Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme



Eseji

19. Oktobra 2018.
 

Denis Kožljan: ”Moj bosanski, srpski, hrvatski, crnogorski jezik – jedan jezik sa četiri naziva”

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: , ,

“Jezik nije ni propis ni zakon kojeg se morate po svaku cijenu držati, nego fleksibilna živa stvar kojoj se prilagođavate. Ja sam prolazio sve jezične faze i varijante, nekad sam bio prinuđen na to, nekad sam to činio svojom voljom.” (Mirko Kovač)

Piše: Denis Kožljan

O jeziku pisati, napisati esej, raspravljati… težak je i mučan posao jednako kao i ponavljati sve ono što smo kroz povijest, od dana rođenja pa do smrti imali prilike učiti i naučiti.
Iskreno, lakše mi je onako u nekoj slobodnoj formi zaključiti što ja, osobno kao Hrvatica ali i književnica ili možda obična smrtnica mislim pod pojmom jezika i jezikoslovlja.

Dakle, rođena u sistemu u kojem je moja tadašnja domovina zvala se Jugoslavijom, smatrala sam se Jugoslavenkom ali jednako tako i Hrvaticom jer je Hrvatska tada bila jedna od šest republika unutar Yuge. No, u mojoj obitelji, korjeni su datirali i još danas datiraju iz moje prekrasne Istre, zavičaja koji sadržava čitav niz čakavskog dijalekta. A dijalekt je valjda, sastavnica svakog jezika, bilo da se nađoh u Bosni, Srbiji, Crnoj Gori ili da ne nabrajam dalje. Tako ja živim slobodom jezika, a koja me ujedno obogaćuje, dozvoljava da svakog dana izlazim iz otrcanih okvira, pogotovo kad se o mojoj umjetnosti radi.

Naravno da unutar moje zajednice, svakdašnji govor svodi se na čistu čakavštinu i to onu koja ima korjene u južnoj i središnjoj Istri. I milijun sam posto uvjerena da će moji Istrijani razumjeti kad, primjerice spomenem kortu. To je riječ koja u hrvatskom jeziku ali čakavskog dijalekta označava pojam za dvorište i ne vidim razloga zašto ako recimo putujem u Bosnu, ne bih u nekakvom kontekstu, upotrijebila riječ “korta”. Nije li to moj materinji jezik, kao što je za taj isti pojam, tamo riječ avlija. Možda me u tom trenutku moj prijatelj ili gost neće razumijeti ali ja želim da i njega naučim da je sloboda govora i pisanja, ono što nas ne smije sputavati. A onda, kažu da je čovjek bogat koliko jezika zna govoriti ili razumijeti. Učenje je proces koji traje i trudim se osobno približiti se toj problematici. I ponekad me nervira kad napišem neki stih ili prozu na mojoj istrijanskoj besidi ali mi kažu urednici da je ipak trebam prevesti. Pa onda prevest ću je iako me to baš i ne usrećuje jer zašto bi? Smatram da ja govorim jezikom ljubavi, a ne mržnje, jezikom pacifiste, a ne nekog tamo ratnika koji priča jezikom oružja. Ako se čovjek trsne i ako ima želju podijeliti komunikaciju i iznijeti neki svoj stav ili nužnu potrebu, vjerojatnost je da će pronaći načina da drugoj strani koja ne govori i piše istim jezikom, objasni glavninu stvari.

Fala Bogu, u toku školovanja koje se većinom odvijalo pod zvijezdom petokrakom, čitala sam lektiru kako oca hrvatske književnosti Marka Marulića, tako i mnoga djela na ekavici, a da, osim abecede, učili smo i azbuku, osim latinice, pisali i ćirilicu… i živjeli sretno bez ćangrizavosti, za razliku od danas, kad se nekome, ja Istrijanka, Hrvatica, obratim sa “druže”, a moj me susjed pogleda preko oka, Zašto? Ne zanima me, to je valjda njegov problem.

Ja živim život slobodnog mišljenja i izražavanja, poštujem svoje, a ne gazim tuđe, čitam, pišem, uživam u slovima, jezicima, porukama iznošenim bilo verbalno bilo u pisanom obliku.
___________________________________________________
Denis Kožljan, rođena 1961. u Puli gdje živi i stvara. Majka je dvoje odrasle djece. Po struci odgajatelj predškolske djece, sada u mirovini.
 
Intenzivnije se bavi književnošću od 2010-te kad je izdala svoju prvu samostalnu zbirku pjesama Sva moja sjećanja. Sveukupno ima objavljeno 18 samostalnih autorskih djela (poezija i proza), te je prisutna u preko dvadeset zajedničkih zbornika. Piše na standardu i čakavskom dijalektu: poeziju, crtice, priče, drame, kritike, osvrte, recenzije, putopise, monodrame, kolumne, igrokaze… te je više puta nagrađivana (Međunarodni festival književnosti u Rijeci i Kostreni, a osvojila je i 2. nagradu za monodramu “Znan ča me udržalo” na Susretu hrvatskoga duhovnoga stvaralaštva u Križevcima, Stjepan Kranjčić. U toku je pisanje prvijenca, ljubavno erotskog romana: Iza osmjeha, prokleto sama.
 
Denis je prisutna i u on line časopisima: Zarez, Književnost uživo, Kvaka, Avlija, Sapphoart, na Webstilus portalu, Portalu Poezija noći, Poezija On line, dok na fb ima svoje grupe i stranicu.
Književnica Kožljan je kao najaktivnija članica Knjižnice Kluba umirovljenika Pula, prisutna i u Antologiji povodom Mjeseca hrvatske knjige prije nekoliko godina kad je organizirala poetsku glazbenu večer: “Istra nan je mati”. Dobitnica je nagrade i posebne Povelje GK Kaštela u nekoliko navrata za pobjedničku poeziju u kategoriji odraslih. Također je i urednica dvije zbirke pjesama: Strunjeni pensiri Ide Marković i Vrtovima mojih misli, Katice Petreković,
 
Uz glazbeno poetske večeri povodom Dana poezije, Dana Grada Pule, Valentinova i sl. organizatorica je i nekoliko humanitarnih koncerata što je čini posebno ispunjenom.Sudionica je mnogih pjesničkih susreta širom Istre i Hrvatske (Verši na šterni, Beside u jatu, Čitanje poezije u Rijeci (Književnost uživo), Stjepan Kranjčić…)
 
Uz pisanje, se bavi i umjetničkom fotografijom (2 samostalne izložbe) i nekoliko nagrada na foto izložbama u Puli i Medulinu, te slikanjem (akril na platnu) (jedna samostalna izložba).
 
Uskoro se sprema obilježiti i desetu obljetnicu svog stvaralačkog opusa, u Knjižnici i čitaonici Kluba umirovljenika Pula.


About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Kudret Bulbul: Kongres evropskih muslimanskih intelektualaca

Analiza dekana Fakulteta političkih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit, prof.dr. Kudreta Bulbula Prošle sedmice smo govorili po pitanju „evropskog islama“ i ove sedmice ćemo nastaviti da govorimo o ovoj temi. Govoril...
by Redakcija
 

 
 

Dr Suada A. Džogović: Ekonomski rast Turske – izazov za integraciju u EU (III dio)

Redakcija časopisa i portala Avlija u prethodna dva nastavaka objavila je djelove iz knjige ”Ekonomski rast Turske – izazovi za integraciju u EU” dr Suade A. Džogović, a slijedi Zaključak iz knjige:  ...
by Redakcija
 

 
 

Prvi roman autorke Zorane Manić

Prikaz romana-univerzuma „Igra beskonačne zakrivljenosti“   Prvi roman autorke Zorane Manić intrigira već svojim naslovom, a nastavlja i samom sadržinom. Implicitno i eksplicitno se najavljuju novi delovi romana koji b...
by Redakcija
 

 

 

Poezija Franja Matanovića

Franjo Matanović   ODRAZ DANAŠNJICE   gledam današnjicu i pomalo mislim o razlikama od vremena Da Vincija i Mona Lise i onog mračnog srednjeg vijeka kada se u prvi plan iznosilo lice odraz duše na svjetlo se pozivalo...
by Redakcija
 

 
 

Refik Bulić: Zbilja, kako nam se zove zajednički jezik?

Refik BULIĆ     ZBILJA, KAKO NAM SE ZOVE ZAJEDNIČKI JEZIK?[1]     Deklaracija o zajedničkom jeziku, koju su osmislila i promovirala neka udruženja građana iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine na...
by Redakcija
 

 




Konkursi regiona