Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Vijesti

10. Jula 2017.
 

Solinsko kulturno ljeto

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

SKLAD BOJA I RIJEČI O BOLU

Solin/ U programu Solinskog kulturnog ljeta bogatog raznim kulturnim sadržajima, i jedna je posebna izložba. Riječ je o izložbi Preskočeni pejzaž slikara Marina Bobana i pjesnikinje Nade Topić.

Otvaranje izložbe je u ponedjeljak,  10. srpnja, u  Galeriji Zvonimir  u Solinu, u 20,00 sati. Ulaz je slobodan. 

Piše: prof. Marija Juračić

Ova je izložba spontani spoj slike i stiha, a izvorni joj je motiv gubitak najdražih. Ona strašna, razdiruća, iskonska bol koja ruši sve u što smo vjerovali, što smo kao iluziju života u sebi nosili.

Evo što je o izložbi u svojoj recenziji koja će biti pročitana i večeras na  njenom otvaranju, rekla naša suradnica prof. Marija Juračić:

Boja Marina Bobana i riječ pjesnikinje Nade Topić

19620224_1962667430643332_4038653569422685292_oSvjesna činjenice da je Ljepota samo ljudski umišljaj, nedefinirana fikcija, ipak je tražim u umjetnosti. Ne doživljavam je razumom, ni naučenim ukusom. Osjećam je kožom koja se naježi, a ispod nje počne pulsirati rijeka zadivljenosti, ganutosti, ranjivosti. Nešto iskonsko, nezadrživo i gotovo bolno preplavi tijelo koje se počne čudno ponašati; oko zasuzi, a riječi se spletu u čvor i šute.

Ljepota je neosjetljiva na učene riječi koje pršte jalovinom, jer ona je naga, nesputana, iskrena duša čovjekova.

Poezija ima snagu riječima razgolititi tu dušu, uliti se u čitatelja načinom na koji je stvarana. Reagiramo smijehom na smijeh, bolom na bol, skladom osjećaja na sklad izraza.

Ali kako naslikati dušu? Onu zgaženu, raspuknutu, izranjavanu dušu? Kako naslikati bol koju je život naplavio u teškim, gustim potezima, u bezobzirnom hodu samouništenja? Kako nastaviti život u njegovoj gluhoj neosjetljivosti noseći živu ranu u prsima? Strašan je taj kontrast nastavljanja uobičajenih životnih ciklusa i osobnog, nenadoknadivog, bolnog i konačnog gubitka.

Na ovo pitanje odgovaraju slike Marina Bobana i stihovi pjesnikinje Nade Tadić:

zemlja se nije zaustavila
u svom jednoličnom okretanju
ptice su se lijeno prebacile
s jedne žice na drugu
kiša je oprala dvorište
od žutih mrlja jeseni
koja je tek počela
nitko nije rekao ništa…
(žene su plakale
muškarci stiskali usne)…

Motiv izložbe slika slikara Marina Bobana i pjesnikinje Nade Tadić pod naslovom „Preskočeni pejzaž“ je bol. Ona strašna, razdiruća, iskonska bol koja ruši sve u što smo vjerovali, što smo kao iluziju života u sebi nosili.

I ta strašna bol postavlja ideju života na drugi način. Prisiljena je pronicati u bit stvari, u skriveni smisao postojanja. Prisiljena je motriti znakove, simbole, maglovite i nejasne nagovještaje.

Zato se na mnogim slikama Marina Bobana pojavljuje motiv oka. Nije to ono oko koje nas promatra iz ravnodušnih visina i mjeri naše grijehe, nego oko čovjeka koje motri te gluhe visine i pita; zašto?

Bože, zašto si me ostavio? Zašto si mi srce ugasio? Zašto si rijeci tok na izvoru presušio?“

Impresionira slika br. 1 na kojoj se u zjenici oka zadržao slomljen, beskrajno tužan lik mlade djevojke. Čini se da samo oko ne upija sliku. Ono je odašilje maglovitim, raskvašenim figurama koje stoje pred prazninom, sićušne, nestvarne i prolazne. U daljini nazire se grad, zarobljen u realitetu svakodnevnog. Stihovi urezani u taj imaginarni pejzaž postaju njegov nedjeljivi dio, naglašavaju prazninu.

„Ljudi su omekšali pod rukom kao pastel.
Vrijeme je postalo pusto i beskonačno u svim nijansama žute.
Kuda s tom prazninom koja mi je ostavljena?“

Na ovaj upitni, beznadni krik pjesnikinje, slikar odgovara dominantnim namazom žute boje.

Često se žuta boja javlja kao simbol ljudskog nadanja da nismo samo zrnce zvjezdane prašine, u pozadini njegovih slika, a ponekad kao obris Mjeseca, kao u slici br.2 .

Gavran simbolizira poovski dio duše slikara. On stiže s hadskih noći, ali nema zlosutan značaj, jer zlo je već počinjeno, a on je samo vjesnik koji nosi misao da ništa gotovo nije, da se duše u ljubavi spojene ne mogu trajno rastaviti. Gavran crnoga perja odnosi duše na drugu stranu stvarnosti, ali i vraća utjehu. Kontrastira mu papagaj šarenih boja. Te šarene boje drže autora u bujici života. Drži se za njih okom, uhom, riječju, kako ne bi potonuo u besmisao, u nenadanje, kako ne bi povjerovao u bskrajnu prazninu žitka.

Pjesnikinja je napisala:

U bilježnicu s crtama i dalje upisujem svoje samoće.
Zemlja se nije zaustavila u svom jednoličnom okretanju.
Ptice su se lijeno prebacile s jedne žice na drugu.

Te oči na slikama nisu mrtve oči. One još nose žižu života, nose one djetinje radosti, plamen nade, iskru spoznaje, plemenitost ljubavi, dodir s drugog svijeta… I srdžbu.

Središtem slike br. 3 dominira oko plavo, ali okomito okrenuto na njega guta ga drugo, demonsko oko sužene zjenice kao u zmije i iz tog oka teku crne suze prema gore i prema dolje. Čini se da se čovjek nalazi u centru interesnih sfera neba i pakla. Na njegovim se plećima lome Dobro i Zlo. On ispašta, ne zbog vlastite krivice, nego zbog poretka stvari. Ne može okrenuti leđa, ne može izaći iz te surove igre, navući zavjesu… Jednostavnim, a moćnim pjesničkim izrazom pjesnikinja bilježi stanje duše:

Kiša pada iznutra i
ne možemo navući zavjese
preko očiju mokrog srca.

Čovjeku ne preostaje drugo nego živjeti. I nadati se. Prikupljati rijetke kapi blagosti, ushita i radosti življenja i te kapi pretvarati u slap kakav teče iz oka na slici br. 4.

I onda kada sve izgubimo, teče nada. Negdje na obzorju pjevaju ptice sublimirane u njenoj žutoj boji. Oštar, okomit rez preko zjenice odvaja dva svijeta, onaj stvaran u kojem smo mnogo puta umrli postavši sjena i onaj imaginaran u koji polažemo sve svoje nade. Zato ono oko na slikama Marina Bobana neprekidno raste, kao da ono što u njega stane određuje njegovu dimenziju.

Stihovi pjesnikinje postali su tkivo slike, srasli su s njezinom bojom i svijetom.

Snažna je ekspresija ovih stihova. Sve prolazi pored čovjeka, a on može samo bespomoćno promatrati.

ptice su se lijeno prebacile
s jedne žice na drugu

Gledajući sav taj duhovni svijet koji objedinjuje lice i naličje bitka, pogled zastaje na autoportretu autora, akrilu na lesonitu.

Na slici, za razliku od drugih slika, nema tog sveprisutnog oka kojim se upija slika okoline i prodire u onostrano. Ljudski lik, blago pognut, uronio je u dubinu svoga bića, u stanje između snova i strahova. Njegov je životni dah negdje drugdje, a ovo što promatramo je sjena. Odraz duše. Ispred njega je gol pejzaž, stablo koje ne lista, stvarnost, a s druge strane nade procvjetao je cvijet koji čeka ponovni susret.

Ova je izložba spontani spoj slike i stiha, a izvorni joj je motiv gubitak najdražih. Pjesnikinja je spoznala smrt i spoznala je prolaznost. Njeno pero ga struže sa srca i poklanja ljudima koji su trpjeli. Stihovi pod jedinstvenim nazivom Preskočeni pejzaž nižu se kao dani, kao misli, sive i teške misli od kojih su neke našle svoje prirodno mjesto na Bobanovim slikama.

Teža sam od drugih
Za cijelu jednu budućnost
Koja je preskočena
Jer da bih te vidjela
Moram prvo nestati…

Bol zbog rastanka blaži se spoznajom da je smrt opća pojava, tajanstvena, nedokučiva, ali postoji nada da se tamo negdje iza zavjese stvara život u kojem se draga bića opet susreću. Ova izložba obogatila je moju dušu nezaboravnim umjetničkim doživljajem i zarezala u njoj svoj trag.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Trifun Drobnjak dobitnik nagrade za najuspješnije aforizme

На Међународном конкурсу  хумора и сатире у Мркоњић Граду 2017. године  у Организацији ’’Клуба Уметничких душа‘’ Трифун Др...
by Redakcija
 

 
 

Međunarodni strip konkurs: I STRIP FEST

Umetnička grupa „AKTERI“ iz Valjeva raspisuje međunarodni strip konkurs u okviru I STRIP FESTA. Rok za primanje radova je 1. oktobar 2017. Radove slati na adresu “Akteri” Snežana Jakovljević Čkojić ul. Karađorđe...
by Redakcija
 

 
 

Produžen konkurs ”Zlatnog pera” iz Knjaževca

Književni klub „Zlatno pero“ Knjaževac raspisuje Treći međunarodni književni konkurs pod nazivom „Sve ljubavi Balkana“. Možete slati po jednu priču do tri kucane strane i tri pesme do jedne strane, odnosno do 32...
by Redakcija
 

 

 

Sarajevo: Evropski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

Kulturni centar “Karneol” Bošnjački kulturni centar Sarajevo Udruga Hrvatski forum dobre volje (HFDV)   Organiziraju prvo bosanskohercegovačko obilježavanje Evropskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih r...
by Redakcija
 

 
 

Šesti Međunarodni karavan pjesnika i kantautora “Neretvanske vedrine 2017”

Obavještavamo vas da će kulturno-turistička manifestacija Šesti međunarodni karavan pjesnika i kantautora „Neretvanske vedrine 2017“, koji je idejno osmislio, uspostavio i organizirao preminuli bh. pjesnik Admiral Mah...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona