Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Intervju

27. Maja 2019.

Sejran Mirzazade: Sačuvajmo prave vrijednosti kao što su porodica i prijateljstvo

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake:

Razgovor sa gospodinom Sejranom Mirzazadom, direktorom Kulturno – Ekonomskog centra u Podgorici povodom 28. maja dana državnosti Azerbejdžana

 

Razgovarao: Božidar Proročić

 

Gospodine Sejrane 28. maj je dan državnosti Azerbejdžana šta zapravo taj datum predstavlja u istoriji Vašeg naroda u zemlji vatre?

28. maja 1918. godine je formirana Azerbejdžanska Demokratska Republika, prva demokratska država na Istoku. Ovo je jedan od najslavniji dana u istoriji azerbejdžanske državnosti. Prošle godine smo slavili 100-godišnjicu naše državnosti. Azerbajdžanska Demokratska Republika je u kratkom periodu ostvarila je veliki uspjeh u spoljnoj i domaćoj politici. Po prvi put žene dobijaju pravo glasa, priznaje se ravnopravnost polova, formira se nacionalna vojska i nacionalna valuta, osniva se nacionalna banka, demokratija, sloboda izbora, uspostavljaju se međunarodni odnosi i priznavanje od strane međunarodne zajednice. Tako je Azerbejdžan obezbijedio integritet, reforme ekonomskih i drugih oblasti. Izvršena je raspodjela vlasti: uspostavljena je zakonodavna, izvršna i pravosudna vlast. Postignuto je međunarodno priznanje nezavisnosti Azerbejdžana. Otvorene su mnoge osnovne i srednje škole u državi. Osigurana je sloboda medija, eliminisana je cenzura.

Nažalost, nakon 23 mjeseca 28. aprila 1920. godine, Azerbejdžanska Demokratska Republika izgubila je nezavisnost kao rezultat boljševičke okupacije.

 

Da li kroz bogatu istoriju, tradiciju, kulturu nastajanja vaše države bilo teško izboriti se za vaš nacionalni i kulturni identitet i zašto?

Kao i mnogim narodima, tako je i nama bilo teško sačuvati svoj nacionalni identitet. U poređenju sa susjednim zemljama Azerbejdžan je mala država koja posjeduje bogate prirodne resurse koji su uvijek privlačili pažnju mnogih zemalja. Zbog mnogih razloga kavkaski kao i balkasnski region uvijek je bio pod tenzijama.Ali koliko god da je to bilo teško, uspjeli smo da sačuvamo svoj kulturni i nacionalni identitet.

 

Azerbejdžan je 1918. godine postao sekularna država iste te godine žene su dobile pravo glasa na izborima, (žene u Evropi mnogo godina kasnije) koliko je to važno da razumijemo demokratske kapacitete Azerbejdžana?

 

Tačno je da su žene u Azerbejdžanu dobile pravo glasa davne 1918. godine u vremenu kada mnoge žene svijeta su se borile za svoja osnovna prava. 28. maja 1918. godine proglašena je nezavisnost i usvojena deklaracija je bila ustavni akt republike. Zbog toga svi  ljudi koji žive u državi dobili su jednako državljanstvo i politička prava bez obzira na naciju, religiju i pol. Obezbijeđena je demokratska sloboda. Dovoljno je napomenuti da je na listi od 73 države koje su u dvadesetom vijeku dale ženama pravo glasa Azerbejdžan na osmom mjestu. Treba napomenuti da je Azerbejdžan ženama dao pravo glasa prije mnogih razvijenih zemalja. Kako tada tako i danas žene su ravnopravne sa muškarcima, što govori veliki broj žena u različitim javnim i privatnim sektorima.

 

Azerbejdžan je jedna od zasita rijetkih država koja ima više od 150 muzeja, više od 4650 biblioteka, jedinstvena država u svijetu koja ima muzej književnosti i muzej tepiha. Azerbejdžan je dao neke od najvećih pjesnika svijeta, filozofa, književnika, Hagani, Nesimi, Said, koliko je važno da razumijemo vašu kulturni baštinu?

 

Sva kulturna nasljeđa imaju svoju spostvenu jedinstvenu vriejdnost. Kao što i Crna Gora ima multietnički sklad tako i Azerbejdžan. Spajanje različitih kultura na jednom mejstu čini jedinstvenom našu kulturu koju nesebično dijelimo sa predstavnicima drugih naroda. Djela naših istaknutih ličnosti pokušavamo da prevedemo na što više svjetskih jezika kako bi ljudi kroz naše pisce bolje upoznali nas i našu kulturu. Sam broj biblioteka i muzeja koji postoje u našoj državi govori o tome koliko naš narod poštuje i čuva istoriju, gaji književnost i poeziju i ima interesovanja za našu bogatu kulturnu bašinu.

 

U vrijeme Staljinovih čistki ubijeno je više od 17.000 intelektualaca širom Azerbejdžana, doktora, filozofa,prosvjetnih radnika, pisaca čitava jedna intelektualna elita koliko je to ostavilo posledice na vaš kulturni i nacionalni identitet?

 

Nažalost u tom periodu Azerbejdžan je pretrpio veliki gubitak. Za nas je to bio gubitak kojeg se i dan danas sa tugom i sjetom sjećamo. Ovakvim genocidnim činom staljinski režim je „obezglavio“ naše društvo.

 

Vaš Kulturno-Ekonomski centar Azerbejdžana u Podgorici je veoma aktivan imate brojne projekte na predstavljanju vaše kulturne baštine, nedavno ste bili u Plavu, Gusinju, Bijelom Polju koliko su vam ovi gradovi bliski i dragi?

 

Tokom proteklih godina sa mnogim Opštinama u Crnoj Gori ostvarili smo uspješnu saradnju. U aprilu smo posjetili Bijelo Polje, Plav i Gusinje gdje smo održali niz aktivnosti. Nijedan grad ne bih mogao posebno da izdvojim jer svi imaju svoje jedinstvene prirodne ljepote i gostoprimljive ljude. Osim toga, iz skoro pa svih gradova Crne Gore imam bliske prijatelje pa bih ja prije rekao da su mi bliski i dragi svi gradovi Crne Gore.

 

Šta za vas predstavlja Cetinje kao grad gdje ste česti i rado viđen gost JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš,, ?

 

Cetinje je grad koji pored bogate istorije može se pohvaliti i kulturnim bogatstvom. Za mene ovaj grad predstavlja grad istorije, kulture i tradicije. Često sam gost u JU Narodnoj biblioteci i čitaonici „Njegoš“, redovno pratim njihov program i radujem se uvijek svakoj posjeti kako Cetinju tako i biblioteci.

 

Azerbejdžan je i šahovska zemlja sa poznatim velmajstorima zašto je šah tako popularan kod vas?

 

Azerbejdžan je tri puta osvojio evropsko prvenstvo u šahu tokom proteklih 8 godina. U azerbejdžanskim osnovnim školama od drugog do četvrtog razreda šah je jedan od obaveznih predmeta. Azerbejdžanska škola šaha je dosta poznata u svijetu. Igrači poput pokojnog Vugar Haşinova, Teymur Rajabova i Şehriyar Memedyarova su poznata imena u šahovskom svijetu.

Jako mi je drago što vidim da i Crna Gora ima veliki potencijal u šahu i da je ovdje vlada veliko interesovanje za ovaj sport.

 

Proveli ste više od 16 godina kao diplomata Azerbejdžana, direktor ste Kulturno-Ekonomskog centra Azeerbejdžana u Podgorici, šta za vas predstavlja Crna Gora i kako je doživljavate?

 

Crna Gora za mene predstavlja prijateljsku, stabilnu i perspektivnu državu.  Doživljavam je kao svoje drugo kućno ognjište.

 

Toplo ste i prijateljski dočekani u Crnoj Gori, koliko su Crna Gora i Azerbejdžan slični i po čemu?

 

Crnogorski i azerbejdžanski narod je sličan po svojoj srdačnošću i gostoprimstvu. Slični smo i po tome da poštujemo, cijenimo pokušavamo da sačuvamo prave vrijednosti kao što su porodica i  prijateljstvo.

__________________

Istaknuta slika, slijeva: Seyran Mirzazada i član savjeta biblioteke ”Njegoš” publicista Božidar Proročić



About the Author

Redakcija
Redakcija





Konkursi regiona
 
 

 

Kemal Musić: Bijelo Polje je najtolerantniji grad u Jugoistočnoj Evropi

BIJELO POLJE JE NAJTOLERANTNIJI GRAD U JUGOISTOČNOJ EVROPI Razgovarao: Božidar Proročić   Kemal Musić, rođen 1972. godine u Godijevu kod Bijelog Polja. Objavio je romane „Žig“, „Nešto nalik punom mjesecu“ i „...
by Redakcija
0

 
 

Milenko Mišo Marić: Kuću kućom i avliju avlijom čine ljudi

KUĆU KUĆOM I AVLIJU AVLIJOM ČINE LJUDI Skoro četvrt vijeka je prošlo od rata u Bosni i Hercegovini, a kao da je to bilo juče, kao da još živimo u poslijeratnom, ili kako pjesnik Slobodan Ž. Obradović reče ‘‘prije...
by Redakcija
0

 
 

Važno je da razumijemo jedni druge

NAŠA KULTURA, TRADICIJA, OBIČAJI I NAVIKE SE PROŽIMAJU  O kulturnim stvaraocima sa sjevera uradio sam mnoge emisije u okviru serijala „Mostovi“ koji sam svojevremeno baš zbog toga pokrenuo, kao i desetak dokumentarnih ...
by Redakcija
0

 

 

Božidar Ivanović: Igraj svoj život i budi svoj čovjek

RAZGOVOR SA BOŽIDAROM BONJOM IVANOVIĆEM   Razgovarao: Božidar Proročić   Gospodine Ivanoviću vaša autobiografska knjiga ”Igrati svoj život” izazvala je veliku pažnju medija, i javnosti možte li n...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Theodoros Michalopoulos: Multietnički sklad u Crnoj Gori je vrijedan divljenja

Razgovor sa Theodorosom Michalopoulosom, prvim savjetnikom ambasade Grčke u Podgorici, povodom 25. marta dana državnosti Republike Grčke Razgovarao: Božidar Proročić MULTIETNIČKI SKLAD U CRNOJ GORI JE VRIJEDAN DIVLJENJA ...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona

0 Comments


Be the first to comment!


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Konkursi regiona