Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Ekologija

4. Avgusta 2020.

ZELENA PLANETA: Pravilno odlaganje otpada

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

Poštovani slušaoci radija Slobodna Crna Gora dobar dan i dobrodošli u šestu emisiju ‘’ZELENA PLANETA’’ o životnoj sredini koje su dio projektnih aktivnosti šestomjesečnog projekta ”Vratimo se prirodi – za zelenu budućnost” koji realizuje NVO Avlija uz podršku NVO Green Home kroz podršku projektima organizacija civilnog društva u Crnoj Gori u okviru projekta “ZAJEDNO ZA BOLJU KLIMU U CRNOJ GORI”. 


Otpad se ustvari nalazi svuda oko nas… Ako bi se potpuno nemarno ponašali i iskorišćene stvari bacali gdje stignemo, umjesto da ga odlažemo u kante za smeće, vjerovatno bi ubrzo oko sebe imali prava brda otpada… A to sigurno ne želimo… E, upravo zato dragi slušaoci moramo puno pažnje posvetiti načinu na koji ćemo odlagati sve one stvari koje moraju završiti u smeću. Nije bitno gdje se nalazimo, u školi, kući, u parku, uvijek moramo misliti kako da našu planetu zaštitimo od otpada… Postoje različite vrste otpada, a najčešće su to papir, plastika, metal, staklo, ostaci od hrane i sl., a svako od nas može da pomogne da se otpad ne pretvori u najveći problem Planete na kojoj živimo.

Vjerovatno se sada pitate kako vi sami možete da pomognete u zaštiti Planete. E pa stvar je veoma jednostavna… Kada bi svako za sebe učinio bar jedan mali zeleni korak, Planeta bi sigurno bila srećna. Upravo je to važno – da svi učinimo ono što možemo. Evo nekih dobrih načina da krenemo u akciju: Svoju okolinu možeš čuvati tako što paziš gdje ćeš bacati otpad. Ako tvoji prijatelji ne znaju, objasni im zašto je bitno da se otpad odlaže u kontejnere, a najbolje bi bilo da imamo posebne posude. Kada vidiš da neko kroz prozor automobila izbacuje kesicu od čipsa ili na primjer limenku Koka kole ako možeš opomeni ga na lijep način jer će vjerovatno shvatiti da je to ružno i štetno. Ljudi često bacaju otpad pored puta i tako se stvaraju divlje deponije, potrudi se da to ne radiš i ti. Ako otpad odlažeš u kontejner ispred tvoje kuće ili zgrade on će završiti tamo gdje treba, na posebnim mjestima gdje se otpad odlaže, a to su prave, a ne divlje deponije.

Iako u našoj opštini nema selektivnog odlaganja otpada ako si u mogućnosti kupi 4 plastične kante i vrši separaciju ili razdvajanje otpada kao vježbu za neko buduće vrijeme kada će to biti obaveza i u našoj državi. To je još jedna stvar koju možeš da uradiš sam ili sama ili uz pomoć svojih ukućana i prijatelja. To znači da svaki predmet spakuješ u kantu koja je namijenjena materijalu od kog je napravljen (plastika, papir, metal, staklo).

Neke iskorišćene stvari možemo ponovo koristiti, ne mora uvijek sve da završi na deponiji. Od raznih kutija, limenki, tegli možeš napraviti nove stvari koje će ti lijepo služiti i dalje. Možeš napraviti držač za olovke, šarene vazne i slične stvari, a osim što će lijepo poslužiti, pomoći ćeš u žaštiti okoline jer ćeš stvarati manje otpada.

Kada stare stvari iskoristimo i ponovo ih upotrijebimo, tada govorimo o reciklaži. To što sami možemo uraditi kod kuće samo je jedan mali dio reciklaže, najbitnije stvari dešavaju se u posebnim reciklažnim fabrikama u kojima se od stare hartije, stakla, plastike ili metala, stvaraju potpuno novi proizvodi.

Da bi fabrike mogle da rade ovaj važan posao, otpad mora biti pravilno razdvojen. Upravo zato je izuzetno važno da razdvajamo otpad kad god smo u prilici da to uradimo. U posebne posude odlažemo papir, u druge plastiku, u treće staklo, u četvrte metal, na taj način ne miješamo materijale koji mogu da se prerađuju. A možemo reciklirati skoro sve što svakodnevno koristimo i to je izuzetno važno kada želimo da pomognemo prirodi.

Stare novine, posteri, iskorišćene sveske, kao i ostala hartija odličan su materijal za izradu novog papira. Kada se papir reciklira čuvamo drveće, jer je drvo osnovni materijal za pravljenje hartije. Za svega nekoliko desetina svesaka i knjiga potrebno je odsjeći jedno stablo, a njemu treba 30 i više godina da poraste. Zato staru hartiju odmah u reciklažne stanice, bolje je da nam drvo pravi hladovinu, nego da ga posječemo za jako malo papira.

Koliko često vidiš plastične kese i flaše razbacane svuda po ulici, parku ili kako plutaju rijekom? Veoma često, moraš priznati. A ako ti neko kaže da je prirodi potrebno čak 450 godina da bi razgradila jednu plastičnu flašu, onda moraš priznati da budućnost planete nije ni malo svijetla. Zato je važno da i stara plastika završi na reciklaži. Plastika se kao i papir i metal, takođe obrađuje u fabrikama i od nje se može napraviti, na primjer jakna. Zvuči šašavo, ali je stvarno istina. Dakle i sa plastikom pravac na reciklažu, bolje jedna nova jakna nego drveće okićeno plastičnim kesama.

Slična situacija je i sa metalom. Limenke, konzerve od hrane, kao i sva metalna ambalaža predstavljaju otpad koji se takođe može reciklirati. Nakon što se razdvoji od ostalog materijala, ova vrsta otpada se posebnim mašinama presuje, zatim topi kako bi se napravili novi metalni predmeti.

Jeste li znali da se staklo pravi od pijeska? To je stvarno istina! Osnovni materijal za pravljenje stakla je pijesak. A da li ste znali da priroda nikada ne može razgraditi predmete od stakla? E pa zamislite sada da niko nikada ne reciklira staklo. Naša planeta bi se pretvorila u jednu veliku deponiju stakla. Upravo zato i staklo ide na reciklažu. Na taj način ćemo dobiti nove flaše, čaše, prozore i druge staklene predmete, a nećemo morati da potrošimo sav pijesak iz pustinja.

Nijesu samo papir, plastika, staklo i metal materijali koji se mogu reciklirati. Ostaci hrane biljnog i životinjskog porijekla, predstavljaju biološki otpad koji se veoma jednostavno reciklira, a sam postupak se zove kompostiranje. Ovim procesom dobija se kompost, odlično prirodno đubrivo koje se koristi za prehranu biljaka. Ova vrsta reciklaže, za razliku od drugih, je potpuno prirodan proces.

 

Da li znate koliko je vremena potrebno da priroda sama razgradi neke proizvode?

 

Žvakaća guma – 2 mjeseca

Kora od banane – 2 mjeseca

Limenka – 100 godina

Boca od plastike – 450 godina

Plastična kesa – 10 do 1000 godina

Staklene flaše – vjerovatno nikada

 

Zato kada birate vlast birajte onu stranku koja će sigurno riješiti problem divljih deponija i uvesti obavezno odvajanje otpada i reciklažu zbog budućnosti svoje djece jer prirodu nijesmo naslijedili od naših predaka već smo je pozajmili od naše djece!

Projekat „Zajedno za bolju klimu u Crnoj Gori“ finansira Evropska unija, u okviru IPA programa 2016, a realizuje NVO Green Home. Sadržaj ove emisije isključiva je odgovornost nevladine organizacije Avlija i ni u kojem slučaju se ne može smatrati stavom Evropske unije.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Stvaralaštvo Branke Bogavac

STVARALAŠTVO BRANKE BOGAVAC U izdanju JU  Centra za kulturu  iz Petnjice, „Komune“ iz Podgorice, i porodice Bogavac Le Comte nedavno je objavljena knjiga „BRANKA vitez umjetnosti i književnosti“, tom drugi, koju je,...
by Redakcija
0

 
 

Dina Murić: Nije dobro u Crnoj Gori biti umjetnik

INTERVJU SA KNJIŽEVNICOM, DINOM MURIĆ   Razgovarao: Božidar Proročić, književnik i publicista   Dina Murić, rođena 1982. godine u Rožajama (Crna Gora), je pjesnikinja, esejista i filmskiscenarista. Autor je ...
by Redakcija
0

 
 

Osvrt na roman Sanele Halković ”ILIR AUTARIJATSKI”

KULTNIM ROMANOM “ILIR AUTARIJATSKI” KNJIŽEVNA SUPER ZVIJEZDA I JEDNA OD NAJORIGINALNIJIH POJAVA U EVROPSKOJ I SVJETSKOJ LITERATURI  SANELA HALKOVIĆ  SE  JE  JEDNOM ZA SVAGDA  NEPOBJEDIVO VINULA  NA SAMI TRON...
by Redakcija
0

 

 

Monografija dr Dušanke Popović o govoru žabljačkog sela Podgore

GOVOR SELA PODGORE   FilološkI fakultet Univerziteta Crne Gore objavio je monografija o govoru žabljačkog sela Podgore, autorke doc. dr Dušanke Popović. Autorka ove monografije Dušanka Popović je diplomirala na Filo...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Said Šteta: Zvijezdo na jastuku (La stella sul cuscino)

Said Šteta   ZVIJEZDO NA JASTUKU   Kako si lijepa na mome jastuku zvijezdo što plavom nebu neumorno bježiš pa odozgo gledaš mene dolje mala Svu noć sam  eto milovao ruku od zlatnog praha, ma da se naježiš ča...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona