SAFER GRBIĆ – osvježenje i čudo u svijetu književnosti i znanstvenih radova
Piše: Denis Kožljan
SAFER GRBIĆ, rođ. 1992. u Tešnju, Bosna i Hercegovina, magistar filozofije i književnik. Osnovno i srednje obrazovanje završio u rodnom gradu dok je Osnovni studij završio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu sa tezom iz odnosa estetike i islama (2015), a master studij sa tezom filozofije religije i epistemologije Immanuela Kanta (2018), također u Sarajevu. Član je znanstvenoistraživačkog centra ZINK u Sarajevu i HKD u Republici Hrvatskoj.
I rekao bi čovjek, što je tu čudno, filozofa i čarobnjaka na književnoj sceni i dalje ima usprkos ne tako bajnoj situaciji u kojoj bi trebali isti pronalaziti inspiraciju. Nedavno sam imala učiniti intervju sa mladim, svestranim, varaždinskim pjesnikom odnosno predstavnikom multimedijalne scene, Zoranom Hercigonjom, pa mogu reći da i Safer i Zoran imaju neke dodirne točke ali neću i nemam na to pravo da uspoređujem ova dva mlada stvaraoca i njihova djela.
Ovog puta prići ću Saferu Grbiću s jednog drugog aspekta koji me čitajući o njemu i njegovim uradcima vrlo ugodno iznenadio. Zbog čega???
Iako je između nas velika razlika u godinama, ponajprije u vjeroispovijesti, Safer, po svemu sudeći koristi svoja filozofska promišljanja u ostalim sferama svog kreativnog rada poput pisanja edukativnih i znanstvenih članaka, recenzija, pa onda književnih formi poezije i proze sve do slikarskih uradaka. “Ako Bog da” …dogodit će se… biti će izdana moja nova knjiga… uz Božju volju, prvenstveno tako, svijet će postati bolji, naravno kada čovjek shvati i počne racionalno razmišljati. Bog je za Safera bit svega, bit bitka, on je osnovna preopkupacija u svakom segmentu njegovog rada kako na polju filozofije tako i u praktikumu življenja.
Safer je, takoreć još u razdoblju puberteta, sa svega šesnaest godina, dok su se njegovi vršnjaci družili na nekim skrivenim mjestima zbog straha od roditelja i prolazili faze odrastanja, vrlo ozbiljno krenuo mnogo složenijim putem, napisao prvu zbirku pjesama koja je dobila vrlo pozitivne kritike. Nije se zbog toga osjećao zakinut, a svaka mu je pozitivna kritika bila samo poticaj za dalje i vjetar u leđa da kao mlad čovjek okusi čari života, proputovavši dio svijeta o kojem je pisao i još uvijek je središte njegovog obzora izražavanja, alfa i omega njegovih recenzija i članaka ali i pjesničkih formi.
Negdje sam pročitala da je ovog mladog i nadobudnog tešnjanskog poetu, tjeskoba natjerala da se dokazuje u kasnijim pjesničkim i proznim djelima, no, i ako jeste, Safer je svakako pravo čudo i jedno pravo osvježenje u svijetu današnjice kojeg truju različite pošasti, ratovi, jal i mnogo materijalizma, marketinških trikova, laži. On se ne da smesti upravo zato jer ima vlastiti originalni stav, bunt mladosti, svoje ideje kao i pogled na život u cjelini. On zapravo iz nekih tradicionalnih okvira uspijeva izaći na način da jedan dio pravila rado prihvaća i prenosi u svoja nova i originalna zdanja na način doživljavanja jake duhovne katarze. Tu se radi o momentu iznenađenja ali i svestranosti koja iskače u Saferovim pjesničkim ostvarenjima te njegovu čitalačku publiku dovodi do čuđenja jer i nije baš uobičajno doživjeti i čitati tako mladog, a iskusnog tvorca, možda jedne nove, zanimljive trake svijesti.
Kada smo kod Grbićevog pjesničkog opusa, reći ćemo da je u svojim djelima za neke osjetljive životne teme, poput ratova npr., vrlo senzibilan što se jasno doživljava čitajući pjesme: Mostarska, Srebrni pir ili pak još jedan ciklus koji odskače u sadržajnosti i jasnoći poruka; Ciklus Poeta angelika. Iako za svoje pisanje i stav, pronalazi primjere među nekim stranim ali i domaćim autorima, Grbić vješto i dosljedno ostaje sebi svojstven i u lirskom isticanju stiha ali i načinu pisanja, što je vrlo pohvalno i prava rjetkost.
No, Safer Grbić je jednako tako poznat i cijenjen kako u svojoj Bosni, tako i van njenih granica po pisanju znanstvenih radova iz područja filozofije.
Bit njegovog dubokoumnog znanstvenog rada, naslova “Mišljenje religijskih sukoba kao sukobljavanje epistemologija” je u tome da nema smisla više voditi religijske sukobe. Ratovi nikome nisu potrebni, ne donose sreću ni opće dobro te su i opasnost za opstanak čovječanstva, a u tom košmaru Safer se nada i promišlja na način da će ipak pobijediti racio i osobno sazrijevanje umjesto zveketa oružja. Pjesnikova buntovna crta kojom ukazuje na probleme inertnosti i kilavosti društva koji ne donose sreću ni jednom segmentu, proteže se ne samo u opusu književnih djela, već mnogo više i na polju izdanih stručnih članaka, eseja, recenzija.
Između ostalih, ovaj mladi bosanskohercegovački umjetnik, autor je i jedne posebne knjige naslova “Al-Birunijev uvod u Hinduizam” u izdanju Baštine duhovnosti, Mostar, 2018. Onog časa kad je djelo izdano, odnosno kad se našlo u njegovim rukama bio je neizmjerno ushićen i zadovoljan (fb status: “BIG DAY FOR ME, NEW BABY WAS BORN”.) Ne daje li nam to pravo da zaključimo kako bi svijet bio mnogo drugačiji, mnogo ljepši i bogatiji da u njemu svoje znanje, vještine i lucidnost koriste i Saferovi vršnjaci čiji je mozak tabula raza i koji radije udišu neke otrovne supstance gubeći svoj identitet i odmažući kako svojim bližnjim tako i okolini koja ih mora sankcionirati.
