Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Eseji

1. Februara 2019.

Bahtijar Vagabzade pjesnik slobode Azerbejdžana

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

BAHTIJAR  VAGABZADE  PJESNIK SLOBODE AZERBEJDŽANA

Piše: Božidar Proročić

Postoje pjesnici koji na svom putu rođenja, nastanka i stvaranja postanu simboli svojih država. Bahtijar Vagabzade pripada onom malom krugu velikih svjetskih pjesnika, čija je nit uvezana u zastavu Azerbejdžana. Vagazbade je istinskom snagom i patriotskim osjećanjima postao neraskidivi dio istorije svoga Azerbejdžana. Životna priča ovog velikog književnog i nacionalnog heroja Azerbejdžana je naljepši pokazateljkako je riječ velikog pjesnika, Vagabzadea, probudila nacionalnu svijest i osjećanja prema svom kulturnom i etničkom identitetu.

Bahtijar Vagabzade je rođen 16. avgusta 1926. godine u gradu Šeki u porodici radnika. Teško djetinjstvo i odrastanje bili su mu jak motiv da, kao mlad čovjek, ima napredne ideje i razmišljanja. Njegova se porodica seli 1934. godine u Baku. Nakon završene gimnazije upisuje Filološki fakultet koji studira u periodu 1942-1947. Svoju bogatu karijeru pisca  počinje već 1943. godine kada je objavio svoju prvu pjesmu „Majka i slika”. Godine 1945. postaje član Saveza pisaca Azerbejdžana, predan književnosti i kulturi. Diplomirao je 1947. godine na Filološkom fakultetu Državnog univerziteta u Bakuu. Redovno objavljujepublikacije, naučne članke, eseje, književnu kritiku. Oživljava zaboravljenu književnost svoje domovine, motiviše i postaje vođa intelektualnog pokreta, koji će sa godinama jačati. U svojoj prvoj knjizi „Moji prijatelji” izdatu 1949. godine odražava misli borbe i pobjede naroda Azerbejdžana protiv fašizma. Početkom 1950. godine postaje profesor na katedri za modernu književnost Azerbejdžana. Godine 1951. brani svoj rad sa temom o istaknutom književniku „Samad Vurguna”. Izučava dugo godina književnost Azerbejdžana  i povezuje savremenu književnost sa tradicijama klasične književnosti. Na ovaj način daje poseban doprinos brojnim aspektima književne baštine koja je bila gotovo zaboravljena. Duboko svjestan da mora probuditi uspavanu nacionalnu svijest svojih sunarodnika, Vagabzade postaje disident, pisac koji želi da očuva izvorni jezik Azerbejdžana i da se njegova država oslobodi okova Ruske i Persijske imperije. Svojim hrabrim disidentskim nastupima Vagabzade podsjeća kako je njegov Azerbejdžan bio podijeljen između Rusije i  Irana, i  kako njegov narod trpi nepravdu boreći se za svoju nezavisnot: kulturnu, jezičku, književnu, identitetsku prije svega. Kroz svoju poemu „Gjulistan”, napisanu 1959. godineosvrće se na sve teške nepravde i bol koji se nanosi narodu kojem i on sam pripada. Zbog svoje poeme „Gjulistan”, Vagabzade postaje progonjen od strane sovjetskih represivnih vlasti i 1962. godine biva otpušten sa Državnog univerziteta u Bakuu. Veliki pjesnik nije podlegao pritiscima sovjetskih vlasti, već je nastavio svoju borbu da podstakne što više intelektualaca da mu se pridruže na tom putu. Pjesnik je eksplicitno razotkrio diktaturu SSSR-a  koji je sprečavao bilo koji vid nacionalnog identiteta.  Montirane optužbe za „nacionalizam” bile su samo pokušaj da se uplaši i skloni sa puta na kojem je on sam istrajao. To je bio put pravde i istine za odbranu najvećih vrijednosti Azerbejdžana. Nakon dvije godine, zbog svog nespornog autoriteta i znanja, vraća se na posao. Neumornim radom priprema doktorsku disertaciju „Život i djelo Samad Vurguna” koju brani  1964. godine. Njegov rad prate mnogobrojni književnici i daju mu podršku za domete koje postiže u književnosti. Nastavlja uporno sa svojim književnim radom i propagandom da što više afirmiše kulturne vrijednosti Azerbejdžana. Njegov jak uticaj nije ostao nezapažen. Slijede godine neumornog rada i pisanja. 1974. godine dobija priznanje počasnog umjetnika Azerbejdžana, a 1976. godine postaje laureat državne nagrade Azerbejdžana za poemu „Mugam ”. Njegov jak uticaj nije ostao nezapažen.

Njegovi dani borbe i kulturne afirmacije predstavljaju veliki doprinos upoznavanju bogate kulturne baštine i književnog preporoda kome je on dao poseban doprinos. Sa njegovim djelima nižu se i njegovi uspjesi, 1980. godine postaje dopisni član Azerbejdžanske akademije nauka. Iako je represivni sistem SSSR-a stalno pratio njegov rad, nije mogao da mu ospori njegove književne domete koji su bili izuzetni. Godine 1981. bio je izabran za člana Upravnog odbora saveza pisaca SSSR-a, potom 1984. godine postaje dobitnik Državne nagrade SSSR-a, a godine 1988. dobija prestižnu nagradu „M. F. Ahundov.”Neumorno nastavlja svoj put za nacionalno jedinstvo. Godine 1990. odlazi u zasluženu penziju, ali ga to ne ometa da nastavi borbu za Azerbejdžan. Iste godine postaje poslanik narodne skupštine Azerbejdžana.

Nezavinost Azerbejdžana 1991. godine – san svih Azerbejdžanaca je ispunjen. Bahtijar podstiče najljepše kulturne procese i stalno ih propagira. Pet puta je biran za poslanika u Vrhovnom savjetu narodnih poslanika Republike, a nakon toga je  bio i poslanik Mili Medžlisa (Narodne Skupštine) u periodu 1995 – 2000. Dobitnik je najvećih priznanja „Crvena zastava rada” i „Nezavisnost.” Životni put Bahtijara Vagabzadea ispisan je na najljepšim stranicama istorije Azerbejdžana kojem je on toliko bio sa ljubavlju predan i posvećen. Činjenica da je u toku svog bogatog stvralačkog života objavio više od sedamdeset publikacija, pjesničkih zbirki, monografija, naučnih radova, poema, drama sa istorijskom i savremenom tematikom predstavlja neprocjenivo bogastvo za izučavanje. Preveden je na engleski, francuski, njemački, poljski, mađarski, španski, ruminski i druge jezike. Ukupan književni opus Bahtijara Vagabzade  predstavlja najljepši spoj kulture i istorije, on je u svojm djelima bitno uticao da u Azerbejdžanu  pokaže bunt i borbu za najveće vrijednosti države kojoj je pripadao. Bio je svjestan da će njegova borba biti teška i puna prepreka i iskušenja kojima je on ipak odolio, pokazujući svima nama put kojim idu pravi pjesnici, čiji je jedini motiv u životu odanost domovini i patriotizam. Bahtijar Vagabzade je  postao  poznat i van granica svoje domovine. U dubokoj starosti imao je veliko poštovanje i ljubav, kao istinski branitelj najvećih vrijednosti svoje države. Njegov patriotizam i prometejski put su priča koja nadahnjuje svakog istinskog borca. Bahtijar Vagabazde je umro 13. februara 2009. godine u Bakuu, a 14. je sahranjen u Aleji časti. Njegov častan život i njegova borba postaće jedan od najvećih postulata savremenog Azerbejdžana i amanet koji se nesebično čuva u srcima svih. Jedna od duboko emotivnih pjesama koja pokazuje pjesničku veličinu Bahtijara Vagazbadea i svu njegovu snagu, zbog koje je i postao simbol nacionalnog jedinstva Azerbejdžana.

 

 

Smrti moje majke

.

Kako rano si odvojila svoje ruke od svijeta

Gdje si otišla i ostavila svoje dijete samo?

Kako je moguće da čovjek odjednom nestane

Kao da nikada nije ni bio na ovom svijetu…

 

Sunce je zašlo… u sobi se smračilo

U trenutku si nestala kao san,

Sad razmišljam šta je ostalo od tebe.

Sjećanje kao crni beleg u srcu…

 

Odgojila si me, majko

Uvijek smo mislili kao da si nam dužna

Donijela si mene na ovaj svijet, majko

A ja sam te ispratio sa ovog svijeta…

 

U bešiku si mi pjevala uspavanku

Da li da danas i ja tebi uspavanku da otpjevam?

Tvoje slatke slatke uspavanke

Da l’ da ti na sahrani vratim?

 

Govorila si mi: ,,Neka su ti slatki snovi.”

Da l’: ,,Neka su ti slatki snovi” sada ja tebi kažem?

Treba da okrećem se oko tebe

 

Uspavljivala si me da bih živio…

Reci mi sada

Kako ja tebe da uspavam danas za smrt?

 

Ne razumijem kakav je ovaj svijet,

Raznolika koketerija, raznolike boje

Juče ko te je grijao svojim dahom

danas se pretvorio u led i kamen.

 

Kakav je ovaj svijet…

Snovi čovjeka su do neba, a on sam je na zemlji

Kada je živ teret života je na njegovim ramenima

Kada je mrtav tijelo je na ramenima drugih…

 

Kakav je ovo svijet, kakav je ovo svijet

Smrt je istina, a život je san…

Ti si bila ortak u mojoj muci

Zašto si se okrenula, zašto od mene?

“Neka tvoje muke budu moje ” nekada si govorila

Zašto si sad dodala muku na moju muku?

 

Majko, niko te nije uvrijedio,

Koliko ja tebe

Koliko sam ja tebe uvrijedio,

Kome sada da ispričam muku svoju

Ko će biti sa mnom u tim mukama kao ti?

 

Svuda po kući se vidi tvoje mjesto

Oči mi te traže majko, ej majko

“Gdje je baka?”, pita tvoj mali unuk Azer

Šta da mu odgovorim majko, ej majko

 

Ne znam, ne znam, ja ne znam šta je smrt

Dok život traje

Tvoj dah još je u kući, majko

A ti si se pretvorila u kamen pod zemljom

 

Danas je sedmi dan od tvoje smrti…

Majko, već je sedam dana,

Zajedno sa nama i sobe plaču

Znao bih koliko  riječi imam u srcu

Koje bih tebi, samo tebi kazao…

 

Majko predali smo te majci zemlji

Ova smrt opekla mi je grudi kao žig

Ličila si na planinu iza mene

Kao da se srušila planina iza mene.

 

Vrijeme koje je prestalo za tebe

Mene se još uvijek vraća

Dani postaju veče…

Vrijeme prolazi i ti od mene odaljavaš

A ja ti se približavam iz dana u dan…

.

Pjesmu preveli: Seyran Mirzazada i Sanida Šabotić

 

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Tamara Pantović: O izložbi Aleksandra Aca Rafajlovića „Dvanaesti“

„HVALA TI, DRAGI MOJ DIMITRIJE!“ (na izložbi Aleksandra Aca Rafajlovića „Dvanaesti“) Umorna od raznih oblika diletantizama, zgađena nad instagramskim selfijima, svoj život društvenog autiste provodim kao barka veza...
by Redakcija
0

 
 

PORTRET AUTORA: Alen Kristić gost u Zagrebu i Rijeci

Pozivamo vas na druženje sa ovim vrsnim stvaraocem, koji kroz različite diskurse propituje ulogu religije, naročito katolicizma, od “pada komunizma” do danas, i koji djeluje na tragu “teologije oslobođenja...
by Redakcija
0

 
 

Filip Došljak: Zapis o slikarstvu Irvina Masličića

Filip Došljak ZAPISI O SLIKARSTVU  IRVINA MASLIČIĆA     Irvin Masličić pripada istaknutoj grupi mladih slikara koji su  posljednjih godina svojim izložbama pokazali da su dosljedni nastavljači velikana crnogo...
by Redakcija
0

 

 

III internacionalni haiku konkurs za nagradu “Radmila Bogojević“

Haiku časopis „LOTOS“ (Srbija) i Dejan Bogojević raspisuju III internacionalni haiku konkurs za nagradu “Radmila Bogojević“   Tema konkursa: slobodna Uslovi konkursa: svaki autor može da pošalje 3 svoje haiku ...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Studijska posjeta RTV Pljevlja

Članovi redakcije časopisa i portala ”Avlija” sa deset mladih članova redakcije ”Radio Slobodna Crna Gora” posjetili su redakciju RTV Pljevlja. Posjeta je organizovana u okviru projekta ”Mladi n...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona