Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Bosna i Hercegovina

13. Septembra 2017.
 

Nova knjiga Ismeta Dedeića ”Globa na tugu”

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

God. izadanja 2017.

Uvez: Tvrdi

Br. str. 528

Novo iz ZALIHICE

GLOBA NA TUGU ISMETA DEDEIĆA

Ima životnih priča dramatičnijih od svake fikcije, sjećanja tačnijih od svakog historijskog izvora i ima memoara koji su najčitanije knjige. A memoari su možda najpotcjenjeniji žanr u bh književnosti, koji zaslužuje da izađe na svjetlost dana i ponovo zaokupi pažnju čitalaca. IK Zalihica objavila je obimnu knjigu sjećanja rožajsko-brčanskog privrednika i političara Ismeta Dedeića, i gotovo da je jedinstven stav onih koji su knjigu pročitali u rukopisu da će ona privući veliku pažnju čitalaca.

Senad Pećanin kaže: „Čak i oni koji misle da dobro znaju prelomne godine u historiji Sandžaka, Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine imaće šta naučiti iz ove knjige. Iako pisana bez historiografskih pretenzija, ova knjiga od dana njenog objavljivanja postaće nezaobilazan izvor svima koje interesira historija ovog regiona.“

Ismet Dedeić. FOTO: BDC TV

Živan B. Majstorović smatra da “Historičari nemaju jedinstven stav o tome da li je diskriminacija, iseljavanje pod pritiscima i fizička likvidacija muslimanskog stanovništa u Evropi, posebice na Balkanu, nastala orkestriranom kampanjom vlada novih nacionalnih država nastalih nakon slabljenja i povlačenja Otomanskog carstva sa tih prostora, ali je činjenica da je tzv. deosmanizacija pomenutih prostora imala razmjere prave antičke tragedije, prije svega za bošnjačko i albansko stanovništvo., pa dodaje da Dedeić želi da se “historija šutnje” o zlodjelima koja je pretrpjela muslimanska populacija, promijeni na način da se jasno i bez kolebanja kaže šta su ti “krstaški ratovi” uradili u životnim stradanjima ljudi koji su bili jednostavno zbrisani sa svojih kućnih pragova zbog ofanzive na islam koji su ispovjedali.”

Enver Halilović zapaža da “ovo nije knjiga samo o ljudima, iako jeste o njima pretežno. Ona govori i o čaršijama i mahalama, nastambama i gradovima različitih životnih i društveno kulturnih ambijentalnostima. Ona je vrlo korisna za raznovrsna etnološka, folkloristička, etno-historijska, etno-psihološka, kulturološka i druga buduća istraživanja. U nekim od njih može biti više u nekima manje relevantna, ali u svakom slučaju vrlo je korisna i edukativna, posebno u etno-psihološkom, etičkom i najširem kulturološkom smislu.”

Historičar Izet Šabotić kaže da “kniga predstavlja jedno zrelo i sadržajno štivo, pisano lepršavim stilom, koji privlači čitatelja i čijem sadržaju on ne može odoljeti. To su suptilne priče, priče iz duše koje obilježavaju jedan prostor, mjesto, ali i samog čovjeka. U ovoj je knjizi ispričano mnogo priča, i postavljeno isto toliko pitanja, koja predstavljaju nit od nekoliko stotina godina vezanih za rodni grad, za grad života, za ljude i njihove sudbine. No, to je i priča o čovjeku čija je prošlost burna i živopisna, sa puno uspona i prepreka, ali i sa dostojanstvom koje se nosilo i sa kojim se živjelo. To je davalo snagu da se čvrsto i uzdignute glave korača.”

Književnik Žarko Milenić tvrdi da “ova, za naše prilike, neobična knjiga, predstavlja i zanimljiv prilog novijoj historiji Bošnjaka te grada Brčkog o kojem, kako je Dedeić utvrdio, niz godina vlada nebriga za njegovo historijsko i kulturno nasljeđe, te da u Brčkom, gradu, koji dugi niz godina pokazuje nemar prema prošlosti Dedeićeva knjiga opominje da ne zaboravimo prošlost, da iz nje obznanimo i dobro i zlo, sa ciljem da se ovo drugo ne ponovi.”

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Poezija Dejana Ivanovića

Dejan Ivanović     BURA Prijateljima iz Dalmacije   Vitla bura, u ovo doba kao i obično… Škripe hladna lica strmih pločastih ulica, uskih, stare kuće kamenih fasada stoje jednolično, ćute uspravne, z...
by Redakcija
 

 
 

Natpis na kuli Rašića u Gusinju

Natpis na kuli Rašića u Gusinju   Prijevod: O, Gospodaru, srećom počasti ovo mjesto Onaj koji dođe neka sa srećom dođe Onaj koji ode neka sa mirom ode Vlasnik Mustafa sin Ramazanov (Majstor) Debranin Abdullah, godin...
by Redakcija
 

 
 

Dušan Dojčinović: Pismo za Suadu T.

Dušan Dojčinović   Pismo za Suadu T.   Nisam čitao, tvoja pisma, draga Suada, još od onda, kada je tvoje pismo ocu rudaru, rasplakalo ceo region. I bilo najčitanije. Ne sećam se koliko je imalo pregleda. Znam d...
by Redakcija
 

 

 

ANDRIĆ I „POGRANIČNE KULTURE“ – SA BELORUSKE TAČKE GLEDIŠTA

ANDRIĆ I „POGRANIČNE KULTURE“ – SA BELORUSKE TAČKE GLEDIŠTA   Феномен культурного пограничья в творчестве Иво Андрича / Ana Naumova; naučna redakcija Ivan Čarot...
by Redakcija
 

 
 

Denis Kožljan: ”Moj bosanski, srpski, hrvatski, crnogorski jezik – jedan jezik sa četiri naziva”

“Jezik nije ni propis ni zakon kojeg se morate po svaku cijenu držati, nego fleksibilna živa stvar kojoj se prilagođavate. Ja sam prolazio sve jezične faze i varijante, nekad sam bio prinuđen na to, nekad sam to čin...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona