Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Ekologija

22. Aprila 2019.

49 savjeta za čistiju Planetu

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

SVAKE GODINE, 22. APRILA OBILJEŽAVA SE DAN PLANETE ZEMLJE, A POKRET JE NASTAO 1970. GODINE

Ideja da se posveti nacionalni dan planete Zemlje, zaslužan je osnivač Gejlord Nelson, tadašnji senator u gradu Viskonsinu, nakon što je bio svjedok masovnom izlivanju nafte u Santa Barbari u Kaliforniji, 1969. godine. Inspirisan studentskim antiratnim pokretom, shvatio je da ako bi mogao da unese tu energiju u javnu svijest o zagađenju vazduha i vode, da bi se na taj način svijest o zaštiti životne sredine dovela na viši nivo. Senator Nelson je objavio ideju o “nacionalnom podučavanju o okolini” nacionalnim medijima; ubijedio Pitija Mekloskija, republikanskog kongresmena za očuvanje prirode, da bude njegov kopredsedavajući; i regrutovao Denisa Hejza sa Harvarda kao nacionalnog koordinatora. Hejz je izgradio nacionalno osoblje od 85 ljudi da promoviše događaje širom zemlje.

S obzirom da se danas obilježava Dan planete Zemlje po 49. put po redu, spremili smo za vas 49 savjeta kako da promijenite svoje navike u korist očuvanje naše planete i usput na taj način smanjimo svi zajedno količinu otpada i emisiju štetnih gasova koje svakodnevno, nažalost, proizvodimo.

Takođe, kao bonus možete obilježiti Dan planete Zemlje tako što ćete npr. organizovati lokalni #trashizazov i očistiti vaš kraj, rijeku, jezero, livadu itd., možete napraviti kompost na vašoj terasi u stanu ili u dvorištu kuće od starog bureta/paleta, napraviti edukativnu eko radionicu za najmlađe i slično.

A SADA, DA POČNEMO SA SAVJETIMA:

  • Pristojno zamolite konobara da vam ne donosi plastičnu slamku uz piće koje se poručili. Naročito ako ste poručili toplo piće, jer plastika zagrijevanjem ispušta svoje hemikalije, i na taj način u međuostalom štetite samima sebi.
  • Ako znate da ćete nešto jednom iskoristiti, bolje tu stvar pozajmite od nekoga. Tako ćete uštedeti što novac, što prostor, a usput ćete poštedeti životnu sredinu dodatnog nepotrebnog otpada.
  • Konzumirajte što više lokalnu, sezonsku hranu. Svi znamo da nije prirodno jesti jagode u januaru, zašto bi to uopšte onda i radili?
  • Izbjegavajte balone. Jesu zabavni i doprinose doživljaju, ali su nažalost jednokratna plastika. Svaki helijumski balon ikada napravljen se neće nikada razgraditi,
  • Probajte sami da napravite svoje potrepštine, npr. prašak za veš, pastu za zube, balzam za usne i slično. Na taj način znate od čega se sastoji vaš proizvod, znate da ne šteti ni vama ni prirodi, a usput dodatno štedite novac i ne finansirate samo još jedno ime.
  • Kada idete u šoping – zapitajte se ko vam pravi odjeću. Moj savjet je ako kupujete garderobu a ne želite da je polovna, takođe kupujte lokalno napravljenu garderobu od domaćih dizajnera. Njih uvijek možete pitati u kojim uslovima je njihova garderoba napravljena, a i postoji veća vjerovatnoća da je odjeća napravljena od prirodnih materijala.
  • Ako vam je voda iz česme zdrava za oralnu konzumaciju, koristite ponovo upotrebljivu flašicu za vodu. (izbjegavajte plastičnu, nego uložite u jednu od nehrđajućeg čelika ili stakla)
  • Gajite medonosne biljke poput šafrana, lavande, majčine dušice, visibabe, nevena, itd.
  • Sušite vaš veš na štriku, a ne u sušilici.
  • Naravno, nosite ceger sa sobom kada idete u kupovinu, ili čak staru plastičnu kesu koju već posjedujete.
  • Ako je destinacija kraća od 2 km, prošetajte ili se do željene destinacije provozajte biciklom.
  • Djevojke, vaše tampone i uloške zamijenite menstrualnom čašicom i/ili ponovo upotrebljivim ulošcima. Na taj način štedite prvo svoje zdravlje od toksičnih hemikalija koje se nalaze u jednokratnim ulošcima/tamponima, pa prirodu, a na kraju krajeva i novac.
  • Kada pravite skup za goste ne koristitie jednokratne plastične čaše, probajte ako vam nije praktično da koristite staklene, koristite papirne čaše.
  • Takođe izbjegavajte šljokice. Uglavnom su napravljene od plastike, a lako se mogu udahnuti/progutati. One prave najgori vid otpada, a to je mikroplastični otpad.
  • Umjesto kupovine knjiga, bolje pozajmite iste iz biblioteke. Vašom članarinom podržavate ustanovu koja je svima nama od koristi, dok kupovinom podržavate dodatnu sječu drva. Dijelimo, jer je tako ljepše i korisnije!
  • Investirajte svoj novac u predmete koje traju. Npr. kupovinom jedne kvalitetne majice koja je malo skuplja, poštedećete sebe od 3 nekvalitetnih koje bi se istrošile u roku od 6 mjeseci. Kvalitet, a ne kvantitet! I da, na taj način isto štedite, vjerovali ili ne.
  • Izbjegavajte jednokratni, plastični escajg. Ako ga dobijete npr. uz poručenu hranu, onda probajte da ga koristite što više (ali isključivo kada jedete nešto hladno!)
  • Obične sijalice zamijenite LED sijalicama.
  • Probajte da se prebacite sa obične plastične olovke na metalnu ili na naliv pero.
  • Kupujte polovno što više možete. (ne samo garderobu!)
  • Ako ste u mogućnosti, reciklirajte.
  • Zamijenite vašu plastičnu četkicu za zube sa četkicom od bambusa, koja kada se istroši možete dodatno iskoristiti za npr. ribanje i onda je možete baciti u kompost.
  • Kada smo već kod komposta, možete i njega napraviti. Smanjićete količinu smeća u svojoj kući za oko 65%!
  • Ako nemate, napravite lokalnu viber/whatsapp grupu “podjela troškova” gdje možete kontaktirati ljude i povesti ih sa sobom (ili oni vas) ako imate istu ciljnu destinaciju, a na taj način ćete zajedno podijeliti trošak za gorivo, a usput i družiti se!
  • Pretvorite stare posteljine i odjeću u krpe, cegere, višekratne maramice.
  • Prije kupovine, provjerite da li možda istu željenu stvar već posjedujete. Često se dešava da npr. kupimo još jedan džačić kukuruza, a nismo ni znali da ga već posjedujemo “jer se zavukao”.
  • Umotajte poklone u ponovo upotrebljivu ukrasnu tkaninu ili barem ukrasni eko papir, umjesto plastičnog ukrasnog papira.
  • Smanjite grijanje preko noći. Idealna sobna temperatura za vaše tijelo i zdravlje je 20 celzijus stepeni. A i zdravlje Planete.
  • Nikada nemojte bacati odjeću – ili je ponovo upotrebitedonirajte ili na kraju krajeva reciklirajte.
  • Razmislite šta vam je zaista potrebnoNe kupujte iz hira.
  • Investirajte pametno – investirajte u solarne panele ili filtere za vodu. Iako na prvu loptu djeluje alarmantno skupo, takve investicije će vam kroz život zapravo uštedeti mnogo novca.
  • Prebacite vaše račune na e-plaćanje. Em što smanjujete nepotreban otpad, štedite i vaše vrijeme.
  • Jednokratni tečni šampon zamijenite onim u čvrstom stanju koji je u obliku sapuna.
  • U zimskom periodu, ako imate psa, poslije četkanja sakupite dlake na jedno mjesto, i ako u blizini vidite prazno ptičije gnijezdo koje možete dohvatiti, popunite ga.
  • Ako ne vidite gnijezdo, od stare kutije/parčad drveta/kantice ili sl. napravite kućicu za ptičice.
  • Ako ste slučajno napravili višak hrane i znate da nećete pojesti, spakujte i odnesite prosjaku/lutalici. Nečije malo nekome znači mnogo, a usput ne stvarate dodatni, skroz nepotrebni otpad.
  • Kada smo već kod hrane, kada idete u kupovinu, procijenite unaprijed šta vam koliko čega treba za koje jelo. U slučaju da vam paradajz prezri, on je uvijek dobar za sataraš, a prezrele banane za hljeb. U slučaju da vam hrana nažalost počne da truhne, kompostirajte je!
  • Kupujte robu na mjerenje.
  • Djelajte lokalno. Kupovinom lokalnih proizvoda/usluga podržavate održiviju proizvodnju od konglomeratske, koja je i izvor globalnog zagađenja.
  • Popravite. Dajte nekim predmetima drugu šansu za život umjesto da završe na deponiji.
  • Drage mame, koristite za vaše bebe ponovo upotrebljive pelene umjesto jednokratnih. Jednokratne su slično štetne kao i ulošci, sem što su bebe desetostruko osjetljivije.
  • Ne bacajte sjemena, nego ih ponovo zasadite.
  • Ako vam kaplje slavina, stavite kofu ispod. Vodu možete poslije iskoristiti za ribanje. Isto važi i za kišnicu.
  • Prekinite da kupujete toksične kućne hemikalije koje dolaze u plastičnim pakovanjima – cijelu kuću možete oribati sirćetom, sodom bikarbonom i limunom.
  • Umjesto jednokratne šolje za kafu, nosite svoju za dopunu.
  • Kada djeci kupujete igračke, kupujte im igračke od prirodnih materijala, a ne od plastike.
  • Koristite ponovo punjive baterije.
  • Izbjegavajte promo materijal (olovke, upaljače, papire…)
  • I na kraju, edukujte segledajte dokumentarce/čitajte knjige u vezi zaštite životne sredine, trudite se da što više budete u prirodi a što manje za ekranomvaspitajte vaše mlađe i steknite im zdrave navike, jer znanje je moć!

Ukoliko smatrate da i vi imate neki koristan eko savjet da podijelite sa nama, slobodno ga podijelite sa nama u komentarima! Takođe zapratite @zivotbezsmeca na instagramu!

________________________

Istaknuta slika: Foto: Spasoje Bobar, Šekovići (Bosna i Hercegovina)



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Nacionalni parkovi – simbol i ponos Crne Gore

NACIONALNI PARKOVI SIMBOL I PONOS CRNE GORE Piše: Božidar Proročić Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu koja se posebnim zakonom i...
by Redakcija
0

 
 

Uskoro uređenje parka ”Crnja-Brezovačko brdo” u Rožajama

Predsjednik opštine Rožaje sa saradnicima obišao lokalitet budućeg parka “Crnja-Brezovačko brdo” U nedjelju, 26. maja 2019. godine u cilju realizacije projekta uređenja park-šume ‘’Crnja-Brezovačko brdo...
by Redakcija
0

 
 

Rožaje: ‘’Šta mladi mogu i trebaju da učine za životnu sredinu’’

Zaštita životne sredine samo na papiru U multimedijalnoj sali NVO ‘’Avlija’’ 18. februara 2019. godine održana je radionica na temu ‘’Šta mladi mogu i trebaju da učine za životnu sredinu’’ na kojoj su ...
by Redakcija
0

 

 

Kako se reciklira u Nemačkoj – Iskustvo jedne Beograđanke

Često možemo čuti kako su Nemci šampioni u reciklaži, da imaju razne boje kontejnera za svaki otpad posebno i da se reciklaža kod njih striktno poštuje. Kako to izgleda u praksi saznali smo od Beograđanke Olje koja ...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Bez čiste i zdrave vode nema života!

Kad je nastala naša planeta Zemlja? Pretpostavlja se da je naša planeta nastala prije 5 milijardi godina. Znači da je postojala mnogo, mnogo prije nego što su se na njoj pojavili prvi ljudi. Čovjek je, u stvari, jedno od n...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona