Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Eseji

12. Januara 2019.

Denis Kožljan: Esej o Seferu Grbiću

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

SAFER GRBIĆ – osvježenje i čudo u svijetu književnosti i znanstvenih radova

 

Piše: Denis Kožljan

 

SAFER GRBIĆ, rođ. 1992. u Tešnju, Bosna i Hercegovina, magistar filozofije i književnik. Osnovno i srednje obrazovanje završio u rodnom gradu dok je Osnovni studij završio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu sa tezom iz odnosa estetike i islama (2015), a master studij sa tezom filozofije religije i epistemologije Immanuela Kanta (2018), također u Sarajevu. Član je znanstvenoistraživačkog centra ZINK u Sarajevu i HKD u Republici Hrvatskoj.

I rekao bi čovjek, što je tu čudno, filozofa i čarobnjaka na književnoj sceni i dalje ima usprkos ne tako bajnoj situaciji u kojoj bi trebali isti pronalaziti inspiraciju. Nedavno sam imala učiniti intervju sa mladim, svestranim, varaždinskim pjesnikom odnosno predstavnikom multimedijalne scene, Zoranom Hercigonjom, pa mogu reći da i Safer i Zoran imaju neke dodirne točke ali neću i nemam na to pravo da uspoređujem ova dva mlada stvaraoca i njihova djela.

Ovog puta prići ću Saferu Grbiću s jednog drugog aspekta koji me čitajući o njemu i njegovim uradcima vrlo ugodno iznenadio. Zbog čega???

Iako je između nas velika razlika u godinama, ponajprije u vjeroispovijesti, Safer, po svemu sudeći koristi svoja filozofska promišljanja u ostalim sferama svog kreativnog rada poput pisanja edukativnih i znanstvenih članaka, recenzija, pa onda književnih formi poezije i proze sve do slikarskih uradaka. “Ako Bog da” …dogodit će se… biti će izdana moja nova knjiga… uz Božju volju, prvenstveno tako, svijet će postati bolji, naravno kada čovjek shvati i počne racionalno razmišljati. Bog je za Safera bit svega, bit bitka, on je osnovna preopkupacija u svakom segmentu njegovog rada kako na polju filozofije tako i u praktikumu življenja.

Safer je, takoreć još u razdoblju puberteta, sa svega šesnaest godina, dok su se njegovi vršnjaci družili na nekim skrivenim mjestima zbog straha od roditelja i prolazili faze odrastanja, vrlo ozbiljno krenuo mnogo složenijim putem, napisao prvu zbirku pjesama koja je dobila vrlo pozitivne kritike. Nije se zbog toga osjećao zakinut, a svaka mu je pozitivna kritika bila samo poticaj za dalje i vjetar u leđa da kao mlad čovjek okusi čari života, proputovavši dio svijeta o kojem je pisao i još uvijek je središte njegovog obzora izražavanja, alfa i omega njegovih recenzija i članaka ali i pjesničkih formi.

Negdje sam pročitala da je ovog mladog i nadobudnog tešnjanskog poetu, tjeskoba natjerala da se dokazuje u kasnijim pjesničkim i proznim djelima, no, i ako jeste, Safer je svakako pravo čudo i  jedno pravo osvježenje u svijetu današnjice kojeg truju različite pošasti, ratovi, jal i mnogo materijalizma, marketinških trikova, laži. On se ne da smesti upravo zato jer ima vlastiti originalni stav, bunt mladosti, svoje ideje kao i pogled na život u cjelini. On zapravo iz nekih tradicionalnih okvira uspijeva izaći na način da jedan dio pravila rado prihvaća i prenosi u svoja nova i originalna zdanja na način doživljavanja jake duhovne katarze. Tu se radi o momentu iznenađenja ali i svestranosti koja iskače u Saferovim pjesničkim ostvarenjima te njegovu čitalačku publiku dovodi do čuđenja jer i nije baš uobičajno doživjeti i čitati tako mladog, a iskusnog tvorca, možda jedne nove, zanimljive trake svijesti.

Kada smo kod Grbićevog pjesničkog opusa, reći ćemo da je u svojim djelima za neke osjetljive životne teme, poput ratova npr., vrlo senzibilan što se jasno doživljava čitajući pjesme: Mostarska, Srebrni pir ili pak još jedan ciklus koji odskače u sadržajnosti i jasnoći poruka; Ciklus Poeta angelika. Iako za svoje pisanje i stav, pronalazi primjere među nekim stranim ali i domaćim autorima, Grbić vješto i dosljedno ostaje sebi svojstven i u lirskom isticanju stiha ali i načinu pisanja, što je vrlo pohvalno i prava rjetkost.

No, Safer Grbić je jednako tako poznat i cijenjen kako u svojoj Bosni, tako i van njenih granica po pisanju znanstvenih radova iz područja filozofije.

Bit njegovog dubokoumnog znanstvenog rada, naslova “Mišljenje religijskih sukoba kao sukobljavanje epistemologija” je u tome da nema smisla više voditi religijske sukobe. Ratovi nikome nisu potrebni, ne donose sreću ni opće dobro te su i opasnost za opstanak čovječanstva, a u tom košmaru Safer se nada i promišlja na način da će ipak pobijediti racio i osobno sazrijevanje umjesto zveketa oružja. Pjesnikova buntovna crta kojom ukazuje na probleme inertnosti i kilavosti društva koji ne donose sreću ni jednom segmentu, proteže se ne samo u opusu književnih djela, već mnogo više i na polju izdanih stručnih članaka, eseja, recenzija.

Između ostalih, ovaj mladi bosanskohercegovački umjetnik, autor je i jedne posebne knjige naslova “Al-Birunijev uvod u Hinduizam” u izdanju Baštine duhovnosti, Mostar, 2018. Onog časa kad je djelo izdano, odnosno kad se našlo u njegovim rukama bio je neizmjerno ushićen i zadovoljan (fb status: “BIG DAY FOR ME, NEW BABY WAS BORN”.) Ne daje li nam to pravo da zaključimo kako bi svijet bio mnogo drugačiji, mnogo ljepši i bogatiji da u njemu svoje znanje, vještine i lucidnost koriste i Saferovi vršnjaci čiji je mozak tabula raza i koji radije udišu neke otrovne supstance gubeći svoj identitet i odmažući kako svojim bližnjim tako i okolini koja ih mora sankcionirati.

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Sanela Halković o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Poetska zbirka “Žena bez kišobrana” autorice Anele Fetić   Valja početi od početka. Od naslova. Ne dešava se često da naslov tako potpuno i jasno oslikava cijelu zbirku, kao što je to slučaj sa ovom poetskom z...
by Redakcija
0

 
 

Dr Nazif Veledar o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Osvrt na zbirku pjesama „ŽENA BEZ KIŠOBRANA“ pjesnikinje ANELE FETIĆ   Poezija je stvaralaštvo nekog pjesnika, pa se kaže npr. poezija Muse Ćazima Ćatića, misleći da je pisao pjesme, tj. poeziju, i to umjetni...
by Redakcija
0

 
 

Marija Juračić o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Osvrt na zbirku poezije Anele Fetić „Žena bez kišobrana“   Kada sam dobila ponudu da budem urednica zbirke poezije autorice Anele Fetić „Žena bez kišobrana“, pomislila sam kako je čudno da upravo ja, agnosti...
by Redakcija
0

 

 

Dr. Bisera Suljić-Boškailo o ”Ženi bez kišobrana” Anele Fetić

Dr. Bisera Suljić-Boškailo     Anelina zbirka svjetlucavih pjesama – Žena bez kišobrana     I sam naslov knjige «Žena bez kišobrana» budi poetsku sliku u čitaocu – zagonetna žena na kiši – b...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

O Skenderu Kulenoviću (1910-1978) iz Enciklopedije Bošnjaka Nazifa Veledara

U znak sjećanja, na Skendera Kulenovića, autora romana “Ponornica”, koji predstavlja najbolju književno-jezičku afirmaciju bosanskoga jezika, za godišnjicu njegove smrti (25. 1. 1978 – 25. 1. 2023), objav...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange