Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Eseji

27. Oktobra 2020.

Nejra Džananović: Roditelji kao prvi dječiji uzori

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

Nejra Džananović

Roditelji kao prvi dječiji uzori

Kako odgojiti dobro dijete; koji je recept za uspješno roditeljstvo; gdje griješim u odgoju djeteta  su pitanja koja svaki roditelj, koji teži da bude što bolji otac/majka, postavlja sebi. Čuveni danski terapeut Jesper Juul, u svom djelu Vaše kompetentno dijete(1995)kaže ,,Poput mnogih pripadnika mog naraštaja i ja sam prije 25 do 30 godina znao da je nešto pogrešno u načinu na koji je, generacija mojih roditelja (kao i generacije prije njih) gledala na strukturu obitelji i odgoj djece.“Sigurno da nema generacije roditelja koja nije propitivala svoje odgojne metode i koja nije težila  pobjeći od tog pogrešnog u načinu odgoja.

Nejra Džananović je rođena 02.05.1995. u Sarajevu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za pedagogiju 2017. godine. Na istom odsjeku je 2019. godine, stekla zvanje magistrice struke pedagogije. Pored formalnog obrazovanja, edukovala se i kroz neformalne oblike poput seminara, konferencija i radionica. Radno i volontersko iskustvo stekla je u organizacijama poput GIZa, Centra za promociju civilnog društva, SOS Dječijeg sela BiH, Udruženju za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama na području Kantona Sarajevo ,,Oaza”, a trenutno radi kao projektna koordinatorica u NVO. Autorica i koautorica je nekoliko pedagoških članaka od kojih izdvajamo ,,Revolucija rodnih uloga – otac odgajatelj“ (časopis Bona), Medij u očima srednjoškolaca (portal Mediacentar), Evolucija odgoja (portal Inforadar).

Obrazujući građane, naročito one koji će uskoro postati roditelji, o adekvatnim odgojnim metodama i roditeljskim stilovima na dobrom smo putu da odgojimo dobro dijete. Prvenstveno je važno odrediti odgojni cilj (mi kao roditelji želimo da naše dijete bude poslušno; da naše dijete bude samostalno; da bude uspješno bez truda jer tako svijet funkcioniše). Dok su u prošlosti ciljevi odgoja bili kreiranje discipline, ispunjavanje dužnosti, poslušnost, djelatnost itd., posljednjih godina dolazi da promjene vrijednosti, a time i do promjene ciljeva odgoja. Naglašava se vrijednost samorazvijanja, npr. emancipacija, autonomija, upravljanje samim sobom, sposobnost za kritiku, veliki nadzor nad djecom, razmaženost djece, jednakopravnost spolova, dolaženje do cilja bez velikog truda i slično.

Kada odredite odgojne ciljeve počnite ih postepeno realizovati. U brzom tempu života roditelji imaju najmanje vremena za sebe i svoje dijete. Nakon posla su umorni za bilo kakvu dječiju aktivnost, ali to nije razlog da djecu ne uključite u vaše aktivnosti. Uključite ih u pripremanje obroka, postavljanje stola za jelo, čišćenje sobe, zajedničkog odmaranja uz gledanje filma ili večernju šetnju.

Razvoj djeteta se odvija kroz različite oblike učenja. U dugoj listi istih istaknut ćemo učenje po modelu. Američki psiholog, Albert Bandura, opisao je da dijete uči posmatrajući ponašanja osoba iz svoje socijalne sredine. Obzirom da je djetetovo primarno okruženje obitelj, ono će oponašati oca i/ilimajku. Roditelji uvijek trebaju biti na oprezu jer su znatiželjne oči djeteta uperene u njih. Stoga je poželjno promicati prihvatljivo ponašanje (služiti se lijepim govorom, konstruktivno iskazivati emocije), a kontrolisati neprihvatljivo.

Vjerujući da je dijete tabula rasa (prazna ploča), kakvu je još John Lock opisao u 16. stoljeću, uočavamo koliko značajnu ulogu ima roditeljsko ponašanje. Kada dijete ispoljava neko nepoželjno ponašanje, roditelji se pitaju gdje li je takvo nešto vidio/naučio. Zaista to nekada može biti naučeno od drugih osoba iz okruženja ili putem medija, ali često to biva od djetetovih prvih uzora – roditelja. Kontrolisanje vlastitog ponašanja pred djetetom nam može biti motiv da isto postane naše svakodnevno ponašanje (i pred drugim ljudima).

Roditelji su jedan tim (nikako suparnici) čija je misija adekvatan odgoj djeteta. Posmatrajući ovdašnje roditelje sumnjamo da su svjesni koliko njihov međusobni odnos djeluje na dijete. Vjerujemo da je francuski filozof, Jean Jecques Rouseeau, svojom mišlju ,,Ništa značajnije ne može učiniti otac za svoju djecu, nego to da voli njihovu majku”, upravo to i isticao. Posmatrajući odnos između majke i oca, način na koji komuniciraju i izvršavaju zajedničke aktivnosti, djeca uče obrasce ponašanja koja će primjenjivati u odnosima sa vršnjacima, drugim odraslima i/ili partnerima/cama. Nerijetko se roditelji svađaju u prisustvu djeteta (pa čak uključuju i dijete u sukob), ne pazeći na način izražavanja emocija i korištenje ,,ružnog” govora, što dijete ,,upija kao spužva” i uči da je to prihvatljivo ponašanje.

Prema definicijama, uzori su oni primjer i ispravnog ponašanja i pozitivnih osobina i kao takvi su važni za razvoj ličnosti. Uzori imaju bitan utjecaj na kreiranje vlastitog identiteta. Nije rijedak slučaj da mnoga djeca gledajući svoje učiteljice žele da to postanu kada odrastu. Međutim, dok dođemo do učiteljica ili nastavnika, djeca najintenzivniju komunikaciju ostvaruju sa roditeljima. Upravo taj proces stavlja roditelje u izazovnu poziciju. Priliku da budemo model nečijeg ponašanja treba shvatiti kao inspirišuću, a ne demotivirajuću jer su koristi obostrane – roditelji teže boljem (prihvatljivijem) ponašanju dok djeca integriraju ta ponašanja u svoje JA.

 

 

 

 



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Dr Nermin Begović o priznanju bosanske nacionalne manjine u Austriji

„Svjedočenje jednog Bosanca kao skromni doprinos priznanju bosanske nacionalne     manjine u R. Austriji“   Početkom osamdestih nas nekoliko odličnih učenika srednje škole iz Donjeg Vakufa, bili smo odabrani d...
by Redakcija
0

 
 

Habib Mandžić: U sebi nosim raj

Habib Mandžić U SEBI NOSIM RAJ Ovo je prvi izjavio mudri perzijski pjesnik Omar Khayyam. Njegova izjava zapravo glasi ovako: “Ja sam raj i pakao.” Njemački pjesnik Johan Christoph von Schiller veli: “U tvoj...
by Redakcija
0

 
 

Marija Juračić: Afektivna uloga riječi u pjesničkom izrazu

Afektivna uloga riječi u pjesničkom izrazu   Prije nekog vremena raspravljala sam s prijateljem, pjesnikom, o značenju riječi fanatik. Odnosila se na knjigu Amosa Oza „Kako izliječiti fanatika“. Prijatelj, sociolo...
by Redakcija
0

 

 

Larisa Mahmić: Odnos prema drugom u Selimovićevom romanu ”Derviš i smrt”

Larisa Mahmić   Odnos prema drugom u Selimovićevom romanu Derviš i smrt     Meša Selimović, zajedno sa svojim prijateljem Ivom Andrićem, drži titulu jednog od najpoznatijih književnika sa prostora bivše Jugo...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Ahmet Ademagić: Moje djetinjstvo oko bioskopa i u bioskopu od 1952. do 1962. godine

Ahmet Ademagić MOJE DJETINJSTVO OKO BIOSKOPA I U BIOSKOPU OD 1952. DO 1962. GODINE   Riječ hobi je engleskog porijekla, što znači zanimanje koje je zbog zabave i rekreacije, a ne zarade. Kao na primjer skupljanje pošt...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona