Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Ekologija

4. Avgusta 2020.

ZELENA PLANETA: Pravilno odlaganje otpada

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

Poštovani slušaoci radija Slobodna Crna Gora dobar dan i dobrodošli u šestu emisiju ‘’ZELENA PLANETA’’ o životnoj sredini koje su dio projektnih aktivnosti šestomjesečnog projekta ”Vratimo se prirodi – za zelenu budućnost” koji realizuje NVO Avlija uz podršku NVO Green Home kroz podršku projektima organizacija civilnog društva u Crnoj Gori u okviru projekta “ZAJEDNO ZA BOLJU KLIMU U CRNOJ GORI”. 


Otpad se ustvari nalazi svuda oko nas… Ako bi se potpuno nemarno ponašali i iskorišćene stvari bacali gdje stignemo, umjesto da ga odlažemo u kante za smeće, vjerovatno bi ubrzo oko sebe imali prava brda otpada… A to sigurno ne želimo… E, upravo zato dragi slušaoci moramo puno pažnje posvetiti načinu na koji ćemo odlagati sve one stvari koje moraju završiti u smeću. Nije bitno gdje se nalazimo, u školi, kući, u parku, uvijek moramo misliti kako da našu planetu zaštitimo od otpada… Postoje različite vrste otpada, a najčešće su to papir, plastika, metal, staklo, ostaci od hrane i sl., a svako od nas može da pomogne da se otpad ne pretvori u najveći problem Planete na kojoj živimo.

Vjerovatno se sada pitate kako vi sami možete da pomognete u zaštiti Planete. E pa stvar je veoma jednostavna… Kada bi svako za sebe učinio bar jedan mali zeleni korak, Planeta bi sigurno bila srećna. Upravo je to važno – da svi učinimo ono što možemo. Evo nekih dobrih načina da krenemo u akciju: Svoju okolinu možeš čuvati tako što paziš gdje ćeš bacati otpad. Ako tvoji prijatelji ne znaju, objasni im zašto je bitno da se otpad odlaže u kontejnere, a najbolje bi bilo da imamo posebne posude. Kada vidiš da neko kroz prozor automobila izbacuje kesicu od čipsa ili na primjer limenku Koka kole ako možeš opomeni ga na lijep način jer će vjerovatno shvatiti da je to ružno i štetno. Ljudi često bacaju otpad pored puta i tako se stvaraju divlje deponije, potrudi se da to ne radiš i ti. Ako otpad odlažeš u kontejner ispred tvoje kuće ili zgrade on će završiti tamo gdje treba, na posebnim mjestima gdje se otpad odlaže, a to su prave, a ne divlje deponije.

Iako u našoj opštini nema selektivnog odlaganja otpada ako si u mogućnosti kupi 4 plastične kante i vrši separaciju ili razdvajanje otpada kao vježbu za neko buduće vrijeme kada će to biti obaveza i u našoj državi. To je još jedna stvar koju možeš da uradiš sam ili sama ili uz pomoć svojih ukućana i prijatelja. To znači da svaki predmet spakuješ u kantu koja je namijenjena materijalu od kog je napravljen (plastika, papir, metal, staklo).

Neke iskorišćene stvari možemo ponovo koristiti, ne mora uvijek sve da završi na deponiji. Od raznih kutija, limenki, tegli možeš napraviti nove stvari koje će ti lijepo služiti i dalje. Možeš napraviti držač za olovke, šarene vazne i slične stvari, a osim što će lijepo poslužiti, pomoći ćeš u žaštiti okoline jer ćeš stvarati manje otpada.

Kada stare stvari iskoristimo i ponovo ih upotrijebimo, tada govorimo o reciklaži. To što sami možemo uraditi kod kuće samo je jedan mali dio reciklaže, najbitnije stvari dešavaju se u posebnim reciklažnim fabrikama u kojima se od stare hartije, stakla, plastike ili metala, stvaraju potpuno novi proizvodi.

Da bi fabrike mogle da rade ovaj važan posao, otpad mora biti pravilno razdvojen. Upravo zato je izuzetno važno da razdvajamo otpad kad god smo u prilici da to uradimo. U posebne posude odlažemo papir, u druge plastiku, u treće staklo, u četvrte metal, na taj način ne miješamo materijale koji mogu da se prerađuju. A možemo reciklirati skoro sve što svakodnevno koristimo i to je izuzetno važno kada želimo da pomognemo prirodi.

Stare novine, posteri, iskorišćene sveske, kao i ostala hartija odličan su materijal za izradu novog papira. Kada se papir reciklira čuvamo drveće, jer je drvo osnovni materijal za pravljenje hartije. Za svega nekoliko desetina svesaka i knjiga potrebno je odsjeći jedno stablo, a njemu treba 30 i više godina da poraste. Zato staru hartiju odmah u reciklažne stanice, bolje je da nam drvo pravi hladovinu, nego da ga posječemo za jako malo papira.

Koliko često vidiš plastične kese i flaše razbacane svuda po ulici, parku ili kako plutaju rijekom? Veoma često, moraš priznati. A ako ti neko kaže da je prirodi potrebno čak 450 godina da bi razgradila jednu plastičnu flašu, onda moraš priznati da budućnost planete nije ni malo svijetla. Zato je važno da i stara plastika završi na reciklaži. Plastika se kao i papir i metal, takođe obrađuje u fabrikama i od nje se može napraviti, na primjer jakna. Zvuči šašavo, ali je stvarno istina. Dakle i sa plastikom pravac na reciklažu, bolje jedna nova jakna nego drveće okićeno plastičnim kesama.

Slična situacija je i sa metalom. Limenke, konzerve od hrane, kao i sva metalna ambalaža predstavljaju otpad koji se takođe može reciklirati. Nakon što se razdvoji od ostalog materijala, ova vrsta otpada se posebnim mašinama presuje, zatim topi kako bi se napravili novi metalni predmeti.

Jeste li znali da se staklo pravi od pijeska? To je stvarno istina! Osnovni materijal za pravljenje stakla je pijesak. A da li ste znali da priroda nikada ne može razgraditi predmete od stakla? E pa zamislite sada da niko nikada ne reciklira staklo. Naša planeta bi se pretvorila u jednu veliku deponiju stakla. Upravo zato i staklo ide na reciklažu. Na taj način ćemo dobiti nove flaše, čaše, prozore i druge staklene predmete, a nećemo morati da potrošimo sav pijesak iz pustinja.

Nijesu samo papir, plastika, staklo i metal materijali koji se mogu reciklirati. Ostaci hrane biljnog i životinjskog porijekla, predstavljaju biološki otpad koji se veoma jednostavno reciklira, a sam postupak se zove kompostiranje. Ovim procesom dobija se kompost, odlično prirodno đubrivo koje se koristi za prehranu biljaka. Ova vrsta reciklaže, za razliku od drugih, je potpuno prirodan proces.

 

Da li znate koliko je vremena potrebno da priroda sama razgradi neke proizvode?

 

Žvakaća guma – 2 mjeseca

Kora od banane – 2 mjeseca

Limenka – 100 godina

Boca od plastike – 450 godina

Plastična kesa – 10 do 1000 godina

Staklene flaše – vjerovatno nikada

 

Zato kada birate vlast birajte onu stranku koja će sigurno riješiti problem divljih deponija i uvesti obavezno odvajanje otpada i reciklažu zbog budućnosti svoje djece jer prirodu nijesmo naslijedili od naših predaka već smo je pozajmili od naše djece!

Projekat „Zajedno za bolju klimu u Crnoj Gori“ finansira Evropska unija, u okviru IPA programa 2016, a realizuje NVO Green Home. Sadržaj ove emisije isključiva je odgovornost nevladine organizacije Avlija i ni u kojem slučaju se ne može smatrati stavom Evropske unije.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Zbirka poezija Vasilja Stusa na crnogorskom jeziku

VASILJ STUS ŽIVOT PJESNIKA KOJI JE DAO SEBE ZA UKRAJINU   Piše: Božidar Proročić književnik i publicista   Povodom dana državnosti Ukrajine koji se obilježava svake godine 24. avgusta u izdanju Crnogorskog kul...
by Redakcija
0

 
 

Poezija Deana Plazonića

Dean Plazonić   ZABORAV . Prošetati ću se jutrom Korak po korak Ulicom našeg sjećanja Između perivoja Čežnje i prkosa Potražiti ću tebe Na raskrižju svitanja Što dijeli ravnodušnost od zaborava Stajati ću sam...
by Redakcija
0

 
 

Dženis Šaćirović: Naučnik, život s naukom i od nauke

NAUČNIK, ŽIVOT S NAUKOM I OD NAUKE   Ozbiljno bavljenje naukom, pojašnjenja radi, zahtjeva potpunu predanost i rijetke su druge obaveze, pa i one fundamentalne životne koje nauka trpi sa sobom. Oni koji misle suprotno,...
by Redakcija
0

 

 

Objavljen „Tamaritski Divan“ Federika Garsije Lorke

Objavljen „Tamaritski Divan“ Federika Garsije Lorke     Udruženje za promociju kulturne raznolikosti „Alia Mundi“ objavilo je zbirku poezije „Tamaritski Divan“, španskog pesnika Federika Garsije Lorke. N...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Faiz Softić: Osvrt na knjigu poezije u rukopisu Mustafe Balje „Otok od živog srebra“

ZABAVLJANJE RIJEKA U TOKU   Naslov ovog osvrta na knjigu poezije u rukopisu Mustafe Baljea, poznatog bošnjačkog publiciste i pjesnika sa Kosova „Otok od živog srebra“ je i stih a i lajtmotiv ovog rukopisa koji nam s...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona