Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Ekologija

21. Jula 2019.

Nacionalni parkovi – simbol i ponos Crne Gore

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

NACIONALNI PARKOVI SIMBOL I PONOS CRNE GORE

Piše: Božidar Proročić

Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti. Prostori nacionalnih parkova Durmitora, Biogradske gore, Skadarskog jezera, Lovćena i Prokletija čine 7,7% teritorije Crne Gore. Svaki nacionalni park karakteriše specifična prirodna i kulturna baština. Nacionalni parkovi su odgovorni za zaštitu i upravljanje, pripremu i implementaciju programa zaštite, kontrolu korišćenja prirodnih resursa, utvrđivanje unutrašnjih pravila i promociju, u skladu sa relevantnim zakonima i aktima.

Zahvaljujući svojim vrijednostima, nacionalni parkovi imaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj. Tako se nacionalni park Durmitor sa kanjonom rijeke Tare, od 1980. godine, nalazi na UNESCO-voj Listi svjetske prirodne baštine. Rijeka Tara ima status Rezervata biosfere (MAB) od 1977. god. Nacionalni park Skadarsko jezero ima status Značajnog ornitološkog područja (IBA) od 1989. god., a 1995. god. je upisan na Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja (RAMSAR). Član su Europark federacije, međunarodne organizacije nacionalnih parkova, sa sjedištem u Grafenu u Njemačkoj, sa preko 400 članica iz 40 zemalja Evrope. Nacionalni park Durmitor 1952. 39.000 Durmitor.

Nacionalni park Biogradska gora osnovan 1952. 5.650 (ha) Biogradska Šuma.

Nacionalni park Lovćen osnovan 1952. 5.650 (ha) Lovćen sa Njegoševim mauzolejem

Nacionalni park Skadarsko jezero osnovan 1983. 40.000 (ha)

Nacionalni park Prokletije osnovan 2009. 16.630 (ha).

Nacionalni  park Lovćen obuhvata centralni i najviši dio lovćenskog masiva, površine 6.220 hektara. Proglašen je Nacionalnim parkom 1952. godine. Smješten u jugozapadnom dijelu Crne Gore, uzdiže se sa ivica jadranskog basena, zatvarajući tako duge i vijugave bokeljske zalive, čineći zaleđe drevnom pomorskom gradu Kotoru. Na relativno uzanom prostoru sreću se brojni i raznovrsni oblici reljefa, naglašeni u središnjem dijelu planine, gdje se Lovćen najviše izdigao Štirovnikom i Jezerskim vrhom. Padine planine su kamenite, sa brojnim škrapama, jamama i dubokim vrtačama, dajući krajolicima specifičan izgled. Nalazeći se na granici dvije sasvim različite prirodne cjeline, mora i kontinenta, Lovćen trpi uticaje oba klimatska tipa. Specifičan spoj životnih uslova uslovio je razvoj raznovrsnih bioloških sistema. Na području ovog nacionalnog parka značajnu vrijeednost čini kulturno-istorijsko nasleđe. Svojevrstan arhitektonski relikt, vrijeedan pažnje, predstavljaju čuvene lovćenske serpentine. Stari put od Kotora vijuga uz Lovćen do Njeguša, živopisnog planinskog sela, u kojem se nalaze rodne kuće Petra II Petrovića Njegoša, znamenitog crnogorskog vladike i pjesnika iz XIX vijeka i poslednjeg vladara Crne Gore, kralja Nikole I Petrovića. Lovćenski kraj obiluje brojnim elementima narodnog graditeljstva. Autentične su stare kuće i seoska guvna, kao i kolibe u katunima – ljetnjim stočarskim naseobinama. Sa vidikovca, u neposrednoj blizini, pruža se pogled na Bokokotorski zaliv i Katunsku nahiju koju je Bernard Šo, kada je ugledao, nazvao Kameno more. Klimatske karakteristi koje su prisutne na prostoru Lovćena su specifične, jer se on svojim položajem nalazi između dvije klimatske oblasti. Na ovam prostoru se ukrštaju uticaji sredozemne, planinske i umjereno – kontinentalne klime. Maksimalna temperatura na prostoru Lovćena, zabilježena je na stanici Ivanova korita, i iznosila je 30° C u avgustu mjesecu, dok je minimalna temperatura koja je izmjerena iznosila -19° C, a zabilježena je u januaru mjesecu. Srednja godišnja količina padavina koja se izluči na ovom prostiru iznosi 2 500 – 3 600 l/m2. Vjetrovi koji se javljaju na prostoru Lovćena su jugo, bura i hladni i suvi vjetar koji duva s kopna na more. Tokom zimskih mjeseci, sniježni pokrivač se može zadržati i do 120 dana.

