Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Intervju

21. Juna 2020.

Razgovor sa Hadžijom Ljajićem

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

RAZGOVOR SA HADŽIJOM LJAJIĆEM DIREKTOROM JU OŠ ,,DACIĆI” ROŽAJE

 

Razgovarao: Božidar Proročić

 

Hadžija Ljajić rođen 1960. godine u Kaluđerskom Lazu (Husaj), opština Rožaje Crna Gora. U Dacićima završio sa odličnim uspjehom četiri razreda školske 1967/1978. godine (prva generacija učenika na albanskom jeziku).

S obzirom da u Rožajama nije imalo škole na albanskom jeziku želja njegovih roditelja je bila da nastavi sa školom i donijeli su odluku da nastavi osmogodišnje školovanje kod njegovog strica u susjednom gradu Peć, kada je Hadžija kao mali dječak petog razreda odvojen od svojih roditelja gdje je nastavio osmogodišnju školu, a zatim i Gimnaziju „11. maj“, u jednoj od najpoznatijih gimazija u bivšoj Jugoslaviji.

Filološki fakultet, odsjek za Albanski jezik i književnost završio je u Prištini. Poslije diplomiranja zbog lošeg materijanog stanja njegove porodice i smrti oca 80-ti godina, Hadžija je otišao za poslom u Sloveniji gdje je radio van svoje struke i ujedno upisao školu glume, koju nije završio. Godine 1986, otvorio se konkurs i radno mjesto za predmet razredne nastave pri osnovnoj školi u Dacićima. Razlog povratka iz Slovenije bila je velika ljubav prema svom zavičaju i mjestu rođenja, školi, njegovim Rožajama i Crnoj Gori. Sada je direktor OŠ ,,Dacići” Rožaje đe sa puno ljubavi pažnje i posvećenosti njeguje kulturu obrazovanja i maternjeg (albanskog) jezika kod najmlađih naraštaja.

Gospodine Ljajiću Vaša škola u Dacićima je osnovana 1943. godine. Koliko je generacija do danas završilo vašu školu i koliko vaša škola zapravo znači u obrazovnom smislu na vašem maternjem (albanskom) jeziku?

HADŽIJA LJAJIĆ: Svoju aktivnu vaspitno-obrazovnu misiju škola je započela 1943. godine, osnovana kao nižerazredna škola na albanskom jeziku sa odvijanjem nastave u privatnim kućama, u veoma lošim uslovima za rad. Prvi učitelj koji je upisao prvu grupu učenika ovoga kraja je bio Muarrem Šerif Krasnići koji je došao sa Kosova iz Peći. Zbog ratne situacije bio je primoran da napusti djecu kada se vraća se u svoj kraj zauvijek… Komunisti Albanije 1944. godine su imenovali njihovog čovjeka za učitelja istih đaka a njegovo ime mu je bio Spiro Redza. Zbog brojnih okolnosti nije ni on izveo prvu generaciju. Treći učitelj Avduljrrahim Daci, čovjek ovoga kraja jedini školovan u to vrijeme, imao završenu vjersku školu u Skoplju, uzima učenike iz predhodnih razreda. U trećoj školskoj 1944/1945. godine učenici su bili primorani da prekidaju školsku godinu zbog smrti oba roditlja pomenutog učitelja.

Poslije oslobođenja komunisti tadašnje države Jugoslavije za učitelja imenuju Danila Grubovića koji po prvi put uspijeva da sa đacima završi školsku godinu. Iako je imao velike poteškoče sa govorom zbog nepoznavanja albanskog jezika, kao što ni učenici nijesu razumjeli tadašnji srpsko-hrvatski jezik… Broj učenika je bio 47.

Osnovna škola „Daciće“ (Shkolla fillore „Dacaj”) za ovih 77 godina postojanja dala je ogroman doprinos u vršenju kulturne misije ne samo u našoj državi Crnoj Gore, nego i šire. Iz njenih klupa stasali su brojni visokoškolci, javni i kulturni radnici. Posebni napredak u obrazovanju postigao se odvijanjem nastave na albanskom jeziku.(jer dok su završili četvororazrednu školu na srpsko-hrvatskom jezika većina učenika su ostali kod svojih roditelja). Generacije učenika žive i uspješni su širom svijeta, po svim evropskim zemljama, od Amerike do Australije. Krajem 70-tih godina 20. vijeka sa albanskom djecom ove škole vraćaju se kao prosvjetni radnici bivši učenici, koji sa zadovoljstvom nastavljaju sa obrazovanjem  narednih generacija sve do današnih dana.

Od njenog osnivanja sve do zadnje tri godine, nažalost, školom su rukovodili ljudi iz drugih sredina. Sada školom  rukovodi njen bivši učenik koji poznaje albanski  jezik i pismo. Tako da odmah po preuzimnju mandata kao rukovodilac škole 2017/2018. godine, imajući u vidu nedvosmislene rezultate neprekidnog rada škole na albanskom jeziku po prvi put od njenog postojanja, kada mi je povjereno rukovođenje škole proslavili smo jubilej povodom Dana škole koji se slavi po prvi put od 26. septembra 2017. godine, dan koji ima veliki značaj za našu školu kao i za život Albanaca ovoga kraja, a 26. septembar je Evropski dan maternjeg jezika. Škola kao vaspitno-obrazovna institucija ima veliki značaj za to što jedina institucija na albanskom jeziku u opštini Rožaje, jer srednje škole na našem jeziku nema. Kroz učenja albanskog jezika i knjževnost, istoriju, i druge predmete naša škola je mjesto gdje se stiče obrazovanje, čuva identitet i postojanje našeg naroda u ovoj lijepoj sredini na sjeveru Crne Gore.

Koliko Vaša škola broji đaka i šta je to na šta ste ponosni što se tiče učenika?

HADŽIJA LJAJIĆ: U našim krajevima dva puta su se dešavale velike seobe stanovništva, (prva za Tursku, druga neprekidne migracije su se dešavale prema  Kosovu, i šire po cijelom svijetu zbog tog razloga broj učenika je opadao stalno. Ali poslije osamostaljenja Crne Gore ipak smo zadovoljni i naš narod osjeća pozitivnu podršku  od institucija naše države. Naša škola trenutno broji 26 đaka koji su podijeljeni po razredima od prvog do devetog. Ja i moji saradnici smo ponosni na naše učenike koji su naša budućnost.

Nije sve na kvantitetu nego na kvalitetu, većina naših đaka su odlični u svim predmetima, uspješni u svim slobodnim aktivnostima, na takmičenjima kao i vanškolskoj nastavi i u sportu. U priredbama koje se organizuju povodom raznih svečanosti u sklopu obilježavanja raznih međunarodnih dana i drugih aktivnosti oni učestvuju svi do jednoga. Obrazovati i vaspitavati  mlade ljude je najbolja investicija. A za sve postignuto kako učenici tako i prosvetni radnici su adekvatno nagrađeni.

Koliko je plemenita i humana vaša misija i vaših kolega u obrazovanju najmlađih i otkud tolika ljubav prema prosvjetnom pozivu?

HADŽIJA LJAJIĆ: Svaki prosvjetni radnik je prije svega human, naša misija je da vaspitavamo i obrazujemo najmalađu generaciju, buduće doktore, kolege, direktore, političare i td. Ljubav prema  učenicima i njihovim obrazovanju i vaspitanju je neprekidna misija a to je i naša vizija budućnosti i života mlađih naraštaja koji moraju da nastave sa učenjem azbuke svog maternjeg albanskog jezika, svoje istorije postojanja i očuvanje identiteta svoga naroda, u državi u kojoj žive vjekovima.

Imate izuzetnu saradnju i podršku od Minstarstva prosvete i ministra Damira Šehovića. U čemu se ogleda njihova podrška i vaša saradnja?

HADŽIJA LJAJIĆ: Imamo veoma dobru saradnju sa Ministarstvom prosvjete, posebno sa g.dinom Damirom Šehovićem, koji neprekidno podržava našu školu i njen rad. Prošle godine je Ministrastvo prosvjete donijelo odluku o izradi projektne dokumentacije za komplektnu rekonstrukciju škole. Projekat koji je vrijedan preko 160000 eura. Realizacija projekta se očekuje ovih dana poslije završetka školske godine, tako da u septembru školske 2020/2021 godine učenici će početi nastavu u modernoj školi a koju su mnoge generacije prije nas mogle samo sanjati. Sa ovom velikom podrškom za našu djecu, za nas Albance, je veliki napredak i ljubav za nastavak života u ovoj sredini, ispod najljepših planina u Crnoj Gori, Hajle i Štedima. Bitna pomoć Ministarsva prosvjete je i finansiranje prevoza učenika koji  putuju iz grada na selo, naša škola je jedna od rijetkih škola u kojoj  zbog očuvanja svog maternjeg  jezika i pisma putujemo svaki dan 10 kilometara.

Vaši đaci su osvojili određena priznaja, plakete i pohvale na različitim takmičenjima što ipak govori o kvalitetu nastavnog procesa recite nam nešto više o tome?

HADŽIJA LJAJIĆ: Što se tiče nagrada i osvojenih priznanja naša škola i ako ima mali broj učenika učestvuje na različitim takmićenjima kako u opštini tako i na nivou države na kojima   postižu zavidne rezultate. Treba istaći da djevojčice iz naše škole su osvojile drugo mjesto u odbojci na državnom nivou. Uspjeh učenika  je rezultat timskog rada, kreativnosti, toleranicje, i optimizma koji zajedno njeguju i učenici i nastavni kadar.

Vaša saradnja sa opštinom Rožaje je značajna, u kom obimu i na koji način dobijate podršku lokalne samouprave?

HADŽIJA LJAJIĆ: Saradnja sa svim akterima društveno-političkog života u Rožajama, pa i šire je veoma važna, jer bez saradnje sa drugima ni jedna ustanova ne bih bila uspješna. Treba istaći da naša škola je jedna od rijetkih škola u Crnoj Gori koja ima  profesionalnu saradnju sa školama u Albaniji i na Kosovu. Zaista saradnja sa svim relevantnim institucijama je veoma važna, kao i sa Opštinom. Opština nam izlazi u susret u svim našim aktivnostima, najviše nam pomaže lokalna RTV – Rožaje, portal Rožaje Today i drugi. Presjednik skupštine Almir Avdić sa sardnicima učestvovao je  u izradi idejnog rješenja projekta kompletne rekonstrukcije škole. Škola i učenici učestvuju besplatno u različitim kulturnim dešavanjima i manifestacijama kao što je „Zlatna pahulja“ i drugim. Opština je sa jednim djelom finansijski pomogla uradivši projekat za vodosnabdijevanje, arhitektonski projekat je radila škola, urađeni su urbanističko-tehnički uslovi za realizaciju projekta. Projekat je predat Opštini u januaru 2017. godine i čeka se na njegovu realizaciju. Prošle godine povodom Dana škole uručili smo brojna priznanja i pohvalnice svim našim donatorima i zaslužnim pojednicima kao i direktoru privatne kompanije „Tofi“ Isljamu Mujeviću, koji je tom prilikom obećao pomoć za kompletno centralno grijanje nakon rekonstrukcije škole.

Prošle školske godine potpisan Memorandum saradnje između škola tri države Crne Gore („Daciće“ – Rožaje), Albanije („Elmaz Ademi“- Kukes), Kosova („Hysni Zajmi“ – Istok/Istog).

Imate i plodnu saradnju sa Albanološkim institutom iz Prištine. Koliko je to važno za izučavanje i očuvanje albanskog jezika kod najmlađih?

HADŽIJA LJAJIĆ: Profesionalna saradnja naše škole je počela povodom 50-to godišnice jubileja i neprekidnog nastavnog rada na albanskom jeziku, sa Albanološkom institutom iz Prištine. Toga dana je na manifestaciji između ostalih učesnika Albanaloškog instituta bio prof. dr. Zymer Neziri koji je donirao školi preko 200 naslova lektire i druge važne literature. Od tada imamo saradnju i nastavljamo sa aktivnostima na izučivanju i očuvanju albanskog  jezika kod najmlađih generacija, kao i kod prosvjetnih radnika. Najveći moj prijatelj i podržavalac naše škole je kompanija „UNIVERS“ vlasništvo Blerima Krasnićija, sina prvog učitelja  Muharrema Krasnićija, koji je ove školske godine donirao besplatno  udžbenike svim učenicima škole. Ramiz Kelmendi vlasnik Elkosa donirao je kamine za učionice. Kelmendi takođe podržava i sponzoriše naše mnogobrojne aktivnosti.

Prošle godine su Vašoj školi donirane knjige na albanskom jeziku poklon JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” i Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević“. Koliko je važan vid ovakve podrške Vama, a prije svega najmlađima?

HADŽIJA LJAJIĆ: Prošle godine našu školu je posjetiili su po prvi put u istoriji postojanja predstavnici Savjeta Narodne biblioteke i čitaonice „Njegoš“ i Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ donirajući za naše učenike knjige poznatih pisaca na albanskom jeziku, čime je naš književni fond obogaćem djelima istaknutih pisaca.

U prošloj godini ste imali i posjetu Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana kao i posjetu ambasde Ukrajine u Crnoj Gori. Donirali su knjige, što govori u prilog da ste prepoznati kao škola od značaja.

HADŽIJA LJAJIĆ: Naša škola je postala prepoznata sa posjetama  ambasadora različitih država kao što su ambasadori Kosova, Francuske, Albanije i predstavnik Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana, ambasade Ukrajine u Crnoj Gori. Oni su pored posjeta  donirali školi veliki broj knjiga koje su za naše učenike i nastavnike posebne iz preko kojih naslova mogu bliže da prouče kulturu i istoriju prijateljskih država.

Poznato je da i mnogi predstavnici dijaspore podržavaju Vašu školu. Recite nam kako i na koji način?

HADŽIJA LJAJIĆ: Naša diaspora koja se nažalost nalazi u svim državama svijeta, većina od njih su nekada bili učenici ove škole, nikada ne zaboravljaju svoj rodni kraj i svoju otadžbinu. Treba istaći da je veliki broj donatora između njih posebno izdvajamo nekoliko humanih ljudi kao što su: Azem Lajçi – svake godine donira novogodišnje poklone za učenike, Šefćet (Sheki) Daci – podržava  svaku aktivnost i objavljuje u inostransvu preko svoje stranice pod naslovom „Ta ndihmojmë shkollën shqipe „Dacaj“, Xhevdet Muriqi, Maxhun Smajl, Selim Hoti i drugi – Njemačka, Selim Daci, Halil Daci, Naser Vuçetaj – Švajcarska, Ramiz Mujaj, Florin Krasniqi –Amerika. Humanitarne organizacije kao što su „MIQT“ – Herbert Pubans i Ahmet Ibrahimaj – Njemačka koji je donira za kabinet informatike, tako i u svim učionicama obezbijedio računare, Shoqata shqiptare “Sali Qekaj“ koju vodi Oman Ferizi, Shoqata „Besa“ – predsjednik Rexhep Nikçi. Ja kao direktor škole, učenici, roditelji i svi zaposlenieni u školi smo zahvalni svima koji na bilo koji način ulažu napore da ova škola i njeni đaci imaju dobre uslove za normalan rad.

Da li Vam je bilo teško u prethodnom periodu epidemije korona virusa organizovati nastavu s obzirom da mnoga djeca žive u ruralnim područjima đe nema interneta?

HADŽIJA LJAJIĆ: Aktuelna situacija i okolnosti koje su zadesile čitav svijet, zahvaljujući Ministrastvu prosvjete prevaziđene su za sve nas sa projektom i platformom „Uči doma“ („Mësonështëpi“). Projekat je veoma kvalitetno zamišljen i prezentovan, a naši prosvjetari su odgovorno i veoma uspješno pristupili njegovoj realizaciji.

S obzirom da većina naše djece pa i znatan broj prosvjetih radnika žive u ruralin sredinama i pored slabe internet mreže ispunili smo naše zadatke. Upornos učenika, roditelja i nastavnog kadra dala je dobre i željene rezultate. Dobili smo raspored nastavnih lekcija i putem privatne televizije na albanskom jeziku TV Teuta pratili nastavni program. Iako smo na samom početku bili veoma zabrinuti  formirali smo tim za pomoć i realizaciju nastave zbog situacije koja je dovela do zatvaranja škola, međutim, pratili smo sve sugestije i smjernice za rad od strane Minisarstva prosvjete i veoma brzo prihvatili rad sa nastavom na daljinu postižući zavidne rezultate.

Sve to ne bi bilo moguće bez svakodnevnog angažovanja nastavnika i podrške roditelja djece, zbog čega zaslužuju sve pohvale. Nastavićemo da radimo u narednim danima sa istom energijom, u skladu sa sugestijama nadležnih od strane Ministarstva prosvjete, tako da naša djeca neće ništa izgubiti u kontinuitetu u učenju i kako bi učenici postigli dobre rezultate iz svih predmeta. Eksterna provjera znanja za deveti razred se organizovalo u pomoćnoj zgradi ambulante a đaci su pokazali veoma dobar uspjeh u sva tri predmeta. Uspješno smo započeli upis djece u prvi razred preko prvog roditeljskog portala u Crnoj Gori Roditelji.me

Vaša škola je u nedavnom požaru jako postradala. Odmah ste naišli na punu podršku Ministarstva prosvjete i lokalne samouprave. Kakvi su planovi za rekonstruckiju škole?

HADŽIJA LJAJIĆ: Kako je upoznata cijela javnost u Crnoj Gori da je 15. maja 2020. godine u popodnevim časovima u blizini naše škole vatra zahvatila velike površine šuma. Vjetar koji je jako duvao prenio je vatru i na naš pomoćni objekat u kom su bila smještena drva za ogrijev. I pored velikih napora vatrogasne službe da se spriječi požar, nije se u tome uspjelo, objekat je bio potpuno uništen. Brzom intervencijom vatrogasne službe požar je lokalizovan i nije zahvatio sve prostorije, ali jedna kancelarija je u potpunosti izgorjela, kao i sav kancelarijski materjal sa svim dokumentima sa arhivom škole o svemu tome nadležni organi vode istragu. U požaru sve učionice su pretjerpele ogromnu štetu, tako da je nemoguća bila realizacija nastave. Nakon tog nemilog događaja, u jutarnjim časovima toga dana, su se oglasili ministar prosvjete Damir Šehović i Generalni direktor prosvjete Maraš Dukaj koji su obećali da će se veoma brzo početi sa realizacijom projekta za kompletnu rekonstrukcije škole, i da će đaci u septembru dobiti modernu školu sa svim potrebnim inventarom i nastavnim sredstvima za normalno odvijanje nastave: ,,JU OŠ “Daciće“ u Dacićima, opština Rožaje je jedina vaspitno-obrzovna škola na albanskom jeziku, koja ima dugogodišnju tradiciju državne  devetogodišnje obrazovne škole i mora da nastavi sa radom“.

U ovim teškim trenucima za našu školu, obratio nam se veliki broj institucija, ustanova i pojedinaca u želji da pomognu. Među prvima su nam pritekli u pomoć ambasade Albanije i Kosova u Crnoj Gori. Prvu pomoć za sanaciju štete i pomoć u rekonstrukciji škole dobili smo od Vlade Kosova, iznos financijske podrške je 10000 eura. Takođe i Opština Ulcinj preko svog gradonačelnika Ljora Nrekića je obećala podršku. I naša Opština je najavila da će biti uz nas i dati podršku da što hitnije počne sa realizacijom tender i izboro izvođaća radova.

Gospodine Ljajiću ostali ste vjerni svom rodnom kraju i školi đe ste naučili prva slova. Šta bi ste poručili mladima koji često napuštaju rodni kraj i odlaze u emigraciju. Kako da ne zaborave svoj kraj?

HADŽIJA LJAJIĆ: Zaista migracija (napuštanja) svojih ognjišta me veoma zabrinjava, ne samo mene nego i cjelu regiju sjevernog dijela Crne Gore. Zbog nezaposlenosti i veoma lošeg imovnog stanja, naša omladina svakodnevno ide prema inostransvu kako bi sebi obezbijedila posao i normalan život, među njima je i značajan broj fakultetskih obrazovanih.

Trenutno u našoj mjesnoj zajednici nema nijednog stanovnika u tri sela Husaj, Bandžov i Peškovići. Oni  dođu da žive u svoj kraj samo tokom odmora ljeti.

U svom rodnom kraju gdje sam se rodio i u ovoj školi naučio prva slova azbuke, kada sam završio sa školovanjem, 80-tih godina prošlog vijeka, posla u mojoj struci kao prosvjetni radnik nijesam mogao da nađem, i bez moje volje bio sam primoran da posao potražim u Sloveniji kako bi mojim roditeljima mogao pomoći. Tamo sam ostao tri godine i zasnovao radni odnos u drugoj struci. Međutim cijelo vrijeme sam pratio dešavanja u mojem rodnom kraju, jednog dana moja majka me obavijestila za konkurs u mojoj nekadašnoj školi, jedva sam dočekao da se vratim i da počnem da radim u mojoj struci i za moj rodni kraj.

Ja poručujem svima, posebno našoj omladini, da ostanu da žive u svom rodnom kraju, posebno mladi koji su završili fakultete koji  privremeno rade u inostransvo  moraju da se vrate u Crnoj Gori i započnu svoj posao, jer mi smo društvo u tranziciji i lakše mogu da se samozapošljavaju, da otvore porodični posao, ugostiteljske radnje, turističke eko katune, ski centre, planinarski smještaj u veoma lijepim planinama kao što su Hajla, Štedim, Rusolija i druga atraktivna netaknuta mjesta. Naš kraj je bogat sa svim šumskim i ljekovitim biljem kao što su: pečurke, borovnica, divlje jagode, maline, drijen i drugo ljekovito bilje. Samo tako ćemo oževjeti naša sela, kao nekada naši preci, i započeti rast broja djece u svim školama. Naši preci su imali veoma slabu infrastrukturu puteva, vodovoda, struje i td, ali su bili vezani za svoje bratsvo, za svoje roditelje, za svoju postojbinu i za svoju državu.

Za sami kraj razgovora recite nam Vašu viziju OŠ u ,,Dacići“ u novom vremenu na putu ka budućnosti?

HADŽIJA LJAJIĆ: Vizija naše škole treba da bude u korak sa modernim vremenom i prosvetom u kojoj će učenici imati iste uslove za radi i život kao sva djeca razvijenog društva. Nastavnici i učenici  trebaju biti prepoznati po pismenosti, po edukaciji, konstruktivnoj  komunikaciju sa svojim vršnjacima i nastavnicima, kritičkom mišljenu, odgovornom odnosu prema zdravlju i životnoj sredini, tolerancijistalnom napretku i praćenju dostignuća u informatičko-komunikaciono-tehnološkoj pismenosti, preduzetništvu, odgovornost prema radu i obavezama, samo tako imaće kvalitetan društveni život, u svoj budućnost i biti uspješan za sebe, svoju porodicu, svoj kraj, svoju državu. Naša škola treba da postane mjesto u kome rade stručni i kreativni nastavnici otvoreni za permanentno usavršavanje i timski rad. Ustanova u koju učenici rado dolaze jer je nastava unjoj organizovana po savremenim nastavnim metodama, kvalitetena i prilagođena njihovimpotrebama i interesovanjama. Otvorena za nove ideje i razvoj talenata, razmjenu i saradnju. Uslovna, prijatnog izgleda, moderna i opremljena savremenim nastavnim sredstvima. Mjesto u kome se gaje međuetnički odnosi na nivou kulture, tolerancije, saradnje. Misija naše škole je da postane centar obrazovno-vaspitnog i kulturnog razvoja učenika i nastavnika.

Osnovni principi su podsticanje ličnog razvoja učenika i nastavnika. Osnovna težnja naše škole je razvijanje savremenih procesa usvajanja znanja, podsticanje kreativnosti kod učenika i nastavnika i stvaranje ličnosti sposobnih za timski rad, sa razvijenim socijanim vještinama i svješću o pravima i obavezama.

Naša škola treba da postane mjesto permanentnog usavršavanja svih učesnika obrazovno-vaspitno procesa koji njeguju međusobno razumjevanje i uvažavanje, toleranciju i pravo na različitost.



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Aljo Smailagić: Zašto?

Aljo Smailagić   ZAŠTO?   Znam da će zvučati vrlo naivno, ali sa velikim razlogom dižem glas protiv samouništenja ljudskog roda i razaranja ove naše prekrasne planete Zemlje, njenih ljepota i živih bića. Svoju „nai...
by Redakcija
0

 
 

Edib Šaljić: Srebrenica

Edib Šaljić   SREBRENICA   Srebrenice se sjetim svakog dana misao o njoj u meni žalost budi što zlotvori u toku nekoliko dana ubiše osam hiljada nevinih ljudi   Žene, djeca i starci neljudima bjehu žrtve k...
by Redakcija
0

 
 

Božidar Proročić: Sjećanje na genocid u Srebrenici

SJEĆANJE NA GENOCID U SREBRENICI   Piše: Božidar Proročić književnik i publicista   Ove godine 11. jula navršava se tačno 25 godina od masakra i genocida u Srebrenici, koji su počinili pripadnici velikosrpski...
by Redakcija
0

 

 

Grad Sarajevo-Exodus Safeta Zeca predstavljen u Potočarima

Kao dio zvaničnog programa obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici   SLIKARSKI OPUS „EXODUS“ SAFETA ZECA PREDSTAVLJEN U POTOČARIMA   (Potočari-Srebrenica, 07.07.2020) U okviru obilježavanja 25. godišnjic...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Predstavljena inicijativa Odmori u Bosni i Hercegovini

Od danas aktivna i web platforma www.odmoriubih.ba   PREDSTAVLJENA INICIJATIVA „ODMORI U BIH“ ZA PODRŠKU TURIZMU U BIH   (Sarajevo, 07. juli 2020. godine) Na današnjoj press konferenciji u Botaničkoj bašti Zemaljskog ...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona