Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Umjetnost

23. Juna 2016.
 

Selman Repišti: Faruk Hajdarović – apostol savremenog humanizma

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Faruk Hajdarović rođen je 15. marta 1970. godine u tadašnjoj Titovoj Mitrovici. Pola dosadašnjeg života proveo je u Priboju, a 1992. godine emigrirao je u Poljsku, usljed nezaustavljive stihije posljednjeg rata na našim prostorima. Potom čeka brod za Skandinaviju, nakon čega se obreo u Švedskoj. Faruk danas živi i stvara u živopisnom gradiću Norrköpingu, smještenog nekih 135 km jugozapadno od Stockholma.

Hajdarović je slikar, fotograf i muzičar. U slikarstvu, često kombinuje uljane boje sa tehnikom kolaža. Pritom, likovi ili dijelovi njihovog tijela koji su prikazani na slici ostavljaju dojam nečega što je živo, što budno opservira posmatrača, a u isto vrijeme je zarobljeno, na neki način vezanih ruku. Sloboda tog entiteta vidljiva je u pogledu, koji je neprekidan i izravan, iako može biti pomjeren udesno ili ulijevo. Farukovi likovi, koji obitavaju na/u njegovim slikama na neki zanimljiv načinuzvraćaju pogled i kada nemaju oči. Zapravo, mi kao posmatrači slike, gledamo svoj odraz, ponirući ka dnu vlastite duše.

Fotografija1

Hajdarović, sada kao fotograf, hitro se odaziva svojoj misiji da uhvati trenutak tako privlačne, lepršave slobode. Momenat u kome se galeb sprema razapeti svoja krila, poput jedrenjaka koji se otiskuje ka oblim daljinama pučine, primjer je onog osjećaja koji imamo čim skliznemo u zagrljaj slobode. Faruk posjeduje njuh za ovakve trenutke. Podsvjesni impuls, koji njegov objektiv za tili čas usmjeri prema odgovarajućem motivu. Fascinira ga refleksija svjetlosti, lica, događaja i nagovještaja odnosa među ljudima, uokvirenih staklima i poluogledalima novoizgrađenih zgrada, kao i granicama vodene površine na koju spontano naiđe tokom svojih umjetničkih putešestvija.

Slika2

Faruk je kolekcionar muzičkih ostvarenja već od svoje pete godine. Di-džej je od 27. godine. Posjeduje zavidnu kolekciju gramofonskih ploča, veličine kućne biblioteke strastvenih bibliofila. Kaže da o istoriji i sudbini svake ploče može napisati roman, a svaku kompoziciju sposoban je iščitati ‘’između taktova’’ i doživjeti svu njenu dinamičnu raskoš. Može doprijeti do njenog jezgra, opipati puls njenog autora u trenutku stvaranja. Saživjeti se sa melodijom, harmonijom i ritmom. Rezonovati, saosjećati, pridružujući se plesu nota po tonskim ljestvicama, penjući se i padajući i cijelo vrijeme držeći za njihove znojne dlanove.

Slika1

Faruk Hajdarović vatreni je pobornik zaštite privatnog života, koji je naročito narušen u vladajućem sistemu tehničkog i informatičkog kapitalizma. Vjeran univerzalnim ljudskim vrijednostima, zakleti je humanista, neustrašivi filantrop i neumoljivi zagovornik prava svih onih koji su na bilo koji način uskraćeni u svojim naporima da se slobodno izraze, obezbijede sebi dostojanstven život i ostanu vjerni svojim principima i idealima. Želimo mu da ustraje u ime svih nas koji možda nismo toliko hrabri da se borimo za svjetliju sutrašnjicu. Za čovječnost i bolje čovječanstvo.

Fotografija2


Selman Repišti, Sarajevo, 22. 6. 2016.



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Objavljena knjiga ‘’Zaštita okoliša sa aspekta islama’’ dr. Ragiba es-Serdžanija

Sredinom januara rožajska ‘’Avlija’’ je objavila knjigu ‘’Zaštita okoliša sa aspekta islama’’ autora dr. Ragiba es-Serdžanija u prevodu prof. Afana Latića. Ovo djelo je prema riječima prevodioca 2012., god...
by Redakcija
 

 
 

Emir Džajić: Fukara

Ne znam kako mi je ime i prezime, ne znam  ni  ime oca, ne znam ni ime  majke. Upitati ćete se  kako se to može desiti. Rodio sam se u maloj varošici  koja  se  zvala  Oraščić. Ne znam  koje  godine  sam  se ...
by Redakcija
 

 
 

Cazin 1905. godine: Mala neiskvarena Turska

Češki fotograf Rudolf Bruner-Dvorak početkom 20. vijeka boravio u bosanskoj Krajini i snimio Cazinski sajam. Piše: Lejla Hairlahović Pored muslimana, na stočnoj pijaci se pojavljuju i kršćani; jedni od drugih se razlik...
by Redakcija
 

 

 

ŽENSKA NARODNA NOŠNJA ROŽAJSKOG KRAJA

ŽENSKA NARODNA NOŠNJA ROŽAJSKOG KRAJA Iz fonda JU Zavičajni muzej Ganića kula Rožaje Priredio: Omer Kalač, dokumentarista JU Zavičajni muzej Ganića kula Rožaje FOTO: Damir Skarep   Rožajska oblast se nalazi na k...
by Redakcija
 

 
 

Sanja Cvijović: O licima, glumcima, naličjima, sredini u kojoj živim (Mikro esej o licemerju)

Zdravo, Sredino moja! O vama, i za vas, ću govoriti iskreno, bez ustručavanja. I bez šaputanja! Može? I da ne može moraće. I te kako će morati. Kazaću vam sve što mislim, a vi se potrudite da razumijete ono što čujet...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona