Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Umjetnost

23. Januara 2016.
 

Dženis Šaćirović: O umjetničkom radu Semira Džigala

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

MSc Semir Džigal je rođen 1988. godine u Novom Pazaru. Završio osnovne studije sa visokim prosjekom ocjena i najvišom na završnom ispitu na Departmanu umjetnosti na Univerzitetu u Novom Pazaru 2013. godine, a akademske master studije sa istim uspjehom na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu 2015. godine. U periodu 2009-2015 godine, učestvovao na dvadesetak kolektivnih izložbi širom Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije. U istom periodu učestvovao na nekoliko likovnih kolonija. Prvu samostalnu izložbu grafika i javnu prezentaciju imao je u aprilu mjesecu 2015. godine na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu. Pored uskog opredjeljenja za grafiku i slikanje, Semir je svoje umijeće pokazao i u elektronskoj formi, dobro se rukovodeći Photoshopom i drugim programima, te je sa nekim radovima učestvovao na par međunarodnih kokursa. Pored toga, bavi se i fotogafijom. Kao nastavnik likovne umjetnosti, svoje znanje je prenosio i na učenike radeći u Osnovnoj školi tijekom prošle godine.

 

Osnovnu motivaciju za svoj rad vidi u prirodi, koja ga oslobađa i pruža smisao otkrivanja “skrivenih poruka prirode”. Pod jakim utjecajem religije i istočnjačke filozofije, Semir prirodu proučava s ciljem pronalaska simbola sa kojima se svakodnevno susrećemo i nastoji da svoju spoznaju interpretira u svojim grafikama. Što se tiče tehnike stila i slično, u jednoj kompoziciji je, takoreći, sjedinjeno sve. Od simbolizma koji je preteča, preko kaligrafije kuvskog stila, pa do grafičkih tehnika različitih djejstava (linoreza, drvoreza, suhe igle, bakropisa, linogravure, akvatinta, mezotinta, litografije) i mnogih drugih eksperimentalnih tehnika koje čine jednu tako simbolički čvrstu kompoziciju. Smisao, i vizija autora je pretočiti kulturno-historiska događanja u jedan sasvim novi, umjetnički oblik.

 

Izlaganje Semira Džigala tokom prve samostalne izložbe:

“Veoma lahko se može naslutiti Trn, o čemu je bilo riječi, ali se ne može znati kakvo je viđenje u očima autora, i na koji način će biti predstavljeno. Motiv je pronađen, i preuzet iz svijeta koji me okružuje. Želja simbolizma „Trnja“ je pretočiti u različite sfere i predstaviti viđenje svijeta, duševnog uzdignuća, imunitet čovjeka u današnjem društvu, i skromno upoređivanje sa prošlošću. Ono što gledam svaki dan iznova i iznova, ali uvijek drugačije vidim. Koloritom sam se trudio da pokrenem lavinu emocija, gde svaki rad skriva svoje stavove.

Postignuti rezultati se mogu vidjeti na grafičkim otiscima koji su izrađeni sa velikom pažnjom i strpljenjem sa ciljem da opravdam temu i da dam odgovore na pitanja koja su se provlačila kroz moju viziju. Namjera mi je da navedem posmatrača da svakidašnji utjecaji probleme odvuku na drugu stranu, da predoče probleme čovječanstva.

“A vojnici opletoše vijenac od trnja i metnuše Mu na glavu“. Počevši citatom iz Biblije jasno obzdanjujem viđenje svijeta. Vojnici su ti koji ugnjetavaju pojedince, pojedince koji vide ono sto ostali skrivaju, ili ne vide. Pojedinci koji otvaraju oči svijetu da bi kasnije bili pogubljeni. Svjedoci smo dješavanja i u današnjem vremenu: odricanje materijalizma u korist dobrote prema ljudima je isto kao nositi venac od trnja. Mitovi, bajke poezije pominju put od trnja, venac od trnja i sl., ne tako često. Dubina samog značenja je jedna nedokučena sfera, prilikom udubljivanja dolazi do odzvanjanja u glavi, buđenja iz nametnutog sna. Sna od kojeg je java-java, a ne san. Da li je trn korov u prirodi Ili ipak ostaje trn kao muka uspjeha životnog cilja i spasa. Bez obzira na šta simbol trna asocira, da li na mit ili kult u dosadašnim viđenjima on uvek asocira patnju pravde.

 Većina nas nosi i nosiće venac od trnja, ili gaziti trnovitim putem. Dostojanstvo pojedinca neće činiti dostojanstvo mase. Čistota duše se postize prolaskom kroz trnoviti put. Trn će predstaviti metaforičnu simboliku koja će svojim koloritom predstaviti napore, uspone – padove, ali će i predstaviti cilj i smisao religije koja utiče na naše stavove. Repeticija i ritam koji ispunjavaju kompoziciju iznova započinju uvlačenje u nove sfere. Optimistička vizija jasno navodi čoveka da umjesto trnja vidi cvetni motiv i lagodnosti. Pročišćenje duše će osetiti pri samom dodiru trnovih latica koji se uzdižu iznad svake oštrice. Zato u grafikama postoji jedan oblik koji se stalno iznova ponavlja i navodno zasmeta svakog puta, element koji predstavlja latice koje su nežnije od svile gde svako ko zakorači osetiće gorčinu života, ili pročisćenje duše. Uz trnje  se postepeno gradio i vječni mit o traganju i smiraju duše.