Na prostoru Lovćena nema stalnih površinskih vodenih tokova, već je uslijed procesa karstifikacije, prisutan veliki broj podzemnih tokova. Izuzetak čini podgorina Lovćena, gdje se javljaju vrela i izvori: Obod, Obzornica, Podgorička vrela i dr. Prema svojim karakteristikama, svakako treba spomenuti izvor na Ivanovim koritima, koji je stavljen pod posebnu zaštitu i kaptiran je još u XIX vijeku.Vegetacija Lovćena je dobro proučena. Šume na prostoru parka čine oko 70 % (4 299 ha) ukupne površine Nacionalnog parka, dok preostalih 30 % čine pašnjaci, livade oranice, kamenjari i dr. Vegetacioni pokrivač je predstavljen velikim brojem endema i relikta, rijetkih i zaštićenih biljaka, ljekovitog, aromatičnog, medonosnog i dekorativnog bilja. Šumski pokrivač je predstavljen vrstama ko što su: bor, crni grab, bukva, munika, jasen, srebrna lipa, smrča, ariš i dr. Zeljaste i drvenaste biljne zajednice predstavljene su sa 1 300 vrsta, od kojih su mnoge endemi, rijetke biljke, ljekovito i aromatično bilje. Treba istaći da je do sada na prostoru parka registrovano i oko 200 vrsta gljiva.

Životinjski svijet NP Lovćen je raznovrstan. Fauna gastropoda (puževi) je predstavljena sa 34 endemične vrste. Entomofauna (insekti) je predsavljena sa velikim brojem vrsta, od kojih treba istaći: mrave, muve, lastin repak, jedarce, apolonov leptir, jelenak, nosorožac. Vodozemci su zastupljeni vrstama: mali mrmoljak, glavati mrmoljak, zelena žaba, žutotrbi mukač i krastača, dok su od gmizavci prisutni: šumska kornjača, oštroglavi (plavi) gušter, mosorski gušter, zelembać, veliki zelembać, bjelouška, riječna bjelouška, poskok, zidni gušter, kraški gušter, šarka. U ornitološkom pogledu, Lovćen odlikuje 200 vrsta koje se ovdje gnijezde ili imaju status migratornih vrsta, od koji treba spomenuti: cvenorepa grmuša, crnoglava travarka, crvendać, brgljez kamenjar, jarebica kamenjarka, slavuj, sojka i dr. Fauna sisara je predstavljena sa velikim brojem vrsta, a spomenućemo samo neke od njih: ježevi, krtice, slijepi miševi, zečevi, vjeverice, miševi, puhovi, srne, divlje svinje, sivi vukovi, riđe lisice, šakali, medvjedi i dr.

Direktor JPNPCG Elvir Klica i direktor NP Durmitor Tomo Pajovic

Zahvaljujući nesebičnom angažmanu direktotora NP Crne Gore gospodina Elvira Klice, NP Lovćen kao i drugi parkovi u Crnoj Gori su doživjeli svoju punu prezentaciju, zaštitu, afirmaciju i očuvanje svih resursa što je poseban doprinos očuvanju biodiverziteta ali i promocije NP Crne Gore tako da se može reći da su NP Crne Gore ponos i simbol zaštite očuvanja ali i prezentacije ovih vrijednih resursa i parkova prirode. NP imaju svakodnevne aktivnosti na očuvanju rijetkih i endemskih vrsta, jedna od posljednih itekako značajnih akcija je i U NP Lovćen na čijem je čelu gospodin Vesko Živanović aktivnost na projektu Lovćenski zvončić (endemska vrsta) očuvanje razumijevanje i promocija.

 

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Džeraldina Delić: Čovjek je hram (iz knjige „Ispod crvenog mjeseca“)

Čovjek je hram priča iz knjige „Ispod crvenog mjeseca“- autor Džeraldina Delić   Ljepota življenja je u različitostima i poštovanju različitosti. Mnogo je primjera, a jedan od njih je bijeli tanjir od porculana...
by Redakcija
0

 
 

Draško Došljak: O knjizi Branke Bogavac ”Susret je najveći dar”

Prof. dr Draško Došljak   BRANKINA KNJIGA DUHOVNOG PUTOVANJA (Branka Bogavac: “Susret je najveći dar”, Narodna knjiga – MIBA books, 2019)   “Volim memoare, jer su u njima ljudi koji su postojali...
by Redakcija
0

 
 

Said Šteta: Vilenjak

Said Šteta   VILENJAK     Zavlačio je kratke prste ispod jastuka i pokupio sve uzdahe što je čuvala k’o perle crne tiho, koračao je na svojim  željama,  da ne bi šuškale ostavio je nade umjesto svile ...
by Redakcija
0

 

 

Božidar Proročić: Razgovor sa Brahom Adrovićem

RAZGOVOR O KULTURI SA BRAHOM ADROVIĆEM KNJIŽEVNIKOM IZ BERANA Razgovarao: Božidar Proročić Gospodine Adroviću, rođeni ste u Donjoj Vrbici, (Bihor) kraj iz kog su potekli mnogi poznati pisci. Šta je za Vas značila knjig...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Željko Sekulović: ”Treba mi riječ”

OSVRT NA ZBIRKU POEZIJE ŽELJKA SEKULOVIĆA ,,TREBA MI RIJEČ” Piše: Božidar Proročić Željko Sekulović je svojom prvom zbirkom poezije ,,Treba mi riječ” zakoračio u poetski svijet svojih misli i snoviđenja. Na samo...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona