Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

25. Jula 2015.
 

Zaim Azemović: Husein Bašić – slavuj iz plavskog gnijezda

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

U jednom od zadnjih razgovora sa Huseinom Bašićem, prije njegove smrti, rekao mi je da pisac treba da ostavi autobiografske bilješke o svom životu i stvaralaštvu, da se ne bi poslije njegove smrti pisalo i nagađalo: bilo je to ovako ili onako. Ne znam koliko su bolest i smrt dozvolili da Husein ispuni ovu želju, pa ću zato ovoga puta iznijeti samo nekoliko fragmenata iz našeg pedesetogodišnjeg drugovanja. Iako su još za njegova života brojni kritičari, dodijeljene nagrade i priznanja, dali visoku ocjenu njegovom stvaralaštvu, s obzirom na obim i značaj njegovog stvaralaštva, kako je i sam autor smatrao, ljubitelji književnosti imaće o njegovim romanima još mnogo toga da tumače i pišu. Svi koji su pisali o njemu slažu se pri konstataciji da je Husein Bašić, jedan od najznačajnijih bošnjačkih pisaca, ostavio iza sebe vrsne pjesme, priče i romane koji odražavaju sudbinu njegovih sunarodnika, a u svojim antologijama sabrao i prezentirao svijetu kulturnu baštinu svoga naroda koja se svojim umjetničkim dometima uklapa u kulturnu baštinu svjetske civilizacije.

Sticajem okolnosti, uoči 2004. godine (27. 12. 2003) godine, kako sam zapisao u svom dnevniku, susreo sam se i proveo oko pet sati sa Huseinom Bašićem u zlatarskoj radnji, naučnika i kritičara mr. Redžepa Škrijelja u Novom Pazaru, u kojoj je bio i književnik Omer Turković. Pored mojih i Husovih evociranja uspomena – kada smo, kao srednjoškolci, zajedno stanovali u Novom Pazaru, dijeleći komad hljeba, hladnu đačku sobicu i na česmi Grlici točeći vodu u testije za piće, pokazivali jedan drugome napisane pjesme i priče. Bašić nam je tad pričao o posljedicama svog pada sa krova u djetinjstvu, a mi smo ga hrabrili sjećanjima iz mladosti i značajem njegovih knjiga kojima je osvjedočio vrijednost svoga postojanja. Podsjetio sam Huseina i na našu prepisku kada smo bili razdvojeni, da još čuvam njegova pisma koja mi je, 1958. godine, pisao sa studija iz Banje Luke, zatim pisma iz vojske iz Leskovca 1962. godine, a da mi se potom povremeno javljao kao profesor i predsjednik opštine iz Plava i pomoćnik ministra kulture iz Podgorice, a – bogme – nekad me u njima nazivao „prijatelju”, nekad „druže”, a nekad „pobratime”, ali smo mi tada, mladi književnici iz regiona Sandžaka svih nacionalnih struktura, redovno Huseina obilazili i na radnom mjestu i kod kuće, gdje nas je gostoprimno sretao i ispraćao kao pravu braću. On nije samo kao čovjek pokazivao svoju plemenitost i dobrotu, već i kao pisac; svojim britkim natpisima i toplim riječima pozdravljao je svaku knjigu u kojoj je nazreo dar i talenat, pa kako se i iz njegove bibliografije vidi, i o mojim knjigama proze i poezije napisao je nekoliko darovitih eseja i učestvovao u promociji moje zbirke poezije: Sijevak i romana: Tajnovid (o kome je u novopazarskom „Mak”-u, br. 5-6, 1995. objavio svoj prikaz).

A čime smo mogli mi da mu vratimo tu plemenitost? Sjećam se da sam pokušavao u svom kraju da prodam nekoliko primjeraka Bašićevog romana Tuđe gnijezdo, ali moji zemljaci, bogme, ni tada ni sada još nisu bili dostigli nivo ostalih prosvijećenih naroda u ljubavi prema knjizi, ili se ja varam – možda je kod njih uvijek preče bilo da se kupi hljeb nego knjiga. Ipak se sjećam da je jedan mladi biznismen iz Rožaja Nusret (H)Ećo pomogao izdanje Husovih romana, što bi trebalo da bude uzor svim bošnjačkim biznismenima, koji mogu da pomognu temeljna izdanja svoje kulturne baštine, da to ubuduće čine, jer siromašni talentovani stvaraoci malih naroda, koji nemaju svoje institucije, nemaju drugog načina da objelodane svoje stvaralaštvo.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Preselio književnik Isnam Taljić (1954-2017)

12. oktobra 2017. godine preselio je rahmetli Isnam Taljić, jedan od bošnjačkih najplodonosnijih pisaca Isnam Taljić, rođen je 1954. godine u Vlasenici, gdje je živio do agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. Dugo ...
by Redakcija
 

 
 

75 GODINA OD UBISTVA RIFATA BURDŽOVIĆA

U noći sa 2. na 3. oktobar 1942. godine ubijen je Rifat Burdžović Tršo sa još dva druga Volođom i Tomašem Žižićem.   Značajni datumi u životu revolucionara i narodnog heroja[1]   11. februara 1913. godine rođen j...
by Redakcija
 

 
 

Šefket Krcić: Etički i kritički aspekti Muminovićeve filozofije

Prof. dr Šefket Krcić[1]   ETIČKI I KRITIČKI ASPEKTI MUMINOVIĆEVE FILOZOFIJE Povodom pete obljetnice od odlaska bošnjačkog filozofa (22. april 1935. – 24. oktobar 2012.)   Abstract[2]: Autor u ovoj studiji razma...
by Redakcija
 

 

 

Dijana Đurović: Pitaju, Jele gdje si!

Дијана Ђуровић   ПИТАЈУ, ЈЕЛЕ ГДЈЕ СИ!   Анка је умрла. Тога јутра, као и свих наредних дана та реченица ми је одзвањала у ...
by Redakcija
 

 
 

Šefket Krcić: Sjećanje na Ibrahima Pašića (1948-2017)

Merhumi   Akademik Ibrahim Pašić (11. 09. 1948. – 23. 06. 2017.)   ODLAZAK ISTAKNUTOG ISTRAŽIVAČA, LINGIVSTE I HISTORIČARA   Iznenada nas je napustio akademik prof. dr. Ibrahim Pašić, veoma značajno ime...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona