Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Eseji

14. Aprila 2013.

Zulfikar Zuko Džumhur: Kratka istorija jednog prijateljstva

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Zulfikar Zuko Džumhur

 

KRATKA ISTORIJA JEDNOG PRIJATELJSTVA

Kako je nastao crtež Rista Ratkovića

 

Ovo što ću vam sada ispričati, dogodilo se prije više od dvije i po decenije.[1] Jednog jesenjeg dana u Beogradu zaputio sam se Francuskom ulicom u prostorije Udruženja književnika Jugoslavije. Na uglu Francuske i ulice Braće Jugovića sreo sam pisca Dušana Matića. Matić je bio u društvu sa jednim omanjim i prilično neuglednim čovjekom. Toga čovjeka nikada ranije nijesam vidio.

Upitah se sa Matićem i on mi predstavi nepoznatog čovjeka. Reče: ’’Ovo je moj prijatelj Risto Ratković, književnik’’.

Ja sam već ranije čitao Ratkovićev roman ’’Nevidbog’’ , njegove putopise koji su mi se izuzetno dopali, njegove lirske zapise i pjesme. Znači pisac koji je prvi napisao roman u Crnoj Gori nije mi bio nepoznat.

Ipak, nekako sam ga drukčije zamišljao. Ne znam danas kako, ali svakako drukčije.

Nijesam pretpostavljao da je nizak rastom, naročito u odnosu na veoma visokog i vitkog Matića. Nijesam vjerovao da je tako skroman, nemarno, skoro sirotinjski obučen. Na sebi je imao iznošen, izblijedio kaputić, okraćale neispeglane pantalone i otvorenu košulju bez kravate. Bio je slika i prilika pravog beogradskog boema. Podsjećao je na Tina Ujevića kojeg sam još kao đak u Sarajevu sretao na Baščaršiji i oko starog hotela ’’Evropa’’ .

Poslije nekoliko uobičajenih riječi prilikom upoznavanja Matić mi je rekao da je upravo pošao mene da traži.

U to davno vrijeme u beogradskim ’’Književnim novinama’’ , u svakom broju, izlazio je jedan razgovor sa nekim poznatim piscem. Uz te razgovore redovno bi izlazio u novinama i moj crtež tog književnika. Već sam napravio portret mnogih naših pisaca. Crtao sam Ivu Andrića, Miroslava Krležu, Milana Bogdanovića, Velibora Gligorića, Gustava Krkleca, Veljka Petrovića, Stanislava Vinavera i mnoge druge.

Matić mi tu reće da u narednom broju treba da izađe razgovor sa Ristom Ratkovićem i da bi sada trebao i njega da nacrtam.

Ja sam odmah prihvatio ponudu i dogovorio se sa sa pjesnikom Ratkovićem da se sutra prije podne nađemo u mom stanu u Vasinoj ulici br. 14. popićemo kafu i ja ću ga nacrtati.

Sutradan u podne na mojim vratima pojavio se Risto isto onako obučen kako je bio juče. Jedino toga podneva je imao veliki svežanj papira vjerovatno svojih rukopisa, pod miškom.

Pili smo kafu, pušili i dugo i srdačno razgovarali. Kad je moja dobra majka čula da je moj sagovornik iz Sandžaka i da je Bjelopoljac, silno se obradovala i odmah je počela raspitivati za svoju rodbinu koja je živjela u Sandžaku. Još više se obradovala kad je saznala da mnoge naše rođake i prijatelje poznaje i Risto Ratković. Razgovoru kraja nema! …

U neko doba ja predložih mome novome prijatelju da pređemo na posao. Uzeo sam papir i počeo sam da crtam. Prvim crtežom nijesam bio zadovoljan, pa sam okrenuo list i ponovo zagrizao na posao. Tek treći put bio sam zadovoljan! Što je još važnije bio je zadovoljan i moj gost Risto Ratković.

risto.r (Custom)

Popili smo nekoliko džezava prave bosanske ’’kahve’’ i razišli se kao stari prijatelji.

Često smo se kasnije sretali u Klubu književnika uz čašicu rakije i govorili o literaturi, njegovom rodnom Sandžaku i o bijelom svijetu po kome se on u dugim godinama rata potucao i dosta zlopatio.

Dva, ili tri puta bio je moj gost na ručku i uvijek bi prije ručka nekako sramežljivo napomenuo da bi volio kada bi moja majka skuhala neko naše starinsko jelo koje bi ga podsjetilo na daleko i sretno djetinjstvo. Tako bi uvijek i bilo.

Kad sam se jedanput vratio sa jednog svog dugog putovanja saznao sam, između ostalog, da je preminuo moj dragi prijatelj, pisac, boem i divni skromni čovjek Risto Ratković, pjesnik svoga zavičaja, rodnog Sandžaka, koga je silno volio i često ga u našim dugim razgovorima pominjao.

I danas kada pišem ove redove o mom prijatelju Risti, drago mi je što je kao svjedok našeg drugovanja ostao ovaj crtež napravljen tako davno u mom stanu u Beogradu.

.

Zuko_DžumhurZulfikar Zuko DŽumhur (Konjic, 1921- Beograd, 1989), slikar, karikaturist, pripovjedač, scenarist. Čovjek širokih interesovanja i različitih talenata. Izuzetan stilist, i u prozi, posebno putopisu, a isto tako u crtežu. Obišao je mnoge zemlje i napisao mnoga putopisna, pripovjedačka, reportažna djela. Svoja djela je sam ilustrirao karakterističnim crtežima. Neka od njegovih djela su: ,,Nekrolog jednoj čaršiji’’, ,,Pisma iz Azije’’, ,,Hodoljublja’’, ,,Pisma iz Afrike i Evrope’’. Djeca mogu čitati svako njegovo djelo, a naročito ,,Putovanje bijelom lađom’’. Djela Zuke Džumhura se vole, rado čitaju, pamte, a savremenici su voljeli sresti tog divnog čovjeka. Danas, Džumhura možemo ponekad pogledati u nekim tv-emisijama.


[1] (Bijelo Polje, septembar 1979.)



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Nejra Džananović: Roditelji kao prvi dječiji uzori

Nejra Džananović Roditelji kao prvi dječiji uzori Kako odgojiti dobro dijete; koji je recept za uspješno roditeljstvo; gdje griješim u odgoju djeteta  su pitanja koja svaki roditelj, koji teži da bude što bolji otac/maj...
by Redakcija
0

 
 

Dr Nermin Begović o priznanju bosanske nacionalne manjine u Austriji

„Svjedočenje jednog Bosanca kao skromni doprinos priznanju bosanske nacionalne     manjine u R. Austriji“   Početkom osamdestih nas nekoliko odličnih učenika srednje škole iz Donjeg Vakufa, bili smo odabrani d...
by Redakcija
0

 
 

Habib Mandžić: U sebi nosim raj

Habib Mandžić U SEBI NOSIM RAJ Ovo je prvi izjavio mudri perzijski pjesnik Omar Khayyam. Njegova izjava zapravo glasi ovako: “Ja sam raj i pakao.” Njemački pjesnik Johan Christoph von Schiller veli: “U tvoj...
by Redakcija
0

 

 

Marija Juračić: Afektivna uloga riječi u pjesničkom izrazu

Afektivna uloga riječi u pjesničkom izrazu   Prije nekog vremena raspravljala sam s prijateljem, pjesnikom, o značenju riječi fanatik. Odnosila se na knjigu Amosa Oza „Kako izliječiti fanatika“. Prijatelj, sociolo...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Larisa Mahmić: Odnos prema drugom u Selimovićevom romanu ”Derviš i smrt”

Larisa Mahmić   Odnos prema drugom u Selimovićevom romanu Derviš i smrt     Meša Selimović, zajedno sa svojim prijateljem Ivom Andrićem, drži titulu jednog od najpoznatijih književnika sa prostora bivše Jugo...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona