Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Eseji

5. Februara 2022.

Dr Ahmet Bihorac i Hasena Kozica: Vrijedna knjiga Sajme K. Feratović

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Prof. dr Ahmed Bihorac / Hasena Kozica

 

 

 

ČUVANJE KULTURNOG IDENTITETA BOŠNJAKA

 

 

(Sajma K. Feratović: Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka, NVU Sofra, Plav, 2021)

 

 

 

UVOD

 

Polazeći od saznanja da je u bošnjačkoj književnosti, do danas, nedovoljno pažnje bilo posvećeno izgradnji i negovanju kulturnog pamćenja Bošnjaka, autorica Sajma K. Feratović je preuzela na sebe taj emanet očuvanja kroz jedan, malo neuobičajen način. Želeći da kroz vizuru metodičkog pristupa obrade lirske pjesme svojim učenicima skrene pažnju na kulturu pamćenja Bošnjaka i bošnjačke književnosti. U našem radu kulturni identitet tretiramo kao poimanje sebe kroz znanja koja stičemo iz kulture kojoj pripadamo. Na ovakav način se ostvaruje kompleksna veza između unutrašnjih procesa jedinke i njenog ponašanja, odnosno shvatanje sopstvenog identiteta kao nedeljivog dijela vlastitog bića. Čovjek kao društveno biće nije samo individua za sebe. U njegov identitet su ugrađene određene karakteristike kolektiva kojem pripada.

Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka

Ovaj rad čine dva dijela. Prvi sadrži teorijska istraživanja, a drugi je analitički, u kome se nalaze metode, postupci i analitička istraživanja.

Posebna pažnja je posvećna sandžačkoj lirskoj narodnoj pjesmi Knjigu pišu gusinjske đevojke, koja se svojom ljepotom i neposrednošću osjećanja u njoj izraženih izdvaja, ali to čini i svojim jezičkim ruhom.

Posmatrajući analitički glagolske imenice sjećanje i pamćenje ili glagole sjećati se i pamtiti, koji označavaju kulturu pamćenja, autorica upućuju čitaoce na adekvatniju formulaciju kulture pamćenja.

Posmatrajući kulturu i etnički identitet Bošnjaka u Sandžaku Sajma K. Feratović zaključuje da to nisu nepoznati pojmovi ali se ne tumače uvijek na isti način. U ovoj monografiji kulturni identitet Bošnjaka je istaknut kroz sopstveno poimanje sebe ali i iz znanja o kulturi kojoj pripadamo.

Autorka osjeća neophodnosti rada na izgradnji, negovanju i očuvanju kulture pamćenja svojih đaka, sa pretpostavkom da se mora raditi na kulturi pamćenja onoga što baštini bošnjački narod i njegova kultura.

Tako je nastala monografija Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka autorice Sajme K. Feratović. Knjiga inspirisana nasljeđem Bošnjaka plavsko- gusinjskog kraja, nastala je kao rezultat rada u nastavi, i niza sprovedenih istraživanja u okviru predmetnih programa po kojima je radila, kada je i uočila da je kulturno nasljeđe Bošnjaka u drugom planu.

Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka

Znajući da je odgoj planski, organiziran proces koji dolazi do izražaja posebno u nastavi, a nastava se na osnovu nastavnih planova i programa ostvaruje uz saradnju učenika i nastavnika, uz vodeću ulogu nastavnika1. Monografija oslikava revolt i pobunu mlade intelektualke protiv zaborava, usmjeren ka očuvanju sopstvenog identiteta, prateći saznajni i znanstveni put književnosti, historije i muzike. Imajući na umu da bošnjačka usmena epika sadrži veoma bogatu galeriju zanimljivih epskih junaka i događaja, koji po svojim osnovnim svojstvima funkcioniraju kao kompleksni književni likovi, nastali u posebnom kulturnom ambijentu, u kojemu je trajala i unutar kojega su se razvijali strukturalno kompleksniji epski narativi, nudeći bogatu ponudu različitih tema i junaka. Sajma Feratović je, kao profesorica bosanskog jezika, Monografiju posvetila svojim učenicima, nastojeći da im približi ljepotu usmene riječi, olakša i osnaži kontakt sa prošlošću i uhvati se u koštac sa zaboravom, a sve kroz prizmu kulturnog nasljeđa, stvarajući prirodniju sredinu pamćenja prošlosti i mogućnosti prenošenja na reprezentativan način2.

Osjećajući izuzetnu ljepotu sandžačke lirske narodne pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke koja se posebno ističe svojom ljepotom i neposrednošću osjećanja u njoj izraženih, ali i jezičkom ruhu, kojim je zaodenuta. Treba istaći da je Husein Bašić, kao antologičar, ovu pjesmu objavio na početku zbirke Može li biti što bit’ ne može3.

U pjesmi je ljubav suprostavljena ratu, iako rat nije nigdje pomenut. Čitava pjesma odiše životnom snagom, inspirisanom lokalnom situacijom, kada su gusinjske djevojke bile razdvojene od momaka. Pjesmom dominira neobičan spoj jednostavne svježine narodnog jezika, kompozicije pjesme i njene monumentalne sadržine. Čitava pjesma je obojena emocijama i dubokim antiratnim porukama. Patrijarhalna sredina je iznjedrila brojne slike i simbole u ovoj pjesmi. Imajući to na umu naša autorka je željela da čitaocima monografije, prvenstveno svojim đacima, ukaže na svu ljepotu i raskoš bošnjačke književnosti. To čini radi kvalitetnijeg shvatanja i interpretacije pjesme, kao i suštine razumijevanja bitnosti nasljeđa4. U prvom dijelu autorka se bavi kulturnim pamćenjem i identitetom, kao dijelom nasljeđa, kojim želi privući čitaoce da uoče bitnost pripadanja, poklanjajući posebnu pažnju historijskom kontekstu i lokalizaciji pjesme u cilju saznavanja vremena i uslova njenog nastanka. Najveći dio rada Sajma Feratović je posvetila metodičkoj interpretaciji pjesme, analizi likova i jezičkih osobenosti, predstavljanju misli i ideja pjesme, te daljoj analizi specifičnoj za interpretaciju pjesme kroz nastavnu praksu, u cilju pravilnog odgoja svojih đaka, kroz spoznaju svog kulturnog identiteta, želeći da pravilno usmjeri njihovo odrastanje.

Ako obrazovanje posmatramo kao, proces usvajanja znanja, umijeća i navika, što je osnova za izgrađivanje znanstvenog pogleda na svijet, za povezivanje znanja s praktičnom profesionanom djelatnošću, i za izgrađivanje sposobnosti za samoobrazovanje5.

U pedagogiji, nauci o odgoju djece, nude se mnoge definicije temeljnog pojma odgoja. Nauka nas upućuje da je teško jedinstveno definisati odgoj, premda postoji saglasnost da odgoj predstavlja specifičnu ljudsku aktivnost u kojoj ljudsko biće postaje čovjek. Takav stav prijećujemo kod Vukasovića, (1989) i Polića (1993) dok Bašić (2000) zagovara mišljenje da odgoj sadrži cjelokupni proces razvoja čovjeka kao ljudskog bića.

Uočivši da ovaj oblik samopoimanja čini kompleksnu vezu između kognitivnog, motivacionog i emotivnog procesa jedinke i njenog ponašanja, kao jedan od ključnih segmenata kulturnog identiteta, odnosno njegovog shvatanja identiteta kao nedjeljivog dijela vlastitog bića.

Opažajući svijet kroz društvene kategorije pojedinac se identifikuje sa grupom, crpi samopoštovanje i traži svoje mjesto u svijetu. Ono što je najvažnije kada je prijenos kulturnog identiteta i kulture pamćenja u pitanju je da se mlađe generacije vaspitavaju i uče osjećaju ponosa na vlastitu kulturnu pripadnost.

Zato podaci koje iznosi u monografiji i literatura koju je proučila govore o ozbiljnosti autorkinog pristupa delu, što ga čini vrednijim za kulturu pamćenja, metodiku nastave, čuvanja ljepote maternjeg, bosanskog, jezika i književnih tekovina Bošnjaka.

Skrećemo pažnju na izlaganje u monografiji koje teče logično i ako pratite autoričinu misao možete osjetiti emocionalno jezgro pjesme. Autorica diskretno ukazuje na činjenicu da se ljubav, kao najčistiji izvor emocionalnog svijeta žene, hrabro suprostavlja svojim humanističkim sadržajem ratu. Zato je emocijama zgusnuto djevojačko obraćanje Ali paši: Pušćaj nama momčad Gusinjane! Narodni pjevač u pjesmi uzdiže djevojke iznad paše onoliko koliko je ljubav iznad volje i moći pojedinca6.

Ova metodološki korektno urađena monografija dokazuje da je autorica vrlo ozbiljan istraživač, što nam svjedoči istraživački dio rada, koji se bavi kulturnim nasljeđem vezanim za konkretnu pjesmu. Postavljajući za cilj istraživanja, rad na unapređivanju nastave maternjeg jezika, autorica ukazuje na mogućnost i potrebu primjene interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke kao nastavnog sadržaja. Ozbiljnost u radu se kroz istraživanje primjećuje na utvrđivanju kvaliteta znanja učenika, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, ali i želja da ono nađe praktičnu primjenu, kroz izradu prijedloga dodatnih sadržaja predmetnog programa za crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost. Sajma Feratović ističe u uvodu da nema namjeru da daje konačne obrasce metodičkih pristupa, već iskreno želi da podstakne nastavnike jezika i književnosti na kreativnost i drugačiji pristup, ne samo ovoj pjesmi nego i svim drugim nastavnim sadržajima koji čine važan segment nasljeđa bošnjačkog naroda.

Znajući da tumačenje jednog književnog djela nije jednostavan, a ni lak proces, autorica pokušava da interpretaciju pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke, metodički prilagodi za potrebe nastavnog procesa na osnovnoškolskom uzrastu, nudeći tri modela strukture časa obrade lirske pjesme po opštem modelu. U radu se primjećuje da je autorica stručno metodički osposobljena, da dobro poznaje metodičke radnje i postupke, što vješto koristi u svom radu7.

Koristeći međupredmetnu korelaciju i pluralizam metoda, autorica sa učenicima praktično primjenjuje određenu interakciju, pretvara svoje učenike u aktivne saradnike i vrijedne istraživače, nudeći, na taj način, model kreativnog nastavnika bosanskog jezika i književnosti koji motiviše đake u duhu savremene nastave.

Tako je svojim istraživanjem dokazala glavnu hipotezu: da pjesma Knjigu pišu gusinjske đevojke i historijska ličnost Ali-paša postoje u kulturnom sjećanju Bošnjaka, i da su orjentalizmi u njoj bliski učenicima, iako ih često ne upotrebljavaju, smatrajući da pjesma kao dio nastavnih sadražaja može i treba biti uključena u nastavu CSBH jezika i književnosti u Crnoj Gori.

Monografija Sajme Feratović je zasnovana na izvrsnom poznavanju relevantne građe i potpunom uvidu u teoriju usmene književnosti, tako da predstavlja dragocjen doprinos izučavanju usmene epike u nacionalnim okvirima ali i šire. Pisana jasno i pregledno, ova studija potvrđuje senzibilitet i darovitost istraživača, čija se izlaganja odlikuju idealnim odnosom između analiza teksta i argumentovanih sinteza na poetičkom nivou8.

Odlika ove monografiju je čvrsta i precizna kompozicija, koja je nastala kao rezultat dugog istraživačkog procesa, pažljivog i savjesnog promišljanja jedne mlade profesorice, čija je želja da sačuva jezik i književnu tradiciju Bošnjaka.

Posebno je interesantan dio knjige posvećen unapređenju nastave bosanskog jezika, i ukazivanju na mogućnosti potrebe interpretacije pjesme kao nastavnog sadržaja, što je rezultat sprovedenog istraživanje o ispitivanju elemenata kulturnog pamćenja koji su prenijeti na mlađe generacije. Želeći ovim radom da otvori novo poglavlje u obrazovanju Bošnjaka u Crnoj Gori, Sajma Feratović se zalaže da ono mora biti planski i sitematično, vođeno i realizirano, a sve u svrhu očuvanja kulturno-historijskog i jezičkog identiteta.

Monografija Uloga interpretacije pjesme „Knjigu pišu gusinjske đevojke“ u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka autorice Sajme K. Feratović je delo od izuzetnog nacionalnog značaja, koje nudi nova saznanja iz književne historije koja su neophodna za sadašnje i buduće generacije čitalaca, a posebno za književne historičare, teoretičare, kritičare i metodičare. Sasvim je izvjesno da je Monografija obogatila bibliografiju Bošnjaka u Sandžaku, ali i šire. Zato vam je, dragi ljubitelji lijepe riječi, najtoplije preporučujem za čitanje i promišljanje, a nakon iščitavanja sami ćete donijeti svoj zaključak.

 

 

LITERATURA:

 

 

  1. Bašić, H, (1991). Može li biti što bit’ ne može : lirske narodne pjesme iz Sandžaka : antologija, Tuzla: Fi-Grafik,
  2. Bašić, S. (2000). »Odgoj«, u: Mijatović,Antun (ur.), Osnove suvremene pedagogije, Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor, str. 175–201.
  3. Feratović, S., (2021). Uloga interpretacije pjesme „Knjigu pišu gusinjske đevojke“ u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka
  4. Polić, M. (1993). Odgoj i svije(s)t, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
  5. Vukasović, A., (1989). Analiza i unapređivanje odgojnog rada, Samobor: Zagreb – radna organizacija za grafičku
  6. Vukasović, A., (1989). Analiza i unapređivanje odgojnog rada, Samobor: Zagreb – radna organizacija za grafičku

 

 

____________________________

1 O ulozi nastavnika vidi više u: Vukasović, A., (1989). Analiza i unapređivanje odgojnog rada, Samobor: Zagreb – radna organizacija za grafičku djelatnost.

2 Feratović, S. Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka, NVU Sofra, Plav, 2021. str. 129.,Izvod iz recenzije Prof. dr Ahmeda BIhorca

3 Bašić, H, (1991). Može li biti što bit’ ne može : lirske narodne pjesme iz Sandžaka : antologija, Tuzla: Fi- Grafik, str.17

4 Feratović, S. Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka, NVU Sofra, Plav, 2021. str. 130.,Izvod iz recenzije Prof. dr Ahmeda BIhorca

5 Vukasović, A., (1989). Analiza i unapređivanje odgojnog rada, Samobor: Zagreb – radna organizacija za grafičku djelatnost. str. 11.

6 Feratović, S. Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka, NVU Sofra, Plav, 2021. str. 130.,Izvod iz recenzije Prof. dr Ahmeda BIhorca

7 Feratović, S. Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka, NVU Sofra, Plav, 2021. str. 131., Izvod iz recenzije Prof. dr Ahmeda Bihorca

8 Feratović, S. Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka, NVU Sofra, Plav, 2021. str. 129., Izvod iz recenzije Prof. dr Ahmeda Bihorca.



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Nazif Veledar o knjizi ”Druga obala” Faruka Dizdarevića

Dr. Nazif  Veledar   TRAGANJE  ZA  DUHOM  STVARANJA Faruk Dizdarević, Druga obala/ Ogledi i razgovori, Grafičar, Užice, 2022.   Knjiga DRUGA OBALA književnika, književnog i likovnog kritičara, esejiste, hroniča...
by Redakcija
0

 
 

Faruk Dizdarević o slikarstvu Medžida Fakića

Faruk Dizdarević     PIKTURALNE REALIZACIJE  MEDŽIDA FAKIĆA                                        Slikar Medžid Fakić je u izboru od oko tridesetak platana za izložbu u Novom Pazar...
by Redakcija
0

 
 

Poetski konkurs KIRKA

POETSKI KONKURS   Udruženje Idejna kreacija „Kirka“ raspisuje konkurs za poeziju (savremena poezija, haiku, grafička / vizuelna poezija, strip-pesma). Mogu učestvovati autori iz bivših jugoslovenskih republika, ali...
by Redakcija
0

 

 

Said Šteta: Jeseni

Said Šteta     JESENI Dolaziš zrele se šeftelije  kao usne puče kruške na dlanu žute vilhemovke u oku plava šljiva požegača crno dok se  na košpici nađe tek se onda bestilj peče Dolaziš k’o zvonik crkveni src...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Tri pjesme Marije Juračić

Marija Juračić       BILO JE VRIJEME ROCK AND ROLLA   Bilo je vrijeme rock and rolla starih šansona i balada. U punoj sali nasred stola dvije su čaše i jedna cola. Ti si nosio traperice crne prošvercane negdje...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona
 
Secured By miniOrange