Trn u govoru uglavnom ima negativnu konotaciju. Uglavnom se vezuje za patnju kroz koju treba proći ili prolaziti. Trn sam po sebi ne mora imati negativnu konotaciju kakva se inače vezuje, jer viđenje zavisi od prikazivanja stvari. U poeziji, ili u pričama ,gdje trnje sluzi kao okovanje zamka ili slično, dok  u umjetnosti može se predstaviti kao simbol dobrote i uspeha sa vezivanjem tamnih boja za trnoviti put. Ako uzmemo pretpostavke da je Trn ustvari rajska biljka koja je bila cvjetnog motiva, gdje je iznešena iz rajskih vrtova i bačena na zemlju, imamo jedno viđenje gdje je izvršena deformacija cvijeta kao i promjena kolorita trna. Znamo da je i Adem a.s (Adam) boravio u raju, pa je zbog svog grijeha protjeran. Da li je Adam ponio i određene stvari iz raja koje su ga okruživale? Da li je jedna od njih bila i trn? Odvajanjem od svoje vlastite forme, oblik se mijenja…

Ako uprostimo oblik trna, i svedemo ga na površinu, dobićemo trougao oštrih ivica. Geometrijski oblik koji je nezaobilazan u životu. Kidanjem ženskog oblika predstavljanje cvijeta, dovodi do jednog muškog oblika trougla, trna. Međutim, i trn nalazi svoj spokoj pa iz njega izrasta čudesni cvijet. Od kako je trn izašao iz Raja dostupan je i prenosiv u svim oblicima, prelaženjem iz prirode u fotografiju, iz fotografije na papir ili platno. Jednostavno, njegov izlazak iz Raja (Dženneta) donio je Trnu da luta kroz vijekove opstanka. U grafikama Trn igra važnu ulogu, on je, dakle, u prvom planu. Kako sjediniti trn i cvijet? Svesti ih na zajedničku kompoziciju, ubaciti kolorit koji će parirati trnju, dovesti do repeticije, ritma i kompozicija je spremna. Uostalom, teško je nešto naizgled u prirodi tako neestetko laičkom oku otrgnuti od lijepog (cvijet). Ako ću predstaviti konačnu simboliku Trna u svojim grafikama, on simbolizira trnoviti put koji prethodi lijepom na ovom svijetu: poslije oštrih ivica života, izniče lijepi cvijet – poslijegorkihiskušenja i napora, svakog čovjeka slijedi veliko olakšanje i ljepota užitka.

Semirove grafike, našle su put do priznanja i simpatija mnogih istaknutih umjetnika, ali i ljubitelja umjetnosti. Kao jedan od najtalentiranijih i najinovativnijih sandžačkih umjetnika, pronašao je ideje nesvakidašnjeg filozofsko-duhovnog interpretiranja motiva. Autentična simbolika, ciljana i precizno vješta, čine Semira virtuozom svog zanata.Od ovog vrsnog umjetnika u narednoj godini očekujemo drugu samostalnu izložbu u Novom Pazaru, a u pripremi su i izložbe u regionu.

12633504_1853349491558436_2031198231731297572_o

Prva izložba uspješno realizirana sa mentorom, eminentnim umjetnikom, profesorom Slobodanom Kneževićem – Abijem

Neke od izloženih grafika Semira Džigala sa prve samostalne izložbe u Novom Sadu 2015. godine:

1

„Vijenac trnja“, 2014., suha igla/linorez (dimenzije ploče: 36×50 cm, dimenzije papira: 50×70 cm)

3 (1)

„Povetarac Fudžiza“ 2015, suha igla/linorez (dimenzije ploče: 36×50 cm, dimenzije papira: 50×70 cm)

2

„Uzvišenja Zemlje“, 2014, suha igla/linorez (dimenzije ploče: 50×36 cm, dimenzije papira: 70×50 cm)

4

„Put sredine“, 2014, suha igla/linorez (dimenzije ploče: 28×23 cm, dimenzije papira: 50×35 cm)

 

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Đura Šefer Sremac: Uskršnja nedelja

Ђура Шефер Сремац   УСКРШЊА НЕДЕЉА     Био сам дете близу девете… Ех, успомене походе мене!   Од трешње цвêта нежнија, ...
by Redakcija
 

 
 

Uskoro nova knjiga ”Rožaje nekada i sada”

U toku je priprema knjige sa ekskluzivnim starim fotografijama (iz bogate arhive od kojih većina do sada nisu objavljene) iz prošlog vijeka kao i novim fotografijama snimljenim iz iste pozicije. Knjiga ,,Rožaje nekada i sada...
by Redakcija
 

 
 

Said Šteta dobio prvu nagradu za najbolju novinsku priču

U okviru Međunarodne kulturne manifestacije “Zeničko proljeće 2017“, NIP „Naša riječ“ iz Zenice 5. aprila 2017. godine u Općoj biblioteci, priredilo je svečanost dodjele nagrada izabranim autorima, na k...
by Redakcija
 

 

 

Pjesma Mehmeda Akifa Ersoja (na bosanski preveo Sejfidin Haruni)

Mehmet Akif  Ersoj   HIMNA NEZAVISNOSTI   Ne strahuj! Sjaj crvenog bajraka što se po sumraku vihori, neće se ugasiti; Sve dok se posljednje ognjište, što se dimi nad mojom domovinom, ne ugasi. Taj bajrak je zvije...
by Redakcija
 

 
 

Sende Dodevski: Slatko od kajsija

Još uvijek pamtim jedno dugo, dugo putovanje vozom od Splita do Skopja u sada već davnoj 1963. godini, a neposredno nakon zemljotresa koji je početkom avgusta zadesio Skopje… Nepregledna šatorska naselja po parkov...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona