Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Sjećanja

7. Avgusta 2015.
 

Zećir Ramčilović: Emotivno sjećanje i omaž posvećen književniku Ferhanu Kočanu

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Dana 05. 08. 2015. godine u Domu kulture u Petnjici u okviru manifestacije „Bihorsko kulturno ljeto“, a u organizaciji Centra za kulturu „Bihor“ iz Petnjice i Udruženja „Divan“ iz Skoplja održao se Omaž književniku Ferhanu Kočanu.

U ime organizatora književno veče otvorio je g.din Mirsad Rastoder koji je pozdravio prisutne i izrazio riječi zahvale za sve što je učinio Ferhan Kočan na polju književnosti i društvenog rada. Istakao je „Da vrijedne pojedince i stvaraoce baštinimo i podstaknemo mlađe generacije da pamte, da znaju da imaju na koga da se ugledaju i time učine mnogo za kulturu i ukupni razvoj Bihora“.

Mirsad Rastoder je prepustio riječ promoterima knjiga i poznavacima rada i djela Ferhana Kočana. Najprije prisutnima se obratio Hamdo Kočan, koji je svoje dijetinjstvo i osnovnu školu proveo zajedno sa autorom i podsjetio na taj period njegovog života. Potencirao je da je i tada „Njemu bilo najvažnije da njegov životni poziv bude sinonim znanja i slobode duha“. Nakon odlaska za Makedoniju, Ferhan nikada nije prekinuo vezu za zavičajem, kako kaže Hamdo Kočan: „Za njega je zavičaj svud u nama, njegova su njedra puna rodnog kraja jer ga Bihor najbolje razumije i nigdje mira i nade kao u njemu nema“.

DSC05828

Zatim prisutnima se obratio Doc. dr. Zećir Ramčilović koji je izrazio zadovoljstvo što je preko „ove manifestacije, preko ovog omaža uspostavljena suradnja između udruženja iz Makedonije i iz Crne Gore, čime naš veliki književnik Ferhan Kočan i dalje spaja ljude sa zavičajom u cilju prosperiteta Bihora i prosperitetu Bošnjaka.“

Govoreći o životu i radu Ferhana Kočana u Skoplju, istakao je da „I pored kratkog perioda književnog stvaralaštva, njegovom književnom opusu mogu pozavidjeti mnogi pisci, ako ne šire, u regionu sigurno. Autor je tri romana: „Budimo ljudi“, „Traganje za ličnošću“ i „Od kolijevke pa do…“, tri zbirki poezije: „Njedra puna zavičaja“, „Ljubav iz kamena“ i „Ranjena duša“. Veoma su značajne njegove knjige koje govore o identitetu Bošnjaka: „Bošnjaci – identitet i integracija“ i „Sevdalinka kao trajan identitet Bošnjaka“. Objavio je i zbirku aforizama i narodnih poslovica, a njegove priče su objavljivane u nekoliko zbirki i antologija. Kao čovjek koji je čitav svoj radni vijek proveo kao prosvjetni radnik u školi, koji je prenosio znanje i vaspitne poruke mladim generacijama, svoje znanje i iskustvo na polju filozofije ostavio je u trajno nasleđe školskim udžbenikom za srednje škole „Filozofija“ koji je i danas u upotrebi.“

Zatim je istakao „Da ova nabrojana djela, rad u školi i životu uopšte govore o kakvom se kompletnom čovjeku radi. Čovjeku koji nije žalio svoje vrijeme u namjeri da pomogne drugima, da pomogne društvu, medjusobnom razumjevanju i prosperitetu svih ljudi svijeta.“

DSC05821

Književnik Faiz Softić govoreći o svom kolegi zadržao se na njegovo prvo djelo „Budimo ljudi“, i istakao da ga je jedan događaj iz te knjige inspirisao da napiše svoju priču. On je još jednom napomenuo koliko je Ferhan bio vezan sa zavičajom: „Sve što je napisao je čvrstom kopčom vezato za zavičaj, za Godočelje, Petnjicu, Sandžak, Crnu Goru.“

Nakon izlaganja, organizator je pustio video snimak iz 2011 g. snimljen upravo u Petnjici koji je izazvao lavine emocija kod prisutnih.

Svoje izlaganje Ruždo Kočan je započeo: „Radujem se što sam večeras baš na ovom mjestu zajedno sa vama, iako je povod neizmejrno tužan, iznenadna smrt otrgla je od nas Ferhana Kočana jednog od onih istinskih zaljubljenika rodnoga kraja, čovjeka čiji su život i djelo ne samo protkani već na neki način omeđeni zavičajom“. Na ovaj način: „Mi mu ispunjavamo jednu za života neostvarenu želju da baš ovdje na ovoj binu pretstavi svoje književno stvaralaštvo iz čijeg svakog reda, moj je lični utisak viri i nazire zavičaj“, rekao je Ruždo Kočan.

Na kraju prisutnim se obratila Hilda Drpljanin, ćerka književnika Ferhana Kočana. Sa iskrenim i najdubljim emocijama, Hilda je smogla snage da podijeli svoja osjećanja i zahvalnost sa prisutnima. Ferhanove riječi su i danas vodilja u životu njegove porodice. Uvijek je govorio: „Poštujte svakog, ali prije svega poštujte sami sebe. Nemojte posustati u svojim stavovima, jer tvoji stavovi su oličenje tvog karaktera i integriteta, pa makar se nekima činili i pogrešnim, ako ti smatraš da su ispravni vrijeme će pokazati da si bio u pravu. Vjeruj u sebe i u svoje postavljene ciljeve.“

Ovako je protekla najemotivnija večer ovogodišnjeg „Bihorskog kulturnog ljeta“ posvećena književniku Ferhanu Kočanu koji je svojim djelima i radom u mnogo čemu zadužio sadašnje i buduće generacije.

image-243af826172b2ab6644a995ac2117dabac5762e96cb456354d50414c99b54430-V



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Jelena Jevđenić: Foto poezija – Biljke u kamenu

Pozvane suncem, odvažne i odlučne, te male biljke okupirale su diva od kamena. Istina je to što kažu, svila je jača od čelika. Svaki dan prolaziš ali ne primjećuješ biljke koje su nadjačale beton. Kada primjetiš, pom...
by Redakcija
 

 
 

Objavljena knjiga ‘’Zaštita okoliša sa aspekta islama’’ dr. Ragiba es-Serdžanija

Sredinom januara rožajska ‘’Avlija’’ je objavila knjigu ‘’Zaštita okoliša sa aspekta islama’’ autora dr. Ragiba es-Serdžanija u prevodu prof. Afana Latića. Ovo djelo je prema riječima prevodioca 2012., god...
by Redakcija
 

 
 

Vitomir Ćurčin: VIRTUELNA PUTOVANJA SNOVA

Tog prvog novogodišnjeg jutra probudio sam se tek oko 10 sati. Zadovoljno sam se proteglio u krevetu razmišljajući o protekloj noći. Pružio sam ruku ka ženinim jastuku, ali ona nije bila u krevetu. Ustajući polako iz kre...
by Redakcija
 

 

 

Dino Kosovac: Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednoga djeteta

Rađanje djeteta je ostvarenje sna svakog roditelja i čovjeka. Najplemenitiji događaj u životnom vijeku. Na svijet je došlo malo, umiljato stvorenje koje će jednoga dana spašavati živote, odlučivati o bitnim pitanjima, ...
by Redakcija
 

 
 

Emir Džajić: Fukara

Ne znam kako mi je ime i prezime, ne znam  ni  ime oca, ne znam ni ime  majke. Upitati ćete se  kako se to može desiti. Rodio sam se u maloj varošici  koja  se  zvala  Oraščić. Ne znam  koje  godine  sam  se ...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona