeni.

Ovo kao da je naslućivao Matija Mažuranić pa je  u svojim stihovima: „Pogled u Bosnu“ napisao:

„Između kuća mjesto naših pijaca

svuda imaju groblje; pak se bijele kamena

turbeta prema suncu kao labudovi.“

A, ne tako davne 1970. godine u Sarajevu Salih Isaak je napisao ovu pjesmu:

„KOLIKO LI JE PUTA SARAJEVO LIJEGALO POD NIŠANE“

.

Koliko li je puta Sarajevo lijgegalo pod nišane

i koliko li mu je puta još – lijegati?!

Biljezi ko snjezi sveudilj

prošarali dolove i brda,

ožujski janjci sviloruni –

u kamena zatočeni krda;

navrhbrjegovići, kamenosnjegovići, potplotovići,

sreddrumovići, smrtitragovići, i dragovići,

naši dokućepragovići…

pod prozore stidljivo čučnu

i med čeljad htjeli bi kućnu

da blaguju na pervazu s niske sinije;

na njih kašike još čekaju

ukraj stare bakrene činije!

Ko nahočad buljci patuljaka

ko siročad tabori čovječuljka,

po zelenim ćilimima trave

pehlivana se igraju mališani…

To su se samo Sarajevom – glavati rastrčali nišani:

umiljata nišančad,

pečurkice, sisančad,

svjetiljčice, dojenčad,

izjedrena gojenčad

iz kamena izbešikana,

u kamenu dokašikana…

Koliko li je puta Sarajevo lijegalo pod nišane

I koliko li mu je još puta – lijegati?!

Stamenim nalikujuć’ robljima –

otkosi smrti razbokoreni u potiljku,

kamenim ih sijuć grobljima,

iscvali ugrobljenu čovjeka biljku –

ko ćupove – sve na mliječno,

ko vrčeve – sve na snježno,

ko krčage – sve na bijelo…

blizine –

po jedan nišan

i

po jedno tijelo,

obnavljajuć’ groblja –

svojim utrobama,

svojim ugrobama –

čovjeliko one rađaju kamenje

da nadgrobno bude im znamenje!

Koliko li je puta Sarajevo lijegalo pod nišane

I koliko li mu je još – lijegati?!

 

PS

Ovaj davni vijenac sarajevskog stihovanja Saliha Isaaka stihijski je obistinjen i sirovo i surovo postvaren diljem Sarajeva/sveudulj Sarajevom, te tako čitljivo i znakovito prepisan po njegovim travnjacima, vrtovima, voćnjacima, baščama, prevojima, parkovima, igralištima…

A, nakon opsade Sarajevo je postalo velikom grobnicom!

Na posvemašnjim i posvudašnjim otkosima smrti nanizali su se grobovi i grobišta – mezari, kaburi – a ponad njih izniknuli su čovjekoliki nadgrobnjaci – nišani, bašluci – koji olikovljujući „grudne mete“, toteme, torza i obeliske siluetiziraju i stiliziraju ljudski lik i okoštavaju mu sjenu te tako zorno sažmilju nepokretnost pokojnika i uspavljenost živa čovjeka!!

Zato neka rukovet ovih stihova bude nadgrobnicom nad tim sarajevskim grobovima, tužbalicom tužaljkom žalostinkom – tihom Fatihom – isplakanom nad tim mnogobrojnim mezarima sarajevskih ginjenika i branitelja, a nišani, premda objavljuju smrt, neka kao kameni uskličnici uskliknu život u Sarajevu!

 

Njemačka – Witten, 6. aprila 2016. godine



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Nermin Neno Zejnelagić: Sjećanje na Selima Ganića – rožajskog Ikara (1927-1956)

Nermin Neno Zejnelagić . 90 GODINA OD ROĐENJA I 60 GODINA OD SMRTI SELIMA GANIĆA – ROŽAJSKOG IKARA (1927-1956) . Ovo je priča o mladom Rožajcu Selimu Ganiću, nastavniku vazduhoplovnog jerdriličarstva, prvom i jedinom ...
by Redakcija
 

 
 

Preminuo slikar Hilmija Ćatović

U Novom Pazaru u 84. godini preminuo je Hilmija Ćatović. Ćatović je bio jedan od osnivača i dekan Fakulteta likovnih umjetnosti u Prištini, a nakon 1999. godine predavao je na fakultetima u Nišu i Novom Pazaru. Bio je me...
by Redakcija
 

 
 

Samir Bešić: Sjećanje na Abdulaha Talundžića

Abdulah Talundžić  Čovjek kojeg sam upoznao ne tako davno. Poslije rata, kad se iz Beograda vratio svojoj kući, u Majdan, u zasluženu penziju. Penziju zarađenu van Bosne i Majdana. Velika mi je čast i zadovoljstvo što...
by Redakcija
 

 

 

110 godina od rođenja Radovana Zogovića

110 GODINA OD ROĐENJA RADOVANA ZOGOVIĆA Rođen 19. avgusta 1907. godine, u selu Mašnica (Gornje Polimlje, Andrijevica) Gimnaziju je učio u Peći i Tetovu, a filozofski fakultet završio u Skoplju i Zaječaru. Bio je korekto...
by Redakcija
 

 
 

Ibrahim Kajan: Sjećanje na Đenanu Buturović, znanstvenicu svjetskog glasa

BUTUROVIĆ Đenana, prof., naučni savjetnik, književni historičar, etnolog, antropolog usmene tradicije, folklorist, direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu.  Diplomirana na sarajevskom Filozofskom fakultetu – grupa hrv...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona