Avlija
Portal za kulturu, književnost i društvene teme
Advertisement



Kalendar

14. Jula 2014.
 

Hadži Lojo (1934-1887)

More articles by »
Written by: Redakcija
Oznake: ,

2. oktobra 1878. godine u selu Živojeviće uhvaćen je Hadži Lojo, jedan od vođa bosanskog pokreta otpora Austrougarskoj okupaciji.
Hadži Lojo je rođen u Sarajevu 1834. godine u Bardakčije mahali pod imenom Salih Vilajetović od oca Abdulaha i majke Hanke. Kod oca je učio vjeronauku, kasnije je radio u kamenolomu. I pored toga što nije završio visoke islamske škole bio je hafiz Kur’ana, muallim u mektebu i imam u džamiji ali i čovjek prijeke naravi. Gorostastasnog rasta, odavao je neobično snažnog čovjeka kome se narod divio i nazvao ga Lojo. Pored legende da se u mjestu Glasinac u Istočnoj Bosni hrvao sa medvjedom koga je porazio, poznat je i po tome što se 1871/72. godine pobunio protiv otvaranja pravoslavne crkve u Sarajevu koja je trebala biti veća od Begove džamije. Poslije je obavio hadž u Meku, a legenda kaže da se iz Istanbula u Sarajevo vratio pješke noseći na hrbatu teret od ,,90 oka’’.
Hadži Lojo je bio narodni vođa u Sarajevu koji je mobilisao narod da pruži otpor Austrougarskoj okupaciji. Poznato je da je na njega pokušan atentat tako što mu je stavljen otrov u halvu. U noću između 16. i 17. avgusta 1878. godine, pošto se sam nepažnjom ranio u podkoljenicu, Hadži Lojo, je napustio Sarajevo i ranjen se sakrivao oko Rogatice i Goražda. Kada se nalazio na granici rogatičkog kotara u selu Živojevićima, (po nekim izvorima selo Miošići kod Prače), okupatorska vlast je izdala potjernicu za Hadži Lojom i nagradu od 500 forinti onom ko dojavi informaciju o njegovom skloništu. Drugog oktobra pao je izdajom u ruke Austrijanaca i donesen u Rogaticu, gdje je ostao tri dana.

Hadži Loju, vođu ustanika, vode ranjenog od Rogatice za Sarajevo  pod austrijskom stražom de Leanen, po skici g. Franceschinija,  kapetana okupacione vojske, Le Monde Illustre 23. 11. 1878. godine.

Hadži Loju, vođu ustanika, vode ranjenog od Rogatice za Sarajevo
pod austrijskom stražom de Leanen, po skici g. Franceschinija,
kapetana okupacione vojske, Le Monde Illustre 23. 11. 1878. godine.

Hadži Lojo

Hadži Lojo

O hvatanju Hadži Loje Illustrirte Zeitung 26. 10. 1878. godine piše:
“Strašni vođa bosanskih pobunjenika, Hadži Lojo, konačno je pao u austrijske ruke, a nalazi se trenutno u vojnoj bolnici u Sarajevu. Naš dopisnik R. Guttner piše: “Hadži Loju je uhvatio 2. oktobra poručnik M. Stipedić koji se vrlo energično prihvatio ovog zadatka. Uhvaćen je na jednom usamljenom mjestu na skoro nepristupačnom planinskom terenu, u tri sata noću. Grdno je psovao dok su ga nosili na nosilima, pošto je bio ranjen u nogu u Rogaticu, gdje je bio smješten stab 1. divizije. Bio je uzbudljiv trenutak kad su dvije čete pod komandom Stipedića, svjesne važnosti svoje uspješne akcije, prelazile most. Na čelu jedna četa, zatim Hadži Lojo, u živopisnom, ležernom položaju, pola sjedeći, sa smješkom na usnama, stisnutim od boli – moćni vođa bosanskih muslimana, okružen stražom sa stršećim bajonetima. Orijentalna mirnoća je na trenutak napustila zarobljenika. Njegovi istovjernici su se do zemlje klanjali sa strahom na licu videći svog vođu u rukama neprijatelja. U štabu su služili Hadži Loju kahvom, koji je vrlo brzo popio osam šoljica, a zatim su ga odveli u bolnicu u Rogatici, gdje ga je bandažirao štapski ljekar. U tom vrlo mučnom trenutku napravio sam mu portret. Tražio je da ga vidi, bio je zadovoljan i stavio svoj potpis: El Hadži Lojo Hafis (to jest: Lojo, koji je bio na hadžiluku u Meki, a koji zna Kur’an napamet). Hadži Lojo ima, po svom vlastitom iskazu, 44 godine, ali izgleda mnogo starije, zbog teskoća koje je proživio i zbog boli od rane na nozi. 4. oktobra su ga prevezli, pod strogom stražom u vojnu bolnicu u Sarajevo.”

Hadži Lojo

Hadži Lojo

Kada su ga napokon dovezli u Sarajevo, smješten je u bolnicu gdje su mu amputirali nogu. Osuđen je na smrtnu kaznu koja je kasnije zbog opšte amnestije preinačena u vremensku kaznu od pet godina zatvora van Bosne i Hercegovine. Kao mjesto izdržavanja kazne odabrana je tamnica u Mađarskoj (Češka). Nakon zatvora mu je zabranjeno da se vrati u Bosnu, pa je tako izabrao Meku za svoje progonstvo.
Tek po izlasku iz zatvora saznao je da mu je stariji sin Mustafa umro. Hadži Lojo je ostatak života proveo u Taifu željno isčekivajući vrijeme hadža kako bi vidio bosanske hadžije. Umro je 1887. godine. Mlađi sin Muhamed se odselio u Siriju, a žena Fatima sa kćerkom Aišom u Istanbul. Tako da u Sarajevu više nema Vilajetovića.

(Iz knjige: Bošnjački kalendar – dogodilo se na današnji dan, Avlija, Rožaje 2014. godine)

image (Custom)



About the Author

Redakcija
Redakcija




Konkursi regiona
 
 

 

Redakcije časopisa ”Avlija” na odmoru od 1. do 31. maja 2019. godine

Čitajte, pišite, fotografišite, šaljite radove za objavljivanje na portalu avlije.me tek od 31. maja 2019. godine ______________________ Istaknuta slika: Fatima Ahmed Photography
by Redakcija
0

 
 

Braho Adrović: Presuda (Najbolja pjesma za 2018. godinu po izboru časopisa ”Avlija”)

Braho Adrović PRESUDA Zapamtiće zemlja,vazduh, voda Sve na svijetu ima svoju priču Trag će uvijek ostat od naroda Svi tragovi i tebe se tiču Kada dođe vrijeme i zanijeme ljudi I kamen će progovorit’ jasno Neki novi...
by Redakcija
0

 
 

Mustafa Smajlović: Majka (Najbolja priča za 2018. godinu po izboru časopisa ”Avlija”

– Majko, imaš da imaš sve što ti duša zaište. Ni ptičijeg mlijeka ti ne smije manjkati. Ti okom, ja ću skokom! – kazao je sin Muradif i pokazao majci Behari njenu sobu sa pogledom na veliki park u jednom od najlj...
by Redakcija
0

 

 

Konkurs za objavljivanje radova u 20. broju časopisa ”Avlija”

Redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme ”Avlija” iz Rožaja raspisala je međunarodni konkurs/natječaj za objavljivanje radova sa slobodnom temom za 20. broj časopisa ”Avlija”: poezija (do 5 pje...
by Redakcija
0

 
Konkursi regiona
 

Milenko Mišo Marić: Kuću kućom i avliju avlijom čine ljudi

KUĆU KUĆOM I AVLIJU AVLIJOM ČINE LJUDI Skoro četvrt vijeka je prošlo od rata u Bosni i Hercegovini, a kao da je to bilo juče, kao da još živimo u poslijeratnom, ili kako pjesnik Slobodan Ž. Obradović reče ‘‘prije...
by Redakcija
0

 




Konkursi regiona