Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

6. Aprila 2016.
 

Mehmed-Meša Delić: Sarajevski nišani (Sjećanje na 6. april Dan grada Sarajeva)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

(Pre)dugo su stanovnici Sarajeva koji su u njemu živjeli da bi umirali bili u najdužoj opsadi u povijesti savremenog ratovanja poskakivali na svaki, pa i najmanji prasak. Opsada je trajala 1.425 dana, a dnevno je u prosjeku na grad padalo 329 granata – a 22. jula 1993. godine zabilježen je sramotan „rekord“ – 3.777 granata!

Tokom velikosrpske opsade Sarajeva ubijeno je više od 11.000 ljudi, među njima više stotina djece, a oko 50.000 je bilo teže ili lakše povrijeđeno. Tih dana opsade u Sarajevu se brže umiralo nego brojali ubijeni.

Ovo kao da je naslućivao Matija Mažuranić pa je  u svojim stihovima: „Pogled u Bosnu“ napisao:

„Između kuća mjesto naših pijaca

svuda imaju groblje; pak se bijele kamena

turbeta prema suncu kao labudovi.“

A, ne tako davne 1970. godine u Sarajevu Salih Isaak je napisao ovu pjesmu:

„KOLIKO LI JE PUTA SARAJEVO LIJEGALO POD NIŠANE“

.

Koliko li je puta Sarajevo lijgegalo pod nišane

i koliko li mu je puta još – lijegati?!

Biljezi ko snjezi sveudilj

prošarali dolove i brda,

ožujski janjci sviloruni –

u kamena zatočeni krda;

navrhbrjegovići, kamenosnjegovići, potplotovići,

sreddrumovići, smrtitragovići, i dragovići,

naši dokućepragovići…

pod prozore stidljivo čučnu

i med čeljad htjeli bi kućnu

da blaguju na pervazu s niske sinije;

na njih kašike još čekaju

ukraj stare bakrene činije!

Ko nahočad buljci patuljaka

ko siročad tabori čovječuljka,

po zelenim ćilimima trave

pehlivana se igraju mališani…

To su se samo Sarajevom – glavati rastrčali nišani:

umiljata nišančad,

pečurkice, sisančad,

svjetiljčice, dojenčad,

izjedrena gojenčad

iz kamena izbešikana,

u kamenu dokašikana…

Koliko li je puta Sarajevo lijegalo pod nišane

I koliko li mu je još puta – lijegati?!

Stamenim nalikujuć’ robljima –

otkosi smrti razbokoreni u potiljku,

kamenim ih sijuć grobljima,

iscvali ugrobljenu čovjeka biljku –

ko ćupove – sve na mliječno,

ko vrčeve – sve na snježno,

ko krčage – sve na bijelo…

blizine –

po jedan nišan

i

po jedno tijelo,

obnavljajuć’ groblja –

svojim utrobama,

svojim ugrobama –

čovjeliko one rađaju kamenje

da nadgrobno bude im znamenje!

Koliko li je puta Sarajevo lijegalo pod nišane

I koliko li mu je još – lijegati?!

 

PS

Ovaj davni vijenac sarajevskog stihovanja Saliha Isaaka stihijski je obistinjen i sirovo i surovo postvaren diljem Sarajeva/sveudulj Sarajevom, te tako čitljivo i znakovito prepisan po njegovim travnjacima, vrtovima, voćnjacima, baščama, prevojima, parkovima, igralištima…

A, nakon opsade Sarajevo je postalo velikom grobnicom!

Na posvemašnjim i posvudašnjim otkosima smrti nanizali su se grobovi i grobišta – mezari, kaburi – a ponad njih izniknuli su čovjekoliki nadgrobnjaci – nišani, bašluci – koji olikovljujući „grudne mete“, toteme, torza i obeliske siluetiziraju i stiliziraju ljudski lik i okoštavaju mu sjenu te tako zorno sažmilju nepokretnost pokojnika i uspavljenost živa čovjeka!!

Zato neka rukovet ovih stihova bude nadgrobnicom nad tim sarajevskim grobovima, tužbalicom tužaljkom žalostinkom – tihom Fatihom – isplakanom nad tim mnogobrojnim mezarima sarajevskih ginjenika i branitelja, a nišani, premda objavljuju smrt, neka kao kameni uskličnici uskliknu život u Sarajevu!

 

Njemačka – Witten, 6. aprila 2016. godine



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

IN MEMORIAM: RADMILA BOGOJEVIĆ (1946-2017)

Preminula je Radmila Bogojević (71), penzionisana nastavnica srpskog jezika i spisateljica koja se veoma uspešno bavila haikuom, haibunom, pesmama za decu i prozom. Objavila je tri knjige haiku poezije ,,Skok veverice“ ( za...
by Redakcija
 

 
 

Šefket Krcić: Sjećanje na sudiju Rifata Kurtovića (23. 04. 1956. – 27. 05. 2017.)

ŽIVOT I DJELO RIFATA KURTOVIĆA   „Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti. Događa se da i dalje žive, po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca“. (Trygve Gulbranssen)   Piš...
by Redakcija
 

 
 

Shura publikacije: “Dolje s oružjem” (Waffen nieder) Bertha von Suttner

Bertha von Suttner, (rođena u Pragu 9. 6. 1843. kao baronica Kinski; umrla u Beču 21. 6. 1914) je austrijska književnica i pacifist. Žena koja u svojoj osobnosti sjedinjuje u jedinstven amalgam – književnicu, antiratnu j...
by Redakcija
 

 

 

Mr Halil Markišić: Sjećanje na Zufera Musića (1911-1967)

Rođen je u Plavu 1911. godine, od oca mula Sada (1864-1913) mula Jahovog (1829-1909) Musića i majke Dževe, rođene Kiković iz Peći, a zavičajno iz Gusinja. U plavsko-gusinjskom kraju Kikovića, kao i mnogih drugih bratsta...
by Redakcija
 

 
 

85 GODINA OD ROĐENJA ALIJE KEBA

18. aprila 1932. godine u Bivolje Brdo kod Čapljine rođen je Alija Kebo bosansko-hercegovački pjesnik, novinar, urednik, publicista i neumorni neimar kulturnih vrijednosti Mostara i Bosne i Hercegovine. Završio je Višu ped...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona