Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Ekologija

30. Jula 2013.
 

Bez čiste i zdrave vode nema života!

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,
Kad je nastala naša planeta Zemlja?
Pretpostavlja se da je naša planeta nastala prije 5 milijardi godina.
Znači da je postojala mnogo, mnogo prije nego što su se na njoj pojavili prvi ljudi. Čovjek je, u stvari, jedno od najmlađih živih bića na Zemlji, ali on je i jedino živo biće koje je uspjelo za tako kratak vremenski period promijeniti izgled, a i neke prirodne cikluse na našoj planeti.

Koliko vode ima na našoj planeti?
Našu planetu još nazivaju i “Plava planeta“. Zašto?

Kada biste bili astronauti, iz svemira biste vidjeli da je naša planeta plave boje. To je zato što je njena površina gotovo u potpunosti prekrivena vodom. Vodom su pokrivene 3/4 Zemljine površine, odnosno, voda zauzima 75% Zemljine površine.

Koliko pitke vode mi koristimo?

Iako vode na Zemlji ima veoma mnogo, sva voda nije pitka i upotrebljiva za ljudske potrebe.

Mora i okeani sadrže 97% vode koja je slana i može se koristiti samo u određene, ograničene svrhe. Od preostalih 3%, manje od 1% vode ljudi koriste za piće, kupanje, pranje i zalijevanje, dok se veća količina slatke vode nalazi u ledenjacima, glečerima i kao podzemna voda.

Kome je potrebna voda?

U vodi je nastao život i bez čiste vode ne bi bilo života na našoj planeti.

Čovjek bez vode može preživjeti samo nekoliko dana. Znači, voda je potrebna i ljudima i životinjama i biljkama. Ona čini veliki dio našeg tijela (oko 70% vode se nalazi u našem tijelu).

Odakle dolazi čista voda? 
Potoci, rijeke i jezera sadrže veliku količinu čiste, pitke vode, a dosta vode dolazi iz podzemnih izvora.

Količine pitke vode se smanjuju, jer je mi počinjemo iskorištavati brže no što se ona može obnoviti, a i zagađujemo je otpadom, hemikalijama i otpadnim vodama iz industrije i naseljenih mjesta, kao i navodnjavanjem i zalivanjem usjeva.

Šta je to kružni ciklus vode?

Sva voda na našoj planeti se kreće kroz prirodu u zatvorenom ciklusu koji se sastoji od faza: isparavanje, kondenzacija, pad i sakupljanje.

Isparavanje nastaje kada sunčeva toplota zagrije vodene površine, tlo i vegetaciju pretvarajući je u vodenu paru. Takođe, vodena para nastaje i disanjem i znojenjem svih živih bića. U višim slojevima atmosfere, hladni zrak kondenzuje vodu koja se skuplja u oblake. Taj proces se naziva kondenzacija.

Pad nastaje kada kondenzovana voda, spajanjem sitnih kapi, stvara velike kapljice koje padaju natrag na zemlju u obliku kiše, tuče, susnježice ili snijega.

Kada se voda vrati na zemlju, jednim dijelom biva upijena, a drugim dijelom ispari ili se vrati u tokove rijeka, jezera ili mora. Ovo je proces sakupljanja. Nakon toga, ciklus se ponavlja.

Kuda odlazi kišnica?
Kišnica je jedna od etapa koju voda prelazi u svom neprekidnom kruženju sa površine zemlje u atmosferu i ponovo nazad. Uloga kišnice je veoma značajna, jer ona prekriva velike površine i zalazi tamo gdje tekuće vode nikad ne dopiru.

Kišnica odlazi na mnogo strana:

  • isparava i tako se vraća u maglu i oblake,
  • prodire u dublje slojeve i na taj način obnavlja vode izvora i rijeka ponornica,
  • kad naiđe na nepropustljiv sloj, onda se tu zadrži i obrazuje jezerca i močvare.
Zašto more nikud ne otiče?
Mora i okeani su najniže tačke i najveća udubljenja na Zemljinoj površini. To su džinovski rezervoari vode koja neprekidno kruži.

Isparavanjem vode iz mora nastaju oblaci iz kojih se kiša, snijeg ili neke druge padavine spuštaju na zemlju, a onda se rijekama ponovo vraćaju u more. Morska voda ne može nikud oteći, jer nema niže površine u koju bi se slila. Pod uticajem sunčeve toplote voda stalno isparava, ali se ubrzo vraća kroz kišu, tako da se uvijek održava ravnoteža između količine vode na površini Zemlje i u njenoj atmosferi.

Zašto biljkama treba voda?

Biljke iz zemlje uzimaju vodu u kojoj su otopljene mineralne materije. Te hranjive materije one upijaju preko korjenovih dlačica.

Biljke su fabrike hrane za sva ostala živa bića na našoj planeti, jer stvaraju hranu od dvije sasvim obične materije: ugljen dioksida i vode. Znači, bez vode nema života ni biljkama, a ni svim drugim živim bićima.

Kuda odlazi voda iz kade?

U gradovima, gdje je mnogo stanova zbijeno na malom prostoru i gdje velike količine upotrijebljene vode otiču iz kupatila i kuhinja, veoma je važno da ta voda nekud otiče. Zato postoji mreža kanalizacije, a to su cijevi koje iz stanova odvode vodu u rijeke. Prije nego što su po naseljima izgrađene vodovodna (za dovođenje vode) i kanalizaciona (za odvođenje vode) mreža cijevi, prljava voda je prosipana na ulice. To je stvaralo silnu prljavštinu i postajalo leglo zaraznih bolesti.

Savremeni gradovi imaju veoma razgranatu mrežu cijevi i kanala koji odvode upotrijebljenu vodu. Prije nego što ta voda dođe do rijeke i mora, ona se pročisti kroz naročite filtere, inače bi zagadila i rijeke i mora.

Zašto voda zavisi od šuma i obrnuto?

Drveće ima veoma važnu ulogu u eko sistemu. Pomaže održavanju čistog zraka i vode, izvor je hrane i dom mnogim životinjama. Većina pitke vode je pohranjena pod zemljom, jer kišnica prolazi kroz slojeve zemlje i skuplja se u velikim prirodnim bazenima. Kada ljudi neplanski isjeku šume, cijele zajednice živih bića takođe bivaju uništene, a ogoljela površina zemlje ostaje izložena uticaju vode i vjetra. Ovaj proces nazivamo erozijom.

Prilikom erozije, površinski sloj zemlje sa hranjivim materijama biva ispran i zemlja postaje osiromašena hranljivim materijama.

U slučaju da ima puno kiše, a nema šume koja bi upila tu tekućinu, nastaju poplave. Poplave čine velike štete usjevima, a zbog njih i veliki broj ljudi svake godine ostane bez svojih domova.

Zašto su otpaci štetni u rijekama, jezerima, morima i okeanima?

Bačeni otpaci iz kupatila dospijevaju u kanalizaciju, odakle odlaze u rijeke i mora. Preko 95% otpadaka na našim plažama došlo je s naših ulica. Često se dešava da mnoge životinje progutaju nešto od čega se uguše i uginu. Dijelovi otkinutih i izgubljenih udica, plastične kesice, metalni prstenovi i opušci posebno su opasni za životinjski svijet.

Kako sačuvati kvalitet naših voda?

Nije bitno samo smanjiti potrošnju vode, već je bitno i očuvati kvalitet. Ukoliko poštujemo nekoliko jednostavnih uputstava, očuvaćemo našu vodu čistom.
  1. Koristiti biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata.
  2. Koristiti nebijeljeni toaletni papir.
  3. Ne izlijevati kuhinjske masnoće i ulja u sudopere ili WC šolje.
  4. Ne ispirati ostatke hrane u sudoper, nego ih baciti u posudu za kompostni otpad.
  5. Ne ispuštati ostatke boja u kanalizaciju.
  6. Ne koristiti WC šolju kao kantu za smeće – ne bacati iskorištenu vatu, higijenske uloške ili pelene.
  7. Što je moguće više smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva i zamijeniti ih kompostnom zemljom.
  8. Lišće i prljavštinu ne bacati u kanalizacijske otvore.
Kako voda utiče na zdravlje?
Možemo se smatrati sretnima što imamo neometan pristup čistoj, pitkoj vodi koja je sigurna za upotrebu, što često nije slučaj u siromašnim zemljama.

Kanalizacijsko blato, nafta i hemikalije porijeklom iz poljoprivrede i industrije mogu postati vrlo opasne za zdravlje ljudi i životinja, ukoliko uđu u vodotoke pitkih voda.

U Africi i Aziji gotovo tri četvrtine stanovništva nema čistu pitku vodu. Približno 5 miliona ljudi umre svake godine od bolesti koje se prenose prljavom vodom.

Približno 80% svih bolesti nastaju zbog nečiste vode za piće.

Moramo čuvati naše izvore pitke vode čistima – ne samo zbog zaštite okoliša, već i zbog zaštite našeg zdravlja!

Da li znate?

Kako možemo uštedjeti vodu kod kuće i kako očuvati njen kvalitet?
U kupatilu
  1. Prilikom pranja zuba nemojte puštati vodu iz česme da nepotrebno teče.
  2. Istuširajte se umjesto da se kupate u kadi.
  3. Ako se već i kupate, kadu napunite samo do pola.
  4. Ukoliko možete, prilikom ispiranja WC školjke iskoristite samo polovinu vode u vodokotliću.
  5. Prilikom kupovine novog vodokotlića, kupite onaj efikasniji i štedljiviji, sa dvostepenim puštanjem vode.
  6. Provjerite ispravnost svih slavina. Popravkom takvih slavina štedimo velike količine vode, ali i novaca.
U kuhinji
  1. Posuđe perite ručno pazeći na potrošnju i to ga perite u sudoperu, a ne pod mlazom vode.
  2. Prije uključenja, mašinu za pranje suđa potpuno napunite.
  3. Voće i povrće operite u zdjeli, a ne pod mlazom vode.
Kod pranja veša
  1. Mašinu za pranje veša treba koristiti samo kad je napunjena.
  2. Prilikom kupovine mašine za pranje veša, odaberite model koji ima najveći stepen iskorištenja vode (oznake su na poleđini mašine).
  3. Zapamtite da mašine za pranje veša, kod kojih je glavni poklopac na prednjoj strani, troše puno manje vode od onih mašina kod kojih je poklopac na vrhu.
U vrtu i oko kuće
  1. Vrt zalijevajte samo kada je to stvarno potrebno.
  2. U ljetnom periodu, zalijevajte vrt rano ujutro, ili kasno uveče.
  3. Vrt se može zalijevati sakupljenom kišnicom, jer se na taj način štedi pitka voda.
Jezero Rujište. Foto: Damir skarep

Jezero Rujište. Foto: Damir skarep

Izvor: Ekologija.ba

Istaknuta slika: http://www.besplatne-slike.net/priroda-pejzazi/vodeni-talasi/slides/morske-ptice-prelecu-iznad-vodenih-talasa.html



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Evropska nedjelja mobilnosti u Rožajama od 16. do 22. septembra

EVROPSKA NEDJELJA MOBILNOSTI 16. – 22. SEPTEMBRA 2019. GODINE U ROŽAJAMA Povodom Evropske nedjelje mobilnosti, u cilju promovisanja zdravog načina života, Zajednica opština Crne Gore i Opština Rožaje sa partnerima: ...
by Redakcija
0

 
 

Rijeka Gračanica: Devastacija ribolovnog revira u Morakovu

Nakon nedavnih ekoloških incidenata u Crnoj Gori, o kojima je javnost bila obavještena, situacija u vezi sa ovim problemom nije ni blizu dobre. Naime, u nikšićkoj Župi, tačnije selu Morakovo, već dva dana iskopava se pi...
by Redakcija
0

 
 

Nacionalni park Skadarsko jezero

NP SKADARSKO JEZERO BISER CRNE GORE I BALKANA Piše: Božidar Proročić NP Crne Gore kao institucija od vitalnog značaja u Crnoj Gori ulažu jako velike napore da u sklopu svojih aktivnosti vode kontinuiranu brigu o pet nacio...
by Redakcija
0

 

 

Nacionalni parkovi – simbol i ponos Crne Gore

NACIONALNI PARKOVI SIMBOL I PONOS CRNE GORE Piše: Božidar Proročić Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu koja se posebnim zakonom i...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Uskoro uređenje parka ”Crnja-Brezovačko brdo” u Rožajama

Predsjednik opštine Rožaje sa saradnicima obišao lokalitet budućeg parka “Crnja-Brezovačko brdo” U nedjelju, 26. maja 2019. godine u cilju realizacije projekta uređenja park-šume ‘’Crnja-Brezovačko brdo...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona