Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

11. Septembra 2015.
 

Sjećanje na crnogorskog Jesenjina: 21 godina od smrti Vita Nikolića

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,
Prije 21 godinu umro ja jedan od najvećih crnogorskih pjesnika Vitomir Vito Nikolić poznat po tome što je volio kafanski život, svoj Nikšić i što je svoje tri zbirke pjesama objavio sam, “o svom trošku, uvjeren da time nije naudio svojoj poeziji, a još manje onima koji tu poeziju vole”. 

Vito Nikolić

Nikolić je stvarao je u drugoj polovini 20. vijeka, njegov opus je raznovrsan, a stil poseban. Njegovi stihovi odišu ljubavlju, nostalgijom, melanholijom, ironijom i osjećanjima bola, a prolaznost života, starost i bolesti koje sa sobom starost nosi, smrt, samoubistvo su samo neki od motiva koji se pojavljuju u Vitovim pjesmama. Ono što povezuje sve pjesme svrstane u ovoj zbirci jeste bujica osjećanja koja izviru iz njegovih stihova, ostavljajući poseban utisak na čitaoce.

Kako je i sam kazao, nije pisao poeziju da bi bio slavan pisac.

“Želio sam, naravno, da ta poezija bude prihvaćena. Ali, nikad zaista nijesam osjećao da sam slavan, već da su ljudi razumjeli šta sam htio da kažem. Mislim da je svaki živi čovjek pjesnik. Pjesnik je u svakom ljudskom stvoru. Ko nije pjesnik taj je davno mrtav. Ali samo neki uspiju ovladati dušama svojih bližinjih”, govorio je Vito.

Rođen je u Mostaru, 1934. godine, a nakon smrti majke i bombardovanja Mostara, Vitov otac sklanja se sa sinovima u rodni Nikšić. Nedugo zatim, u dječijoj igri sa ručnom bombom, samo godinu dana kasnije, poginuo je Vitov dvanaestogodišnji brat. Tragedija za dječaka nije se tu zaustavila, godinu dana poslije smrti brata, od rafala italijanske patrole, poginuo je i  Borivoje, Vitov otac.

Vito ostaje sam sa svojih devet godina, a svoje utočište našao u domu za ratnu siročad. Ubrzo je obolio od tuberkoloze, zbog čega se liječio u Brezoviku, odakle je pobjegao sa svojih dvadesetak godina.

Bio je gotovo sve što jedan čovjek u ovom životu može biti: siroče, skitnica, boem, zatvorenik, novinar, kritičar vlasti i pjesnik.

Njegova prva zbirka poezije Drumovanja, objavljena je u Nikšiću 1962. godine. Izdanje pjesnikovih prijatelja Sunce, hladno mi je, objavljeno je takođe u Nikšiću, 1968. godine, a knjiga Stihovi objavljena je u Podgorici 1981. godine. Stare i nove pjesme objavljene su 1991. u Nikšiću, a izabrane pjesme pod naslovom Posljednja pjesma, u Rijeci Crnojevića, 1994. godine.

Za razliku od života, njegova smrt je bila tiha, pa je došla je u snu, 10. septembra 1994. godine. Sahranjen je na privremenom groblju iza Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, na mjestu gdje se prvih godina poslije Drugog svjetskog rata nalazila svlačionica fudbalskog kluba Sutjeska, u kojoj je Vito, kao mladi beskućnik proveo dvije ledene nikšićke zime. Na prvu godišnjicu smrti, njegovi posmrtni ostaci prenijeti su u staro nikšićko groblje.


Izvor: CdM 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Prof. dr. Nisveta Alispahić poklonila opremu iz svoje ginekološke ambulante Domu zdravlja Teočak

Prof. dr. Nisveta Alispahić (82), prva Tuzlanka specijalista ginekologije, dugogodišnja načelnica Ginekološko-akušerske klinike u Tuzli i šefica Katedre na Medicinskom fakultetu, koja je nakon penzionisanja jedno vrijeme ...
by Redakcija
 

 
 

Dajana Lazarević: “Ulažite u sebe i iskoristite svaki slobodan trenutak da nešto novo vidite i naučite”

Ona je tek napunila 24 godine, a već je objavila tri knjige poezije, jedan roman i jednu biografiju. Član je Književnog kluba Scena Crnjanski, a pored toga aktivna je i kao kustos i član Kluba saradnika Narodnog muzeja. Spo...
by Redakcija
 

 
 

SUADA A. DŽOGOVIĆ ODBRANILA DOKTORSKU DISERTACIJU

U utorak, 21. marta 2017. godine, na Univerzitetu Jugoistočne Evrope u Makedoniji, mr. sc. Suada A. Džogović uspješno je odbranila doktorsku disertaciju na temu ”Političko-kulturni utjecaj Republike Turske na Zapadni...
by Redakcija
 

 

 

Milijan Despotovć: Recenzija zbirke pesama Zorice Tijanić „Campana Immortale“

Poezija je i duhovni melem „u raskoraku teških misli“. U njoj pesnik nije okrenut samo sebi već i spoljašnjosti, tamo je njegov čitalac, vodeći često onaj Ničeovski dijalog „ljudsko, suviše ljudsko“. Pesnik ne s...
by Redakcija
 

 
 

Kosta – Kočo Racin: Kopači (Prevod s makedonskog: Sande Dodevski)

Kosta – Kočo Racin     KOPAČI   Nestaje noćca crna Kruni se stijena mraka Selom se pjetli čuju Zora se zori – Nad stijenom u krvi Tamu upija Silno Zasvijetlio Dan! Budite se umorni Kopačice i kopač...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona