Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Bosna i Hercegovina

22. Januara 2018.
 

Neka Izrael okonča okupaciju Palestine i ispoštuje rezolucije UN-a i imaćemo trajan mir

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

Nj. E. ambasador Države Palestine u Crnoj Gori 

 

 

NEKA IZRAEL SAMO OKONČA OKUPACIJU PALESTINE I ISPOŠTUJE REZOLUCIJE UJEDINJENIH NARODA I IMAĆEMO TRAJAN MIR

 

Danas nas je 5 miliona Palestinaca u Gazi, na Zapadnoj Obali i u Istočnom Jerusalimu, uz još 1.5 miliona Palestinaca koji žive u današnjem Izraelu, i vjerujte mi da mi ne idemo nigdje, mi ostajemo na našoj zemlji – kaže Nj. E. ambasador Palestine u Crnoj Gori gospodin Rabii Alhantouli

 

Stradanje palestinskog naroda traje sedam decenija ispred očiju brojnih arapskih zemalja i cijelog svijeta. Upoznajte nas sa situacijom kada je u pitanju Palestina i palestinski narod danas.

 

RABII ALHANTOULI: Ovo je nažalost tužna realnost, od kreiranja Izraela 1947. godine na našoj teritoriji narod Palestine nikada nije imao mir i bezbjednost i još uvijek se borimo da ostvarimo naše pravo na slobodu i nezavisnost u suverenoj Palestini. Već je 70 godina suočavanja sa svirepošću i zločinima izraelske okupacije koja je rezultirala milionima izbjeglica i hiljadama žrtava, ranjenika i zatvorenika.

Palestina još uvijek živi ovu nepravdu u kojoj međunarodna zajednica nije sposobna da iznese svoju obavezu da okonča ovu vojnu okupaciju primjenjujući međunarodne zakone i rezolucije Ujedinjenih nacija, dajući Izraelu osjećaj nekažnjivosti i omogućavajući mu da vrši zločine bez plaćanja ikakve cijene. Izrael u potpunosti ignoriše i krši 86 rezolucija Savjeta bezbjednosti i više od 700 rezolucija Generalne skupštine UN-a. Zamislite šta bi se desilo nekoj drugoj državi kada bi dostigla samo 1% ovog sramotnog rekorda?

Najnovija rezolucija Savjeta bezbjednosti je usvojena prošle godine potvrđujući da su naselja koja Izrael gradi nelegalna i predstavljaju ogromnu prepreku miru, zahtijevajući od Izraela da odmah prestane sa tim, i šta se desilo? Izraelska Vlada konfiskuje dodatnu palestinsku teritoriju svakog dana i najavljuje dodatnu izgradnju ilegalnih naselja.

Jerusalim, Palestina

Jerusalim je grad svet za tri monoteističke religije. Upoznajte nas: koliko iznosi površina Palestine (Zapadna Obala i Pojas Gaza) prema rezoluciji UN-a iz 1967. godine, a koliku površinu danas kontroliše palestinska uprava? Kolika je površina, broj stanovnika i etnički sastav Jerusalima (a kolika je površina, broj stanovnika i etnički sastav Istočnog Jerusalima)?

 

RABII ALHANTOULI: Jerusalim je jedan od najstarijih stalno naseljenih gradova na svijetu, a istorija grada je počela prije više od 5.000 godina. Među njegovih 220 istorijskih spomenika su: Hram Hristovog Vaskrsenja u kojem se nalazi  Hristov grob, Al-Aksa džamija i Kupola na stijeni, sagrađena u sedmom vijeku. Džamija Al Aksa je treće najsvetije mjesto za muslimane širom svijeta, i ova džamija je bila prva kibla kod muslimana. Stari grad Jerusalim sa svojim zidinama, jedan je od najbolje očuvanih srednjevjekovnih gradova u islamskom svijetu. Podijeljen je na četiri dijela: muslimansku, hrišćansku, jermensku i jevrejsku četvrt. Stari grad je bio dom za više različitih kultura, koje se ogledaju u arhitekturi i planovima grada i njegovih sakralnih objekata, ulica, pijaca i stambenih četvrti. Danas, jerusalimska živa tradicija se nastavlja, čineći ovaj grad srcem ljudske istorije.

Vjekovima je Jerusalim bio političko, administrativno i duhovno srce Palestine. Skoro jedna trećina ekonomske aktivnosti je centralizovana oko Istočnog Jerusalima.

Prema međunarodnom pravu, Istočni Jerusalim (uključujući Stari grad i njegova sveta mjesta) nije legalno dio Izraela. Od osnivanja Izraela 1948. godine, međunarodna zajednica, uključujući SAD, odbija da prizna suverenitet bilo koje zemlje nad bilo kojim dijelom Jerusalima u odsustvu trajnog arapsko-izraelskog mirovnog sporazuma.

Na osnovu granica iz 1967. godine, Državi Palestini treba da pripadne 22% istorijske teritorije Palestine (prije osnivanja Izraela). Tokom rata 1967. godine, Izrael je vojno okupirao Zapadnu obalu, uključujući i Istočni Jerusalim, i Palestina se od tada sve do danas nalazi pod vojnom okupacijom Izraela. Izrael je kasnije aneksirao Istočni Jerusalim nakon što je masovno širio gradske granice ka Zapadnoj obali na način koji su UN i međunarodna zajednica više puta osudili kao nezakonite. Izraelsko širenje granica opštine Jerusalim i kolonizacija su proglašeni nelegalnim Rezolucijama 242, 252 i 476 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. U Istočnom Jerusalimu živi oko 330.000 Palestinaca koji preživljavaju sistematsku diskriminaciju od strane izraelskih vlasti i suočavaju se sa stalnom prijetnjom da će izgubiti pravo da žive u gradu ako otputuju u inostranstvo da uče ili rade. Oko 78% palestinskih stanovnika Jerusalima živi u siromaštvu, a najmanje 160.000 Palestinaca koji žive u gradu nemaju odgovarajuću ili legalnu povezanost na vodovodne mreže. Izrael sprječava Palestince koji nijesu iz Jerusalima da uđu u grad osim ako dobiju izraelsku dozvolu, koja se rijetko odobrava.

Zastava Palestine

Da li su palestinska vlada i ostale arapske vlade nespremno dočekale odluku američkih vlasti o premještanju ambasade u Jerusalim, iako je bilo tih najava?

 

RABII ALHANTOULI: Nije lako pretpostaviti da jedan stalni član Savjeta bezbjednosti koji bi trebalo da čuva međunarodni mir i bezbjednost može prekršiti sopstvene rezolucije kreirajući novu prijetnju za međunarodnu bezbjednost.

Ali ta odluka američkog predsjednika je u suprotnosti sa međunarodnim zakonom, rezolucijama Savjeta bezbjednosti, i sa tradicionalnom pozicijom SAD-a da je mir koji treba postići zasnovan na dvodržavnom rješenju sa granicama država od prije 1967. godine, što bi značilo da je istočni dio Jerusalima uključujući i stari grad palestinski.

Još od prošle godine smo imali intenzivne kontakte sa novom američkom administracijom pokušavajući da nađemo način za pravedan i trajan mir, i radili smo to veoma iskreno nadajući se da ćemo pomoći da se dođe do rješenja, ali smo ‘nagrađeni’ ovom odlukom koja ima ozbiljne posljedice. Ovim činom se SAD sebe eliminisale iz uloge iskrenog mirovnog posrednika, i postale saučesnik u okupaciji.

Jerusalim, Palestina

Da li je odluka američke administracije o premještanju ambasade u Jerusalim pokušaj da se ispita odlučnost arapskog svijeta da brane Jerusalim ili pritisak na palestinsku vlast putem ucjenjivanja (‘’daćemo vam Istočni Jerusalim, a vi priznajte Izrael’’)?

 

RABII ALHANTOULI: To zaista jeste ispit ali ne samo za arapske ili muslimanske zemlje, već i za hrišćanske i za čitavu međunarodnu zajednicu, za sve na ovom svijetu koji podržavaju ljudska prava, mir i pravdu. U najnovijem glasanju u Ujedinjenim nacijama o Jerusalimu, velika većina svijeta je odbila američku odluku i potvrdila poštovanje međunarodnih zakona od strane međunarodne zajednice. Principijelan stav takođe treba prenijeti i u djela. Kada se radi o našim osnovnim pravima to je crvena linija i ne postoji pritisak koji može da promijeni našu poziciju, naš narod je spreman da ih brani po svaku cijenu. Rekavši to, nećemo dozvoliti da nas uvuku u nasilje jer je to protiv interesa našeg naroda, mi ćemo nastaviti našu borbu na političkom, diplomatskom i pravnom polju zajedno sa popularnim mirnim otporom na terenu.

U slučaju da Izraelci odluče da isprovociraju haos, mi ne raspolažemo sredstvima da ih zaustavimo, ali u toj situaciji ono što se desi u Palestini neće ostati samo u Palestini, posljedice će biti globalne. Iz tog razloga je veoma hitno da međunarodna zajednica djeluje i zaustavi ovu okupaciju.

Kupola na stijeni i Al Aksa džamija (desno)

Nameće se utisak da su načelno (ili formalno) obe strane spremne za dvodržavno rješenje (međusobno priznanje). Koji su sve problemi mirovnog procesa? Je li ključni spor višedecenijskog konflikta status cijelog Jerusalima (ili Istočnog Jerusalima)?

 

RABII ALHANTOULI: Realnost je da smo mi Palestinci, zarad mira, napravili istorijski politički ustupak 1988. godine, povinujući se rezolucijama međunarodne zajednice i prihvatajući da formiramo našu nezavisnu državu na granicama iz 1967. godine sa Istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom (22% originalne teritorije Palestine), priznajući time državu Izrael. Nakon toga smo 1991. godine ušli u mirovni process koji je trebalo da dovede do trajnog i pravednog mira zasnovanog na ovim međunarodnim uslovima gdje je izraelska okupacija naše teritorije trebala u potpunosti da prestane 1999. godine. Problem je što su od tada izraelske vlade torpedovale ovaj proces i neprekidno tražile izgovore kako ne bi ispunile svoje obaveze iz potpisanih sporazuma i međunarodnog prava.

Danas, neki izraelski zvaničnici uključujući i ministra otvoreno govore da odbijaju da priznaju Državu Palestinu pozivajući na dodatno otimanje zemlje i čak pozivajući na ubijanje Palestinaca.

Stvarni problem je taj da Izrael ne vidi nikakvu potrebu ili interes za postizanjem pravog mira što je dodatno ojačano nekažnjavanjem za kršenja od strane međunarodne zajednice. Oni svoj interes vide u kriminalnom kolonijalističkom tretmanu Palestine, uključujući Jerusalim. Kada se to promijeni, imaćemo mir.

Al Aksa džamija u Jerusalimu, Palestina

Šta konkretno izraelski režim treba da uradi kako bi došlo do međusobnog priznavanja Palestine i Izraela; šta palestinske vlasti treba da urade da Arapi iskreno prihvate mogućnost da Izrael egzistira među arapskim državama kako bi Arapi i Jevreji (i svi ostali) imali mir i stabilnost?

 

RABII ALHANTOULI: Sve što Izrael treba da uradi je da implementira i poštuje međunarodni zakon i rezolucije UN-a, a to će uraditi prekidom vojne okupacije, povlačenjem svojih vojnika i ilegalnih naseljenika sa naše teritorije okupirane 1967. godine, uključujući i Istočni Jerusalim.

Palestina i arapske zemlje su svoj domaći zadatak završile još odavno. Arapske zemlje su 2002. godine usvojile Arapsku mirovnu inicijativu koja kaže da su sve zemlje spremne da normalizuju odnose sa Izraelom ako Izrael prekine svoju vojnu okupaciju Palestine i drugih arapskih teritorija i ako ispoštuje rezolucije Ujedinjenih nacija. Ova inicijativa je ignorisana od strane Izraela koji se bavi spletkama oko nje. Ne zaboravite da Izrael ima mirovni sporazum sa dvije arapske zemlje u susjedstvu, Egiptom i Jordanom, i nijedna arapska zemlja ni na koji način ne prijeti Izraelu ni na koji način, čak naprotiv, Izrael je taj koji sprovodi agresiju nad Libanom, Sirijom, itd.

Jerusalim, Palestina

Izraelski desničari koriste koncept ‘’obećane zemlje’’ kao osnovu za opravdanje naseljavanja Jevreja i raseljavanja Palestinaca. Zlokobno se spominje aneksija okupiranih dijelova Zapadne obale, preseljenje Palestinaca iz Pojasa Gaze… Da li teorija zavjere o tzv. ‘Velikom Izraelu’ polako dobija potvrdu u stvarnosti?

 

RABII ALHANTOULI: To je ono što oni pokušavaju da urade već 70 godina, i to ne samo desnica. Oni koriste religijske argumente u političke svrhe, žele da prikažu situaciju kao religijski sukob, što mi odbijamo. Radi se isključivo o ljudskim pravima, samoopredjeljenju, nezavisnosti i slobodi. Mi u Palestini, jevreji, hrišćani i muslimani smo oduvijek živjeli zajedno u miru ali je cionistički pokret iskoristio religijski faktor da implementira svoj rasistički kolonijalni projekat u Palestini. Danas nas je 5 miliona Palestinaca u Gazi, na Zapadnoj Obali i u Istočnom Jerusalimu, uz još 1.5 miliona Palestinaca koji žive u današnjem Izraelu, i vjerujte mi da mi ne idemo nigdje, mi ostajemo na našoj zemlji.

Protesti protiv okupacije Jerusalima

Protiv Trampove odluke su glasale četiri stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a: Kina, Francuska, Rusija i Velika Britanija. Možemo li sada očekivati novi početak mirovnog procesa, direktne pregovore sa jasnim početnim parametrima: dvije države i Palestina sa glavnim gradom Istočni Jerusalim?

 

RABII ALHANTOULI: Međunarodna zajednica i naročito stalni članovi Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija imaju odgovornost da nađu novi mehanizam koji bi doveo do pravednog i trajnog mira zasnovanog na međunarodnim uslovima. Sada bi mogla biti prilika za kredibilan proces sa jasnim vremenskim okvirom koji bi rezultirao okončanjem izraelske okupacije Palestine kako bi se postigao mirovni sporazum o dvije države zasnovan na granicama od prije 1967. godine, Izrael i Palestina, sa Istočnim Jerusalimom kao našim glavnim gradom.

 

Izvor: Avlija, broj 17

 



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

JOŠ JEDAN USPJEH SANDŽAČKE POETESE ELME SELIMI

Elma Selimi, pjesnikinja i studentica medicine i psihologije iz Tutina, osvojila je književnu nagradu „Bronzana povelja“ pjesmom Ispovest spremačice na 29. Međunarodnom festivalu poezije i pjesnika, Subotica 2018. Žiri...
by Redakcija
 

 
 

Izbor iz savremene turske poezije „Pesma je ptica na vrhu vulkana“

Srpska književnica, novinarka i prevodilac dr Ana Stjelja u svojoj izdavačkoj ediciji „Porta Mundi“ objavila je izbor iz savremene turske poezije pod naslovom „Pesma je ptica na vrhu vulkana“ koji je prevela sa tursko...
by Redakcija
 

 
 

KR BALKAN: Konkurs za zbornik savremene poezije

Kreativna radionica Balkan raspisuje Međunarodni konkurs za afirmisane i neafirmisane pisce koji pišu na: srpskom, hrvatskom, bosanskom i crnogorskom jeziku, na ćirilici ili latinici iz Srbije, regiona i dijaspore a radi  v...
by Redakcija
 

 

 

5. konkurs ”Zlatnog pera” iz Knjaževca

Pridružite se našem novom, 5. međunarodnom književnom konkursu koji je otvoren do 15. jula 2018. godine. Tema je slobodna, ali je potrebno da radovi budu srećnije sadržine, pa izbegavajte negativnosti. Vulgarnosti, takođ...
by Redakcija
 

 
 

Proza i poezija Nade Matović

Nada Matović       Mladosti krala mi daj   Svako od nas ima neki nedosanjani san koji želi dostići, ali to nije ali nije to lako, ali u mladosti moramo raditi na njima i razvijati u što većoj mjeri, stvorat...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona